Židov

zgrovit, a često svom oštrinom udara na nemar i nehaj drugova, ikojj sav rad prepuštaju dvojici, trojici Odbor može samo onda uspješno djelovatli. ako uživa suradnju svih kantara. Konačno govori o proslavi 40-godišnj:cc jubileja nadkantora Vilkoviča u Varaždinu, te o vanredno lijepom držanju njegove općine, koja je svojim priredbama ne samo svečara, već cijelj kantorski stalež počastila. li debati u kojoj su učestvovali ,gg. Frngerhut, Freudcs. Basser, Adler. raspravljalo se o internim staleškim pitanjima, pa su izneseni razni prijedlozi, a nakon toga podijeljen je jednoglasno odstupa•jućem odboru apsolutorij. Nakon kratkog dogovora prihvaćen je za tJm per acdamatkmem oval odbor; predsjednik Josip ißendi (Zagreb), I. potpredsjednik D. Meisei (Karlovac), U. potpredsjednik J. Basscr (Subotica), odbornici: Vilk ov i ć (Varaždin), Schechter (Osijek), VVolfensohn (Koprivnica), B nehs ba u m (Križevci), Dorf (Bjelovar), Weissmann (Zagreb), Finger buit (Beograd), W e intranb (Zagreb). Zamjenici: Hendi (Brod na Savi), VVeissberg (Novisad), Freudes (iPakracX Bob omi l'ny (Sombor), Revizori: P ropper (Vinkovci), Singer (Zagreb), Kišickjr (Osijek). U ime novoizabranoga odbora zahvaljuje se predsjednik Rendi na iskazanom povjerenju i dbećaje, da će sve učiniti, što god se bude moglo, da se ostvare ciljevi Saveza. Iza toga zaključeno je, da se svi prijedlozi upućuju na .pretres i riješmje odboru. S nekoliko riječi: zahvale svim učesnicima, a naročito zagrebačkoj bogoštovnoj opčini, koja I materijalno podupire Savez kantora, zaključuje predsjednik kongres. Nakon zaključka kongresa pošli su učesnici kongresa pod vodstvom g. rabina dr. Oavra Schwarza da razgledaju Schwarzov dom. Na večer sastali su se kantori s nekoliko gostiju na banketu, te su u vrlo ugodnom raspoloženju proveli večer. Pjevanje izmjenjivalo se ie govorima, gg. rabini dr. Sclnvarz. dr. Margel, dir. Šik. nađkantor Flngerhut, a naročito fini humor g, nadkantora Rendi-a vrlo je mnogo doprinio dobrom raspoloženim Rijetka je to večer bila, večer ■sinagogalne pjesme. Starodrevni (napjevi ispuniše duše naše bogatim blagom narodnih pjesama i židovska bof, židovsko čeznuće i nada odjeknula ie jz tih pjesama. Tko bi mogao i približno opisati ono, što je nađkantor Basser (Subotica) u »Ono bekoah« i '»Reče« dao, ili Dorf (Bjelovar) sa •»Hasklvenu«, »Av horahamim«, hasidski »Sir hamalos besuv adonaj šivaš Cijon« od nadkantora Rendt-a, te VVolfensohn (Koprivnica) sa »Somer Jisnael«. Ali i humor u pjevanju došao ie do svoga prava. Salve smijeha izazvao je Basser, zatim kantor VVeintraub (Purhn Kidieš). Ova večer pobudila je u svima želju da se priredi koncerat srnagogalnih pjesama. Savez kantora mogao bi zadužiti ovakovom priredbom naše židovstvo, jer je kantorski stalež zbog svoje stručne spreme najpozvaniji, da u nas širi poznavanje lijepe i bogate sinagogalne pjesme. iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor u svojoj sjednici primio do znanja poziv Egzekutive radi priposlanja izvještaja o radu Saveza, koji će biti objelodanjen u izvještaju Egzekutive za XIV. kongres. Zatim đbpis tajnika odbora za hebrejsko sveučilište, u kojem se pozivlje Savez na saradnju oko izgradnje pojedinih instituta universiteta, te će referent R. O-a za sveučilišnu akciju izdati potrebne informacije M. O. i poduzeti nužne korake, da sveučilište dobije publikacije naših akademija znanosti i umjetnosti. Nadalje dopis sefardske opčine u Sarajevu, u kojem javlja, da je na svojoj sjednici votirala iznos od 3000 dinara za halučku farmu. Zatim se čitaju dva dopisa inž. Zaloscera, u kojima izvješćuje o zaključcima naših haluca u Palestini, te stavlja prijedloge glede nabave hrane za marvu i kupnje nekih potrebnih strojeva. Nakon kraće debate prihvaćeni su ovi predloži. Konačno ođredjen je dnevni red i ustanovljen kao rok za sjednicu S. O. 27.. 28, i 29. juna o. g.

POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA!

Za nekoliko dana slavit ćemo Lag baomer i u svim mjestima sigurno će omladina spremati razne priredbe, a naročito treba iskoristiti Lag baomer za ispražnjenje škrabica (Resica) kao i za smještenje novih, te ne bi smjelo biti židovske kuće, u kojoj se ne nalaze škrabicc Kcren Kajemcta. Nadalje umoljavamo sve naše povjerenike, da nam uz novac pošalju i specifikaciju, da uzmognemo sve iznose odmah i objelodaniti. Upazorujemo već danas sve povjerenike na šavuot cvjetni dan n korist Kercn Kajemeta. Pripravite valjano ovu akciju, koja je dosad uvijek dobro uspjela. Uprava Kcren Kaicmet Uprava Kcren Kajemet Lcjisrael. | Mirjani* Sasson | Težak udarac sudbine zadesio je našeg vrloga sumišljenika JVtorica Sassonna, predsjednika Mjesne Cionističke Organizacije u Zemunu. 22. prošloga mjeseca preminula je u 42. godini uzorno« života njegova supruga, nakon teške operacije u sanatoriju Liivv u Beču, a sahranjena je u Zemunu u prisustvu mnogobrojnog gradjanstva svih slojeva. Nadrabin dr. Urbach dirljivim Je riječima prikazao pokojnicu kao uzor-ženu i pravu »ešet haj : l«. Jer ako i nije bi.a rodjena Jevrejka, ali kao biblijska Rut tijelom i dušom se priključila isto tako religijoznom kao i narodnom židovstvu. Vršila je đobrotvornost do pretjeranosti, ali uvijek diskretno i otmjeno i na najblaži i najplemenitiji način, a za svaku lijepu i dobru sltvar imala je istinskoga razumijevanja i otvorene ruke. Zihrona livraha. Odlikovanje nadrabina g. dr. Hinka Urbacha u Zemunu. Kako je već poznato, odlikovan je nadrrabin zemunski ordenom Sv. Save IV. stepena. Ovom odlikovanju dat je vidni znak važnosti f i posebnog značenja naćinomu kojim je akt uručenja ordena bio izvršen. iNa osnovu naredjenja samog ministra vjera, da se odlikovanome uruči orden na svečani način, pozvao je gradonačelnik g. dr. Vladimir Ni koti ć jevrejske predstavnike grada Zemuna, na ćelu im predstojništva jevr. bogoštovne općine aškenaskog i sefardskog obreda za dan 27. aprila u dvoranu gradskoga vijeća. Tu se je našao i velik broj ievrejskih općinara, te odbor jevrej. gospojinskog društva. Q. Nikolič upravio je na nadrabma srdačne i tople riječi čestitke te priznanja za njegov patriotski radv koji je naišao na priznanje i na najvišem mjestu, a i za njegov književni i kulturni rad u korist jevrejskoga naroda u ovoj našoj kraljevini. On ga poznaje ujedno kao neumornog pobornika za renesansu jevrejstva, te smatra, da je »cijonizam digao cjelokupno jevrejstvo na viši nivo«. Nakon ovoga govora, koji je najvećom pažnjom sa strane prisutnih bio saslušan, gradonačelnik je uručio g. nadrabinu orden. G. dr. Urbach. ganut tolikim izrazom dobrohotnosti i simpatije, zahvalio se odličnim riječima za najviše odlikovanje, u kojem on vidi ujedno i ponovno odlikovanje jevrejskoga naroda u ovoj državi, te priznanje za plodonosni rad iz osjećaja domoljublja i lojalnosti, kojim se jevrejski narod i u našoj državi vazda isticao. Nadrabin je završio sa blagoslovom nad kraljem i dinastijom. Nakon lijepih riječi i čestitka predsjednika jevrej, općine, g. dra. L. Brandajsa, koji sa ponosom gleda na svećenika njegove općine, završen je i ovaj svečani akt, koji je na prisutne izveo dubok dojam. S. Velika Kikinda. Primili smo naknadni izvještaj jednog našeg sumišljenika te Velike Kikinde o tamošnjoj proslavi otvorenja hebrejskoga sveučilišta. Prvoga dana Pesaha održao je nadrabin dr. W i 1 h e 1 m S t e i n e r lijep i uspjeh govor, u kojem je prikazao važnost i značaj otvorenja hebrejskog univerziteta. Lijep, retoričkki dobro izgradjeni govor dojmio se svfh slušatelja i mnogo je doprinio uspješnoj provedbi šekelske akcije. 1 u srezu Velike Kikinde, u mjestu M o k r i n u. održao je nadrabin Steiner « tamošnjoj sinagogi dne 4. aprila na Sabat Hagadol uspjelu propovijed. o istoj temi. Iz »Bar-Oore«. Na glavnoj skupštini ovoga društva, održanoj I. V. 1925. izabran je slijedeći

prezidi): Predsjednik; Žiga Kišicky, abs. med, te kao članovi predsjedništva: Mihaet Engelmano, stnd, techn, Aurel Friedmann. stud. rer. econ.. Julije Schein, stud. i u ris. Uz bratski jevrtjskf pozdrav. Izbori za gradsko zastupstva U četvrtak, na večer održan je povjerljivi sastanak, kojemu je pribivalo preko stotinu povjerenika. Upravitelj izborne kampanje g. Sime Spitzer, dao je oduIjem govoru potrebne informacije svim (Povjerenicima kako će raditi na dan izbora. Iz izvještaja pojedinih povjerenika razabire se povoljno raspoloženje. Najbolji dokaz, kako sve glatko funkcio niše jest onaj mir, koji vlada u redovima židovskih gradjana. Izborni odbor upravio je na sve Židove ovaj apel: Židovi izbornici! Ovo je treći puta, što Plazimo u izbore za gradska zastupstvo zagrebačko sa stvojom listinom kandidata. Slučaj je htio, da su Oba zastupnika, koji su birani našim glasovima, iržirijebana iz gradskog zastupstva. Ovo, Istina, otežava naš napor, da opet udju u nj. ali koje li razlike izmedju ranijih izbora i sadašnjih! Kod ranijih izbora Vi ste, Židovi grada Zagreba, dali svijetao primjer muževnosti, kad ste se i pored najžešćih pogromskih prijetnja, izvrgnuti napadajima s polja i iznutra, u pretežnome broju opredijelili za svoju listinu. Vaše je držanje, u toliko više izazvalo respekt samosvijesnog čovjeka. Javnost se mogla u nizu godina uvjeriti, đa su po nama izabrani gradski zastupnici ostali dosljedni parolama, po kojima smo ih b rali; Da nijesmo pošti u izbore borbe radi, već saradnje radi; đa budemo činioci rada 1 gradjenja; da Zagreb bude faktor snage u našoj državi, faktor njezina jačanja i sredjivaoja. Odbijamo od sebe, da učestvujemo u izbornim borbama, koje se vode u vidu partijskih politika, jer smatramo, đa Zagreb treba da prednjači u socija lno-ćudorednom, kulturnom i ekonomskom takmičenju oko izgradnje Svoje i cijele države, kao velika i plemenita ćelija u organizmu države, kao lijepo i časno Ognjište svojih gradjana sa dobrom i gradjanskom svijesti. I neka, prije svega, bude svijetlim primjerom jednakosti svih svojih gradjana, kako bi zavrijedio i ustalio glas kulturnog grada. Naša će suradnja da upravlja po ovim načelima, duhom društvene pravde i napredka! Vršeći svoje gradjanske dužnosti, mj to ne ćemo da činimo pod cijenu pritajivanja pripadnosti židovskoj zajednici! Jasna je .i vedra volja naša za saradnju i mi smo sebi predobri, da služimo strančarskim težnjama drugih, kao tupa masa, koju se s visokoga tretira Ij blagdhotnom tolerancijom. Ii prijetnjama, kako kad. Ne da se više u nama pokolebati naše unutrašnje dostojanstvo čovjeka i Židova. Radosno spremni, da rukom o ruku sa svim našim sugradjanima budemo polugom procvata i jačanja našega grada, mi ne ćemo dozvoliti, da se, bez dolične muževne reakcije, dira u to naše dostojanstvo. Bude li trebalo, mi ne ćemo prezati pred borbom za svoju čast i za svoje moralne gradjanske interese. Parirat ćemo svaki udarac, i tražit ćemo svoj dio u dužnostima jednako kao i u pravima. S otvorenim vizirom, kao svijesm Židovi! A naši istupi bit će, uz to, kao što su i bili, lojalni i ispravni. Po muževima, koje stavljamo na čelo svoje listine, mi dajemo vidna izražaja svim tim svojim odlukama. Vi čete ih birati, Židovi grada Zagreba! Mi to već danas, pouzdano znamov jer vidjesmo Vašu volju i Vašu samosvijest očeiUčenu na djelu, kadgod smo apelovali na Vas! Vi ne čete kolebati ni časa, da dadete svoj glas Vašim odabranicima: Dru. Hugonu Konu, advokatu. Dru. Marku Hora u. advoka tu. Bugemr Berlu, trgovcu. Zagreb, dne 1. svibnja 1925. Izborni odbor. Zaruke. Naša sumišljenica gdjica. Ada Klein zaručila se s g. inž. Dukom Kobnom. seniorom akad. društva >Judea\ Srdačno čestitamo!

6

*2 1 D O V«

BROJ 20.