Židov
i Osim toga prihvaćene su rezolucije u kojima se •traži da se sve nekultivirano zemljište u Palestini ’» Transjordaniji preda Cijonističkoj Organizaciji kao zemljišna rezerva za koJonizaciju. Židovima i Arapima, dijelit će se u Palestini zemljište uz jednake uvjete. Treba da se zaključi nacijonalni zajam s oficijelnom garancijom. Židovska se legija ima opet da obrazuje, pa će činiti jedan dio britanske porade. Sve članove Jewish Agency treba da bira cionistički kongres i njemu će oni biti odgovorni. Izborno pravo za kongres imadu svi stanovnici Palestine, darovatelji za cijonističke fondove i članovi židovskih društava, koji saradjuju u izgradnji Palestine. Izborni su okruži teritorijalni pa isključuju frakcije, kao što sn Mterahi i Hitahdut. Konferenca je pored toga prihvatila rezoluciju, u kojoj se pozdravlja osnutak neovisne organizacije B r i t Hašomer, kojoj je cilj da meiiju omladinom' u Palestini 3 diaspori širi duh židovske legije. Udruženje cijonista-revizijonista koje u Parisu izdaje svo] list »Rasvjet« (Zora) na ruskom jeziku, smatra sebe dijelom Svjetske Cijonistiičke Organizacije, ali si pridržava pravo neovisne propagande u židovskom i než ; dovskom svijetu. 25.660 funti primici Kereoi Kajemeta u aprilu. (Mjesec april donio je opet Koren Kajemetu povišenje njegovih primitaka. Razna sabiranja odbaciše u tom mjesecu iznos od D 25.660 funti! prema 14.547 LE u istom mjesecu prošle godine. Ukupni primici Keren Kajemeta iznose od 1. 10. 1924. do 30. IV. 1925. LE 133.707 nasuprot svoti od LE 76.097 u istoj periodi lanjske godine.
Iz Palestine
2500 useljenika u mjesecu aprilu. Prema podacima, koji su neslužbeno javljeni iz Jerusolima, ušlo je u mjesecu aprilu u Palestini 2500 židovskih useljenika. Rekordni broj imigracije postigao je dosada mjesec mart, kad je ušlo u zemlju 3300 imigranata. Jenisolimsko sveučilište. Na jivdaističkom fakultetu hebrejskog sveučilišta bit če u ljetnom semestru 1925. ova predavanja: dr. Eipste in*, Uvod u kritiku tekstova Mišne; Talmud- Toscfta, Dr. •Klein, Knjiga sudija j knjiga Samnelova; Samafiićani; izabrani odsječci iz nauke o Palestini; BeMjamin iz Tudela. Dr. Sclnvabe, Grčki, Latinski. A ha r a n. Zoologija prema bibliji i talmudn. Dr. Mayer, Arapska građjevna umjetnost u Jerusolimu. Mjere, da se spasi palestinska žetva. Poljoprivredni departement palestinske Egzekutive poduzimlie energične mjere, da spasi žetvu u cionističkim naselima u Emeku i u doliur Jordana, koja je veoma ugrožena zbog nestašice vode. Planira se konačno uredjenje naprava za djelomično natapanje zemljišta, kojima bi se omogućilo kolonijama, da unatoč suši uspješno gaje povrće za vlastite potrebe svojih stanovnika i za prodaju na trgu* pa da se ovom granom gospodarstva mogu kolonije u glavnom koristiti za slučaj da ostali plodovi postradaju. Isto se tako tretira pitanje, da se na zemljištu Keren Kajemeta u Nurisu sa njegovim raznim naseljima, koja su izgradjena sredstvima Keren Hajesoda, urede velike naprave za natapanje i da se tako koliko je god moguće osigura poljoprivredna produkcija od šteta, koje joj nanosi pomanjkanje o4>orina. Schocken u Palestini. Oovernor Keren Kajetn-eta, član Financija!noga i Gospodarskoga Vijeća Cionističke Egzekutive, gosp. S. Schocken, jr. iz Zsvickau boravi već od sredine marta u Ercc Jisraelu. Gosp. Schocken ju po nalogu Egzekutive, Fiuancijalnoga j Gospodarskoga Vgeća r Direktorija Keren Kajemeta poduzeo da provede neka istraživanja gospodarsko političkoga karaktera, pa će rezultate toga svog istraživanja podastrijeti kompetentnim institutima još prije samoga kongresa. Bantu Edmund de RothscbfM » Palestini. Barun Edmund đe Rothschfld, osnivač i podupiratslj židovske poljoprivredne kolonizacije u Palestini stigao je sa svojom jahtom 8. maja u Bajrut, odakle se 3e uputio u Palestinu, da posjeti židovske kolonijePosjet osamdesetgodišnjeg filantropa u Palestini dočekaše poglavito stari kolonisti s velikim veseljem. Med ju ovim kolonistima ima ih
mnogo, koti se još sjećaju barunova posjeta u godini ISS3. Barun Rothschild došao ie ka kolonistima otvorenih ruku, dao im je zemlje, kuće i orudje pod lakim uvjetima i osnovao proizvodnju vina, koja je doskora kolonije Rišon Je Cijon, Reliobot, Zihron Jaakov, a i neke druge učinila cvatućim naseljima. Da se njegovo djelo u Paiestini nastavi i iza njegove smrti, osnovao je barun Rothschild pred više od jedne godine društvo »Palestine Jewish Golonisation Association« (PIĆA), kojoj je predsjednik njegov sin barun James de Rothschild. Oprosni posjet Herberta Sarauela u kolonijama. Vrhovni Komesar započeo je već da posjećuje židovske kolonije, da se od njih oprosti. Ovih je dana boravio u Galileji. U Zihron .) aak o v u sastao se s baronom Edmundom Rothschildom i Sokolovom. Sir Herbert Samuel prisustvovao je u koloniji Afule svečanom otvorenju sirotinjskog doma za židovske sirote, kojima su roditelji stradali n pogromima u Ukrajini. U svom govoru kazao je, da se nada i da želi, da če se te nesretne sirote u tom domu odgojiti za dobre i radine stanovnike Palestine. Nahum Sokolov rekao je u svom govoru Samueln medin ostalim i ovo: »Židovska, zajednica u Erec Jisraelu primila je na znanje vijest 0 Vašem odstupu nakon dovršene petgodišnje djelatnosti kao Vrhovni Komesar s osjećajem dubokog i iskrenog žaljenja. A mi ipak ne napuštamo nadu, da ćete se doskora povratiti k parna 1 zajedno saradjivati, da se postigne sretna budućnost ove zemlje.« Dar palestinskih židovskih književnika Kereu Kajemetu. Tel Avivska sekcija 'Udruženja palestinskih književnika izdala, je ijepu malenu knjigu, koja je namijenjena kao dar Keren Kajemetu. Knjižica imade priloge Ahad Haama, Ben Ciona, Ašcra, Baraša, Stnolfanskoga 1 drugih. Sve troškove Izdanja ove knjige namirili su Udruženje palestinskih književnika u Tel Avivu i* tiskara Hapoel Hacaira, a prihod od prodaje dobiva Keren Kaiemet. Zajam Keren Haiesoda za školu u Hajfi. Palestinska Cijonistffička Egzekutiva zaključila je, da iz sredstava Keren Haiesoda dade zajam od 1000 funti za gradnju hebrejske pučke škole u Harfi. Američki Židovi ti Hajfi, kop se mnogo interesuju za tu školu, Szjavili su pod vodstvom gosp. lsaac Harrisa iz Bostona da su spremni, da za gradnju škoie namaknu preostalu potrebnu svotu od 3.000 funti-, pa su na ime ove svoje obveze upi a tih već 1000 LE. Oslobodjeuje domaćeg pamuka od desetine. U svrhu pomaganja kulture pamuka odredila je palestinska vlada, da se za vrijeme od dvije godine sva pamučna žetva u Palestini oslobodi od svakoga oporezovanja. To vrijedi iza pamuk, koji je zasadjen i prije objavljenja ove odredbe. Radij se o porezu desetine, koji se mora da poda od svakoga ploda. Do nedavno je taj porez, stara turska i orijentalna uredba, iznosio 12 i po procenata svega ploda, ali je zbog dobrog režutila.: a prošle flnancijalne godine snižen na 10 posto. Izbori za gradsku upravu u Tel Avivu. Na temelju nedavno provedenih izbora sastavljeno je gradsko poglavarstvo ovako: 14 zastupnika radnika, 4 kućevlasnika, 4 najamnika, 4 Sefarda, 4 Jemenićana, 4 ortodoksa, 4 soliste nacijonalaca, 4 neovisnih i 4 člana manjih stranaka. Gradnja velikog hotela u Tel-Avivu. Kako >Haarec« javlja, počinje vlasnik Al!enby hotela u Jerusolimu, Bersky, da gradi veliki hotel u Tel Avivu, koji će se sagraditi preko puta gradske kuće u Rothschilđovoj aleji Tvornica bon bona u Hajfi U Hajfi ima tvornica bonbona »Hadar*, koja radi s kapitalom cd LE 700. Osam ljudi stalno su u njoj zaposleni. Tvornica proizvodi marmelade, konfektc i različite vrste čokolade. Produkti se većinom prodaju u sjevernom distriktu. Gradnja velike tvornice macota u Hajii. »Grands Moulins đe Palestine« u Hajfi počinje ovih dana sa gradnjom velike trokatnc tvornice macota. Planovi su izradjem po amerikanskim uzorima. Gradnja će zajedno sa mašinama, koje odgovaraju najmodernijim zahtjevima, stajati oko 12.000 funti. Dnevna maksimalna produkcija iznosit će oko 12 tona, a najveći će dio biti odredien za eksport. Tvornica će odmah iza sukota započeti produkcijom pod paskom nadrabinat.i. Oradtya tvornice preuzeo je Sole! Bobe.
Arapi u Nebranu za židovskoga liječnika. »Hadasa« u Jerusolimu primila je' prešnu peticiju Arapa u Hebronu, u kojoj se moli, da »Hadasa« ositavi ondje liječnika, koji M trebao Odanle da ode. Peticiju su potpisala 83 arapska stanovnika*medju njima šeici, učitelji, trgovci, suci I ugledni gradjani. Peticija glasi ovako; »Ćuli smo, te postoji namjera, da se liječnik Židovske općine u Hebronu dr. Bruchin premjesti u Jerusolint On je svojim sposobnostima, svojom prijaznoSću i svojim jezičnim znanjem stekao ljubav u svega stanovništva grada i okolice tala, te ga Veoma cijene svi pacijenti, koje je izliječio. Molimo stoga u ime čovječnosti, da se gospodinu dr. Bruchin« dopusti, da ostane na svom dosađanjem mjestu«. Novi grad u Emetai. Na mjestu sela Afule, koie nedavno prešlo u židovsko vlasništvo trebao bi se kako je poznato osnovati nov, veliki grad kao centralna točka za židovska naselja u Emeku. Potrebno zemljište koje zaprema nekih 6000 dunama osigurala su društva American Zion Cominon\vealth i Mešek. Plan predvidia grad od 30.000 duša. Ponajprije treba da se nasele 1000 porodica. Prvi naseIjenici počet će doskora da grade 50 kuća i školu a i jedan hotel. Vođe se pregovori o gradnji velikih skladišta. Sa Sdel Bone-om sklopljen je već ugovor o gradnj cesta za iznos od 30.001 hškt Planove za taj novi grad izradio je an rn a mi. O imenu grada nije stvorena konačna odluka. Predloženo je pored ostalih Imena i ime »Arbal« po jednom fliistejskom gradu, koji se spominje u knjgama proroka i koji se je nalazio otprilike, ondje, gdje bi se imao da osnuje novi grad. Budući da se mnogi protive tom imenu obećao je Na h u m Sokolov, da će naći prikladnije ime.
Iz Jugoslavije
IZBORI ZA GRADSKO ZASTUPSTVO U ZAGREBU. U nedjelju, dne 10. o. mj. obavljen je u Zagrebu izbor gradskih zastupnika. Kao što je poznato, odredjen je ovaj izbor za popunjenje 25 žrebom otpalih mandata gradskih zastupnika. Izlučivanje mandata žrebom jest anomalija kod izbora po p r oporcijonalnom sistemu, jer konačni omjer mandata ne daje pravu sliku jakosti pojedinih grupacija u gradjanstvu, već zavisi o slučaju, budući da pojedine grupe mogu ostati sasvim poštedjene, a manje grupe opet mogu biti posvema eliminirane iz gradskog zastupstva. Borba malih grupa je uvelike oteščaua i radi toga. jer je zbog manjeg broja mandata količnik znatno veći. Koti ovih izbora natjecalo se 11 listina za 25 mandata. 1 pored svega toga izborna borba nije. kao što bi se. očekivalo. ;bila ovaj put vodjena onom žestinom kao kod prijašnjih izbora, pa je. ova okolnost dala naslućivati, da za ove izbore ne vlada u gradjanstvu velik interes. Dan izbora prošao je mimo; pred' izbornim lokalima nije bilo nikakova života, jedino je stranka prava dijelila letake. Iza izbora nije bilo nikakovih manifestacija ni demonstracija. Židovi grada Zagreba istupili su i ovaj put svojom zasebnom Ustinom.-Riftidv je položaj kod ovih izbora bio malo teži, jer su kod žrebanja ispala oba židovska zastupnika. Nehaj građjanstva prema ovim izborima, glasovalo je jedva 48 % izbor* nika. zahvatio je i židovske izbornike,Koje li razlike izmedju ovih i prijašnjih izbora! Ovaj put se gotovo nijedna velika, skupština nije održala, već jedino 2 javna sastanka, a razaslalo se tek nekoliko letaka. Židovi se ipak odazvaše pozivu i » relativno lijepom broju pružili tako dokaz,, da su dobro disciplinirani, a ujedno kako je dosadašnji rad urodio lijepim plodom. Sve su novine zabilježile činjenicu, da je pored svega što je izbornoj ž;oi pristupio
6
>2 1 D O V«
BROJ 21.