Židov

vukao se je sudbeni senat na vijećanje, koje je . trajalo dva sata. U osudi riješen je graditeljski nadsavjetnik Stricker krivnje prestupka protiv javnoga reda i mira, a redaktor Krausz krivnje zbog zanemarivanja svoga uredničkoga nadzora, ali je Stricker osudjen na globu od 1000 šilinga zbog uvrijede suca Neudorfa, za slučaj neutjerivosti na pet dana zatvora, i to uslovno za vrijeme od dvije godine. Konferencija s Agudom. Petoga maja započela je konferencija izmedju zastupnika Cijonističke Organizacije i izaslanika Aguđc. Ponajprije se je govorilo o mogućnostima suradnje kod kupovanja zemljišta u Palestini i o uredjenju imigracije. Osnovana su dva pododbora, koja imadn da izrade konkretne prijedloge o ovim pitanjima. Sjednica, održana dne 6. maja prije podne, raspravljala je o uredjenju židovskih općina u Palestini. Zaključeno je, da se obrazuje komisija, koja će kooptiravši neke kompetentne osobe pokušati da nadje putove za dobro rješenje ovoga pitanja. Ova će se komisija sastati u Beču. Njene zaključke morat će da potvrde mjerodavni organi obiju organizacija. Večernja sjednica istoga dana bila je posvećena raspravi o pitanju proširenja Je\vish Agency. Diskutiralo se o karakteru i kompetencijama Jewish Agency. Zaključeno je, da se rasprava o lom pitanju nastavi u jednom kasnijem roku. U pitanju imigracije i suradnje kod kupovanja zemljišta postignut je sporazum na bazi prijedloga, koja je predložila zajednička spomenuta komisija. Konferenciji su prisustvovali! ispred* Cionističke Organizacije; dr. Hajim Weizmann, dr. C h a j e s, ravnatelj Keren Hajesoda dr. Bertold F e i w e I, dr. Georg Halpern, 1. Na i ditscli, engleski nadrabin dr. J. H e r t z, dr. D a i c h e s 1 Philipp Maver kao zastupnik Mfzrahija. Agudu su zastupali gospoda dr. Pinchas K o h n, dr. Rosenheim, rabin J. H orovitz, T. H o r o w i t z, Ouggenheimer i komercijalni savjetnik Siegmund Bon di. Izjave ministra Amerya o njegovom putu po Palestini. Londonski dist »Jewish Times« donosi izajive ministra Amerya, koje je on nakon svoga povratka u London kazao zastupniku i izvjestitelju nekih londonskih novina. Ministar za kolonije reka je ovo: »Ministar za zračnu plovidbu j ja otputovali smo u Palestinu s namjerom, da se ondje informiramo i uvjerimo o djelovanju ministarstva za zračnu plovidbu i uprave Kolonijalnog Ureda u Mezopotamiji i Palestini. Ja sam vanredno zadovoljan s rezultatima moga istraživanja. U stvari cijonizma bio sam se ponešto uznemirio zbog napadaja izvršenih protiv mene u nekim londonskim krugovima, jer prema njihovom shvatanju stojim na strani cijonizma. U Palestini su mi si ih drugačije, da naime stojim na strani Arapa. Uistinu, ja sam se vazda uvelike trudio da budem nepartajičan i da odbacim svaku i najmanju predrasudu. Bilo je mnogošta i izvan cijonizma, što me je veoma zanimalo i što sam studirao. Promotre sam higijenske prilike urodjenog pučanstva i lokalne uprave u gradovima i selima, pa sam mogao da konstatujem velik napredak na tom području«. Ministar Amery rekao je dalje, da nema namjere, te bi uveo neke znatnije admimstrativne promjene u upravnu praksu mandatarnlih područja. Jednom zastupnika ITA izjavio je ministar za kolonije, da će u donjoj kući za rasprave o budžetu »Colonial Office-a« govoriti o palesfnskom pitanju, pa zbog toga ne može mnogo da kaže o svojim izjavama u parlamentu. Tek je jedno *ekao: da je stekao veoma dobre dojmove o radu i napretku u židovskim kolonijama i o velikom upravnom radu Herberta Samuela i njegovoga štaba za posljednjih pet godina. O nasljedniku Herberta Samuela, Nekoji židovski listovi u Poljskoj a i londonski »Jewish Times« donijeli su vijest, da će sadanji sekretar u palestinskoj vladi sir Gilbert C 1 a y t o n biti imenovan Vrhovnim Komesarom za Palestinu i da če se to imenovanje doskora službeno objaviti. Medi-utim piše palestinski list »Palestine Weekly«, da mnogo spominjana imena kandidata ža nasljedstvo Herberta Samuela kao što su sir Gilbert Clayton, Mr. Matthevv Nat han i O rmsby Gq r e po svoj prilici više i ne ula-

z e u kombinaciju. O imenovanju novoga Vrhovnoga Komesara nema, kako smo to već nekoliko puta naglasili, nikakovih službenih, a ni poluslužbenih vijesti. Provoz barjaka palestinskih bataljuna u Palestinu. U nedjelju, dne 24. maja prenijet će se barjaci nekadanjih židovskih bataljuna iz biroa Cionističke Organizacije u Londonu u Veliku Sinagogu. Svečani« prevoz izvršit će se uz pratnju vojske .i vojničke glazbe, a nekadanji članovi židovskih baatlfona su pozvani da sudjeluju tom svečanom činu. Svečanost u sinagozi obavit će se uz asistenciju vrhovnoga rabina Engleske dr. Herza, rev. Miihaela Adlera i rev. Waltera Levina. Vojne su vlasti pristale na to, da se barjak 40. (palestinskog) ibataljona preveze u JerusOlim, gdje će se pohraniti u kojoj javnoj zgradi illi na kakovom svetom mjestu. Kralj je već potpisao dekret, a predvidjeno je, da barjak stigne u .lerusolim do tlanuke. K demonstracijama protiv Balloura u Damasku. ITA javlja iz Palestine, da je francuski konzul u Jerusolimu uskratio vi dira nje pasoša jednoj grupi palestinskih Arapa, koji su htjeli da putuju u Siriju, da iskažu svoje simpatije žrtvama diemonstracija protiv Balfoura. Palestinska arapska štampa napala je zbog toga francrskoga konzula. U Damasku su nedavno predana sudu 54 Arapa, koji su učestvovali u demonstracijama protiv Balfoura. Nova opasnost rata u fledžasu. Iz Damaska su mnogim evropejskim listovima stigle vijesti, da se u Hedžasu vrše ozbiljne pripreme za rat. Rud j i Paša otputovao je u Dže d u* da preuzme komandu hedžaskih grupa. Vahabiti su pod vodstvom svogasultana Ibn Sauda obsjedali kralja Ali a, sina i nasljednika protjeranog kralja cd Hedžasa Husejina. Isto se tako javlja o namjeri Vahabita, da ponovno napadnu Transjordanifu, gdje boraVa liusejin kod svoga sina, transjordanskoga emira Abdule. Ova se njihova namjera dovodi u vezu sa vijestima, koje govore o formiranju trupa Huseinovih, koje se skupljaju u Transjorđaniji, da odanle spremno započnu ponovnu borbu protiv Vahabita. Govori se, da su Vahabiti sakupili na granici Transjordaniie nekih 12 hiljada momaka. Ove su vtljesti protivne ranijim inormacijama o nekom ugovoru izmedju Vahabita i Velike Britanije, kojim su se na pr. Vahabiti obvezali, da ne će provaljivati u Transjordaniju, kako su.to pred koiS mjesec bili učinili. Židovsko zemljoradničko naselje u jfužnq' Francuskoj »Židovska svjetska pomoćna konferenca« (Jiidische Welthilfskonferenz) studira plan o naseljenju židovskih poljoprivrednih radnika u jugozapadnom departmanu , Francuske. Naseljivanje trebalo bi se da provede uz pomoć vlade. Govori se, da je francusko ministarstvo za poljoprivredu principijelno pristalo uz taj plan, koji je inicijirao Andre Sp-ire.

Umorstvo haluca u Kišinjevu. Vojni komandant u Kišinievu zabranio ic svaku manifestaciju na dan prvoga mala i naredio da se vodi stroga potraga za komunistima, koji su navodno raspačavali revolucionarne proklamacije. U noći od 30. aprila na 1. maja prolazili su ulicama odredi političke policije i pretraživali prolaznike. Jedna je patroula susrela mladoga cionistu Bcnedika Rei c h ina, koji se spremao da doskora otputuje u Palestinu, gdje mu je ujak iz Amerike kupio zemljište od 125 dunama u koloniji Balfurija. Mladoga Reichina pozove patrula da stane; prije nego što se je sabrao i razumio zapovijed, opaljen je na nj hitac. Nekoliko časaka nakon toga podlegao je ozlijedi. U džepovima übijenoga, koji je za života bio podaleko od svake komun. politike , nenadano su, vele, nakon njegove smrti pronadjeni letači. Cijonijstička Organizacija p(pzvala je vlasti), da provedu strogu istragu i zajamčila je lojalnost übijenoga. Ova zamolba nije dosada izvršena. Hiljade besarabskih Zidova bilo je na pogrebu žrtve policajne svojevoljnosti i provokacije. Zastupnik rabin Zirelsohn održao je snažan nadgrobni govor. Ovaj će slučaj hiti iznesen u parlamentu. Prva konferenca »revizijonlsta«. Devetoga maja završena je u Parisu prva konferenca oilonistarevizij o n i s t a, grupe, koja se okupila oko Vladimira Jabotinskya. Ta se grupa naziva i aktivistima. Konferenci je prisustvovalo 30 delegata iz Parisa, Jerusoliima, Jafe, Beča, Soluna. Londona, Rige, Sofije i Gdanskoga. Predsjedali su konferenci izmjenično Vladimir Temkin, lsaak C ohen i Vladimir Jabotinsky. Održani su referati o sadanjim prilikama u Palestini (M. Gr o ssmanni J. W e i n s c h a 1) o židovskoj emigraciji (dr. S. Tiomkin) o zemljišnoj reformi u Palestini i cijonističkoj financijalnoj politici {Truniš), o problemu Jewish Agency (V. T etnik i n). Prof. Kolischer referirao je o cijonistič. izbornom sistemu, dr. Perlmann o hebrejskim školama u Palestini, M. B e r c h i n o organizaciji i takfci, a Jabotinsky razvio je politički program grupe i razložio problem zaštite Palestine. Konferenca je prihvatila program u kojem se kaže, da je cilj cifonizma izgradjenje Palestine i Transjorđanfje do židovske zajednice, do samostalne države; slobodna imigracija židovskhi masa u Palesttnu jedini je način da se pomogne bijedi židovskoga naroda. Transjorđanija mora da se pripoji Palestini. Svaka reprezentativna institucija u Pa-, lestini sa arapskom većinom protivi l se mandatu. U numeričkoj relaciji za te institute treba uzimati u obzir broj svega židovstva i izvan Palestine. Vrhovnoga Komesara imenovat će imandatarna vlast uz odobrenje Cijonističke Or g aniz a c i jie. Odgovorna mjesta u Palestini mogu da se dadu samo onim ljudima, koji priznaju izgradnju židovske narodne domaje zadaćom uprave. Kontrolu imigracije može da vrši samo Cijonistroka Organizacija.

BftOJ 21.

»Ž I D O V*

5

Šekel Šekel je vršenje dužnosti, sto je ima svaki Židov, koji želi izgradnju židovske narodne domovine u Erec Jisraelu. je za svakog pojedinca ispovijest pripadnosti ka cijonisličkoj organizaciji. Sekel je simbol jedinstva cijonističke organizacije. Sekel je legitimacija vodstva, kojom zastupa židovstvo pred svijetom, a za pojedinoga cijonista, dokumenat koji mu daje pravo izbora za svjetski kongres. Platite sloga šekel! Ne čekajte, da Vas drugi pozove na plaćanje šekela! Do koga nitko ne dođe, neka šalje šekel izravno na Savez Cijonista, Zagreb. Ilica 31. Šekel određen je po Egzekutivi Svjetske Cijonističke Organizacije s 15 dinara, a Savezni doprinos s 30 dinara!