Židov
je lako sviju domogla spoznaja, da sirota nema tek praivo na goli život, nego upravo sm je da traži od društva, da joj ono pomogne te bi što Je više moguće zaboravila nesreću, koia ju je stigla, U *Oivlat liamore« se ie jednako kao'i u mnogim novijim odgojnim zavodima pokušalo spriječit, da uopće nastane odnos osnovan na razlici »učitelja i učenika«. Učitelji žive i rade zajedno s djecom. Nema takovih razlika u postupku s djecom, te bi se stvorio zid izmediu mladjih i starijih. Sav rad u koloniji obavljaju djeca uz pomoć učitelja. Pored toga se ne zanemaruju elementarni predmeti, a prije svega se nastojf, da djeca, koja nc govore jednim zajedničkim jezikom, temeljito nauče hebrejski Spolja se uklanja sve, što bi djecu moglo podsjetiti, da se nalaze u sirotinjskom domu. Svako dijete može si izmediu onoga, što ima u koloniji, izabrati tkaninu i formu odijela i svako dijete ima svoj dio vrta, koji obradjuje. Ukoliko to ikako dopušta starost djece, svi pitomci učestvuju u razgovorima o pitanjima rada i organizacije u naselju. Tako se razvija osjećaj odgovornosti za cjelinu i mnogo doprinosi redu i uspješnom razvitku. Na »Givat Hamore« ne nalazi se tek sklonište za siročad. Ovo dječje selo vrši u Palestini i drugu važnu svrhu. Povijest kolonizacije u Palestini nam je dokazala, da je dobro izučeni seljački stalež condit'o sine qua non za uspjeh izgradnje Palestne, Pregalačka generacija, koja danas ustrajno obrađjuje zemljište Keren Kajemeta, morala ie da plati nečuveno veliku školarinu, da stekne potrebni minimum znanja i umjeća. Djeca se na -»Oivat Hamore« tako odgajaju, da će kaisnije kao potpuno sposobni radnici moći obavljati svoj rad u kolonijama, a s potpun m razumijevanjem, zašto ga vrše i kojoj svrsi služe. Tako se njihov život stavlja na široku solidnu osnovicu i stvara elemenat, koji je zasigurno podesan da izvrši potpuno svoju službu ljudskome društvu. Ovdje raste slobodna, zadovoljna i vrijedna vrsta ifuđi Razumjevanje i osjećaj odgovornosti su plod brižne i slobodnjačke odgoje i naročitih okolnosti, što su se ovdje sku-
pile. Socijalna atmosfera okolice očituje se ovdje u dobranoj mjeri. Selo samo nalazi se na nacionalnom t'.u, na zemlji'štu Keren Kajemeta, 1 okolišne kolonije, koje su za posljednjih godina nastale ovdje na močvarnom tlu, spadaju u jednu cjelinu. Tako rastu djeca u okolini, u kojoj svi nade za zajednički cilj, u kojoj se privatni motivi na'aze na> podredi eno m mjestu. Djeca se zarana već upozoravaju i uče, da zemljište 'ide onoga, koji ga obradjuje. A vide uz to, da se zdravii odnosa?., koje polako spornavaju, stvaraju i podržavaju samo teškim radom, pa tako ne dobivaju iluzoričnu sliku o zbilji, nego je vide u svoj teškoći i ozbiljnosti njenoj. Ovo dječje selo može da posluži kao primjer, kakovi mogu da budu domovi za siročad, i kako se može ovaj materijal, koji država počesto osjeća teretom, obratiti u blagoslov. Upravo se ovdje može pokazati, što može kolektivistička odgoja u duhu zajednice, kad- se vrši s razumijevanjem ‘i neprisiljeno. Ovdje se mogu odgojiti ljudi sa zrelim shvatanjem problema ljudskoga društva, s potpunim smislom za racj i kulturu. Oni se dakle mnogo i za djecu i za cjelinu. Oerda Arlozoro v-0 o 1 d b e r g, Jerusolitn. 31. GODIŠTE »JUDISCHE RUNDSCHAU«. Berlinski cijonstički list »Jiidische Rundschau« stupio je svojim prvim brojem u ovoj godili u 31. godište svoga izlagenja. »Jiidische Rundschau« utemeljio je prof. Heinrich Love. Sve do pred rat bio je glavnim cljonstćčkim organom. «Dle Welt«, koja jd izlazila na njemačkom jeziku, pa je »Jiidische Rundschau« imala tek sporednu vrijednost. Početkom rata prestala je izlaziti »Die AVelt«. U teškim ratnim vremen'ma bila je »Jiidische Rundschau« pobornikom cijonističke ideje. Sve se više razvijala, a nakon odličnih uspjeha cijoifizma postafa. je »Jiidische Rundschau« jednim od najmjerodavnijih cionističkih listova. Ona je- bezuvjetno vodeći cionistički list i vrši prevalentan utjecaj u svim cionističkim krugovima, koji govore njemačkim jezikom. Smjer koj : zastupa »Jiidische Rundschau«, ikoja je podjednako i službeni orglan njemačke cijonističke organizacije (Zkmistische Vereni-
gung fiir Deutschland) zastupa odrešiti cijonizam, ali vazda propagira razuman promišljen postupak u svakom pitanju. Naročito u pogledu arapskoga problema brani tezu o zemli; dviju nacija i slozi s Arapima L stoji u apsolutnoj protimbi sa djoni'stima revizijonistima. »Jiidische Rundschau« izlazi dva puta nedjeljno. Njen glavni urednik je dr. Robert We 11 sc h, jedan od vodja Jlitahduta i član Akcijonoga Komiteta. Do nedavna bili su u redakciji »Jiidische Rundschau« dr. Katznelsohn ii dr. Fritz L 6w e n s tei n. Pored dr. Weltscha uredi uje list i dr Moses W a i d m an n. Veliki štab odličnih izvjestitelja u Palestini i u sviiim židovskim centrima čini »Jiidische Rundschau« jednom od najbolje informiranih židovskih novina. »Jiidische Rundschau<r s uspjehom, pobija ideologiju njemačke asinvtadje i vanredno mnogo pridonosi širenju cijonizma i upoznavanju njegovih problema u čitavoj centralnoj Evropi »Mult es Jovo«. Januarski broj židovskog časopisa u Madžarskoj »Muli es Jovo« posvećen je uspomeni slikara E. M. LilSena Taj vanredri broj sadržaje mnoge radove Liliena te priloge od Za'ngsvilla, BrSegera, Pataia, Stefana Zweiga itd., koji se bave ličnošću i produktima Liiienovog umjetničkog stvaranja. »Mult es Jovo« izlazi već šesnaest godina pod vrsnoir redakcijom književnika i publiciste Josefa Pataia. Taj časopis na madžarskom jeziku vanredno ie mnogo doprinio širenju židovske umjetnosti i kulture međju madžarskim Židovima. Kao i sve novina št 0 izlaze u Madžarskoj, bio je taj list zabranjen u našoj držav, na kako saznajemo, dobio K »Mult es Jovo« ipak dopuštenje za raspačavanje za Jugoslaviji, pa ga preporučamo najtoplije svima, koji su vješti madžarskome jeziku. »Pauhis unter den Juden« od Franr VVerfela, Pjesnik Franz VVerfel napisao je poslije svoga puta po Palestini novo djelo »Paulus unter den Juden«, dramatsku legendu u 6 činova.
IZ JUGOSLAVIJE
KONFERENCIJA GLAVNOG ODBORA SAVEZA JEVREJSKIH VEROISPOVEDNIH OPŠTINA. Za četvrtak dne 7, ■januara bila je sazvana u Beograd Sjednica Glavnog Odbora Saveza Jevrejskih Veroispovednih Opština, Budući da nije u Beograd stigao oveći broj članova Glavnog Od bor a j nije bilo kvoruma, pa se je na prijedlog dr. Popsa namjesto sjednice održala samo konferencija. Podjednako je na prijedlog dr. Popsa, koji je predsjedavao konferenciji prihvaćeno, da se zaključcima konferencije imadu smatrati one .odluke, koje se stvore jednoglasno. Predmet konference bio je ponajprije »Pred log zakona o organizaciji jevrejske veroispovesti«. Pročitane su sve stigle pismene napomene tome zakonskom prijedlogu. Napomene su poslale neke bogoštovne općine, a svoje primjedbe k nacrtu priposlald su i g. dr, Hugo S p i t z e r, predsjednik Saveza Jevrejskih Veroispovednih Opština, koji nije ebog bolesti mogao doći u Beograd, osječki nadrabin dr. U nga r i g. Avrama Lcv i-a iz Sarajeva, član Glavnoga Odbora, U svim napomenama izražen je zahtjev, da se očuva aut onom i Ja ,o pći ne, a predložene su neke korekture. Do življe rasprave došlo je prigodom rasprave o pravima i dužnosti rabina u općini. Predstavnici rabina podastrli su konferenciji formulirane zahtjeve u tom predmetu. Zahtjeve gospode rabina iznio je g. Vrhovni Rabin dr. Isak A 1 k a 1 a j. Ti zahtjevi se odnose uglavnome na kompetenciju Vrhovnoga Rabina i Vijeća Rabina o rješavanju svih pitanja sa vjerskoga ritualnoga područja u Kraljevini. Prema prijedlogu rabina imali bi Vrhovni Rabin i Riabinsko Vijeće isključivu i neovisnu kompetenciju za rješavanje tih pitanja. Jednako je prema prijedlogu rabin jedino kompetentan rješavati sva (vjerska pitanja u svojoj općini, a rabin ima isključivo pravo vršenja kidušina, geta i balice, ravnajući se po religičnim zakonima i zaključcima vjerskoga suda, ikojem je rabin predsjednik. Obzirom na ostale funkcije rabina i njegovo namještenje u opčini vele iznešeni zahtjevi, da je namještenje rabina u općini definitivno i da rabin ima da vodi maticu rodjenih. U slučaju da u općini nema rabina imade se pozvati rabin susjedne općine da> vrši sve te funkcije. Disciplinarni postupak protiv rabina vodi posebni odbor, u koji se biraju članovi GLavpoga Odbora Saveza Jevrejskih Veroispovednih Opština i članovi Saveza Rabina. Budući da se u ovim pitanjima nije mogao stvoriti sporazumni zaključak odlučeno je, da se sav materijal, kako je proSdiskutovan na ovoj konferenci uputi Izvršnom Odboru S. J. V. O, u Beogradu. Nadje li se u tom odboru sporazumno riješenje, bit će ono dosljedno stavljeno u nacrt zakona o organizaciji jevrejske vjeroispovjedne ziajednice. ♦ Moramo sa žalošću konstatirati činjenicu, da su mnogi članovi Glavnog Odbora Saveza J. V. O. svojim izostanjem spriječili da Savez rekne odlučnu riječ o pitanju zakonskoga uredjenja naše vjerske zajednice i čitavu stvar nepotrebno zategli. OSIJEK. (Poseban izvještaj »Židov a«.) U Osijeku je s mnogo intenzivnosti započeo nad za Keren Kajemet. Dne 17. januara prikazivan je film o izgradnji Palestine. Uvodno predavanje održao je predsjednik Mjesnoga Povjereništva za KKL inž. Ljudevit Freundlich. Prikazivanje je filma odlično uspjelo i mnogo je doprinijelo propagovanju Keren Kajemeta u Osijeku. 18. januara započela je na veliko zasnovana akcija oko smještavanja škrabea. Radi se na reorganizacij : Mjesne jCijonističke Organizacije, što će mnogo doprinijeti oživljenju cijonističkoga života u Osijeku.
'SARAJEVO. Državna subvencija za »La Benevolenciju.« Otvorenje kluba »Union«. »Jevrejski život« od 15. januara javlja, da je Benevolencija primila dopfs od odjelenja socijalne politike kod sarajevske oblasti, kojim se obavještava, da joj je odsjek za zaštitu djece i mladeži odobrio pomoć u iznosu od 10.000 dinara za njezin humani rad na zaštiti podmlatka. ♦ U subotu dne 9. januara uveče obavljeno je svečano otvorenje novoga odlično uredjenoga Ikluba »Union«. Ponajprije je član upravnoga odbora g. Ješua M. Izrael održao uvodni govor. Iza njega je zabavio pristune ikao konferansje g. Isak Penje. Od ostalih točaka programa valja istaknuti operetnoga pjevača na sarajevskom pozorištu g. Turinskog. Prisiljen odobravanjem publike morao je dodati nekoliko pjesama, a najzad je održao govor, u kojem je hvalio židovstvo | )i pozvao sarajevske Židove, koji imadu mnogo smis’a za ka- I zališnu umjetnost, da potpomognu mlado sarajevsko pozo- | rište. Iza toga je g, Beluša Jungić, talentirani muzičar odsvirao na čelu jednu lijepu kompoziciju od ,R aff a. Na klaviru ga je pratio drrigent sarajvskog pozorišta g. iHoffer. Nakon ove tačke otpjevala je igaspcdjica S'da Izrael ariju iz »Mignoira«. Iza gdjice. Izrael nastupio je g. R. Tolenti- j uo, koji je u dubrovačkom dijalektu na španjolskom jeziku otpjevao svoje uspjele cuplet-e. Ovo je bila posljednja točka pograma. Iza programa razvila se animirana zabavu. Oko ponoći stigk? su u (klub gg. ministar dr. M. S r S k i ć sa svojom goppodjoni, državni podsekretair dr. Vlada Andrić, sarajevski Veliki Župan g. JVL Ni.kolbć, rektor pravos’avue bogoslovije dr. Toma Po p o vic i neke druge ugledne ličnosti. Dr. Vita Kaj o n pozdravio je ugledne goste •? istaknuo, da je klub odredio, da se otvorenje njegovih prostorija obavi na rodjendan Njenoga Veličanstva ikra lice Manije. Ministar Srškić odvratio je kratkim govorom dr. Rajonu, i zaželio mladome klubu najbolji uspjeh. Pozdravljene su » ostale ličnosti. U ugodnom raspoloženju održali su se toasti, od kojih valja istaći govor nadrabma dra. ILevdja, predsjednika sefardske opštine g. A, M. Altarca.fi dr. Tome Po p o vrč a. POŽEGA, (Od našega redovitog dopisnika.) Dne 19. a mj. u predvečerje sporne udarna smrti dr. Max Nordaua priredila ie Mjesna Čijom stioku Organizacija spomen-službu božju u Hramu, na Ikojoj ie rabin i predsjednik M. C. O. dr. Lazar R>o t h održao propovijed o životu i radu neumrlog na(m velikana, kao r o važnosti njegove ličnosti u cijonist'čkom pokretu aa početku ovoga stoljeća u saradnjr sa dr. Herziom; Kantor g. Mordehaj Ryk o w uveličao je ovu službu božju svojim ugodnim glasom, otpjevavši »Adojiaj mo odom« od Nambura i »E 1 mole rahamin« od Abras-a uz. pratnju Leona St e iin era na harmoniju. Uz mnogobrojno općinstvo prisustvovala je i omladina u potpu- , nom broju. U četvrtak na večer održalo, je omlast udruženje »H ag ibo r« svoje V. redovito! sijelo;, koje je bilo posvećeno uspomeni dr. Maksa Nordau-a. M. b. Š. BIJELJEHA. OvdaSnja Mjesna Cijonistička Organizacija održala ie dne 2. januara 1926. svoju redovita glavnu skupštinu, na kojoj je izabran novi odborr Predsjednik: g. Mosco Papo, odbornici; gdjica. Rifka Barach, gg. Maks Oruinfeld, Aron Altara c, kantor, Jakob ( K abil j o, Jakob Sem o. M'oric Finci,, Arman Oriinfeld i Buki Pere na. _/
ZAGREB Diskusijono veće Židovskoga Narodnoga Društva o aktualnim pitanjima židovstva. Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu započelo je u ponedjeljak dne 18. januara niz diskusijonih večeri, što će ih stalno priredjivati. Diskusijono veče i koje se održalo u ponedjeljak uveče u Vijećnici bogoslovne općine, bilo je vanredno posjećeno. Uvodni referat o aktuelnim pitanjima židovstva održao je g. dr. Aleksandar Licht, predsjednik Žid. Narodnog Društva. Ponajprije je dr, Licht govorio o Steigerovom procesu i njegovom završetku, podavši čitavoj toj stvari općenitiji aspekt. Isticalo ćak i u cijomističkom novinstvu, da odrešenje Steigena služi na čast poljskom pravosudju i narodu. Navikli smo na gonjenja i nepravdu; a kad se gdje vrši jednostavno pravo, vidimo u tome dogadjaj, koji ima nekome služiti u naročitu čast. Opaža se danas, da brutalni antisemitizam u Poljskoj počinje jenjavati; ne iz sentimentalnih razloga nego iz nužde državnoga oportuniteta. Poljska treba zbog svoje loše finaincijalne situacije pripomoći inostranog kapitala. A u toj taćci antipatije židovstva u inosiranstvu znače ozbiljnu zapreku. Dr, Licht dalje iznosi navodeći primjere, da poljska vlada politikom sporazumijevanja nastoji riješiti prijeporna pitanja sa narodnim manjinama u Poljskoj, Nakon toga prešao je dr. Licht na falcifikatorsku aferu u Madjarskoj istaknuvši reakciju, koju Je ta afera izazvala na. zapadu. Značajno je, kako reagira evropska javnost: dok su Madjarskoj dešavala krvava umorstva a radilo se o Židovima reagovali su pojedini intelektualci, ali države nijesu ništa poduzimale. Tek kada se stalo raditi o financijama jedne velike sile, počele su države i njihova štampa oštro nastupati. Na ovom dogadjaju može se konstatovati, koji stav u suštini zauzima evropska javnost prema židovskom pitanju. Filosemitizam iživljava se u sentimentalnim frazama. Samo dogadjaji, što diraju u omjer snaga mogu prisiliti .na stvarno reagovanje. Dr. Licht je dalje ocjenio stav ( koji su madjarski Židovi zauzimali u sve vrijeme progona, a naročito u pitanju numeras claususa. Madjarski su Židovi patološka pojava unutar židovstva. Na njima se može omjeritL koliko su ostali dijelovi židovstva pokročili naprijed. Dr. Licht je iza toga govorio o sastavu židovskoga narodnog predstavništva u Palestini (Asefat Hanivharim). Iznio je njegovu strukturu, njegove bompetence i objasnio njegove zadatke. Sastav Asefat Hanivharim je razočarao židovstvo. U njoj imade oko 20 grupa. Taj veliki broj grupa sam po sebi nije ono, što nas se poglavito neugodno doimlje, nego je žalosna činjenica da imade grupa, koje su stvorene bez ođredjcnoga programa, iza toga prešao je dr. Licht na dogadjaje u Americi. Iznio je ponajprije povod' sukobu propovijed rabina Wise-a, u kojoj je govorio o Kristu —, pa je ocrtavši osobu dr. Wise-a razložio koje bi loše posljedice mogao imati taj spor. Obzirom na izjave dr. Wise-a, koji je zauzimao tako vidno mjesto raedju američkim Židovima, iznio je dr. Licht načelno gledište, da čovjek, koji ne stoji posvema sam o sebi treba da ima potpun obzir prema zajednioi ) pa moral svoja lična naziranja zapostaviti često interesima cjeline. Dr, Licht je vrlo pregnantno i uvjerljivo kritikovao »k risto ma ni ju«, koja je preotela toliki mah i! iznio vrijednost, koju imade obzirom na zdrav« organizaciju zajednice krutost i strogost židovskih zakona. Stvar dr. Wise-a ima za nas u prvom redu stvarnu a ne načelnu važnosti Potrebno je, da na čelu drajva bude reprezentativna ličnost. Dr. Licht drži, da se u sukobu u Americi vidi pokušaj malih ljudi, da zauzmu vodeća popularna mjesta, pa izriče da ćemo iskusiti kako neznatan povod može imati nezgodnih posljedica za izgradnju Palestine. U političkom životu treba istaknuti dva pojava: stav Mandata me Komisije prema memorandumu Cijonističke Organizacije. Iznio je. pitanje učešća palestinske vlade u
4
»ŽIDOV c
BROJ A,