Židov
Iz štampe
|Glavni urednik berlinske .Jiidische Rundschau* Robert We 11sch piše u br. 2. XXI. god. k položaju u Palestini te kaže nekoliko okrutnih istina, na koje nadovezujc iSttnjedbe, što su vaižne ne samo po sadržaju, nego i po tome, Sto dolaze od socijalista i jednoga od istaknutih vodja njemačka Hapoel Hacaira. Prije svega ističe, da se prvotna konjunktura privatne midjipive pokazala neuspjelom u industriji kao i u poljodjestvu. a ti nešto unosnom u kupnji i prodah zemljišta, odnosno Razočaranje ne bi bilo tako veliko, da je izostalo u nas pretjerivanje. Ali čedni počec vrlo važne srldnie industrije u Tel Avivu razvikani su doskora »kao da jejTel Avfv postao preko noći Lancashire«. Medjutim, gdje života i r.,da, ma' i neuspjeha. Neuspjeh je isto tako znak kroćenja naprijed kao i uspjeh. Najvažnije je da se neuspjeh ov ga ili onoga poduzeća u Palestini ne shvati kao argumenat protiv cijonizmai | VVeltsch nadalje izvodi razloge, koji su doveli do razoča|pLja i do sadašnje nezaposlenosti, za koju ic vjero.|j#no, da će se još povećati. Očito je, da materijalna privlaćiv ■vpst Palestine ne dostaje, da se ona. izgradi. Samo oni, koji idu u Palestinu potpuno svijesni poteškoća ali i iđea.ne i historijske sadržane, mogu da stvore štogod trajno. »Useljenje se u posljednjim mjesecima nije smanjilo, ali ie posvema promijenilo svoju strukturu. Dok je treća aUJa donosila haluce, a četvrta srednji stalež, pokazuju sadaišnj[ useljenici vrlo malo kapitalističkog i isto tako malo snažnoga, produktivnoga lialučkost elementa. Glavni Jio sačinjava ?d h i na prijašnjih useljenika, koji su si medjutim stekli 9 kakovu egzistenciju i sad dolazi za njima porodica. Koa je vrijednost toga useljenja u to teško kritičko doba, lako HH zamisliti. Zato je krivo gledali samo brojke mjesečne jpSiigracije. nego treba v'djeti njenu sadržinu, koja je u HjHvom slučaju od veće česti na štetu jišuva. Očajan položaj nanaroda na istoku, pogotovo u Poljskoj nagoni ga da se Bicli. Amerika i druge zemlje su zatvorene. Ali Palestina u 4ai čas nije svojim ekonomskrn položajem podesna da primi neproduktivne elemente i da ih hrant usprkos njihovoj mateMjiaJnoj i fizičkoj slabosti odnosno idejnoj ravnodušnosti. Sa'S'išnja gospodarska reakcija nas sili na konzekvence, od kojih H jedna s k u č e n i e useljenja. U prošloj se godini! raćun ilo s godišnjom imigracijom od 40.000 ljudi i bilo je već proračuna, kad će se postići židovska većina u Palestin’, ako taj broj bude progresivno rasao. Ali sadašnji nas položaj u zemlji sili. đa ustanovimo ekonomsku nemogućnost, da se taj broj uzdrži. Zato nema razloga očajanju, ako su ustanovi, da će godine namjesto 40.000 moć' da se useli' samo 20.000 đttša, Treba uvidjeti, da su takove promjene neSzbiežive. U iriiigracijonim zemljama čitavoga svijeta bilo je od vremena ni vrijeme kriza, u zemljama u koje se je dolazilo poradi njihovoga prirodnog bogatstva i koje daju svakome useljeniku J|«|eče mogućnosti nego Palestina. Ipak je svuda bilo zastoja i iseljenja, a te zemlje su se ipak razvile. Mi se moHmo pomiriti sa spoznajom, da će izgradnju Palestine još zadro) pratiti pojedinačna razočaranja svake vrste. »Cljonizam nije idila S ne daje nikome sigurno uživanje pod smokvom i tezom, ali pruža svakome Židovu šansu da izgradi svoju budućnost poštenim radom unutar svoje narodne zajednice. I >aš zato je cijonizam najveći i etski najviši preokret u židovstvu od prognanstva amo.« i U nastavku tih izvoda stavlja Weltsch zahtjev na Egzekutivu, da ne izda svih 15 hiljada certifikata, što će ih dobiti za slijedeće polugodište. Jer ako Cijontstička Or-
ganizacija ne će da uredi imigraciju prema gospodarskim po- j trebama, učinit će to vlada, što nam je s pravom neugodno. Pod konac govori o radničkim poduzećima 18 naseliima, koja treba da Izrade svoj program na rentabilnoj bazi i završava s nizom zahtjeva, ikoji proizlaze iz sadašnje situacije i od kojih ističemo najvažnije: Umanjenje imigracije useljeničkoga elementa, koji nema vlastitih sredstava: izvanredna nabavka kapitala za radove nezaposlenih; prelaz k sistemu stroge štednje i primjerenosti;; općenita revizija u tome smislu, po mogućnosti uz sudjelovaive radništva. Pobijanje paničnih raspoloženja time. da se neprestano ističe neizbježivost kriza i periodičkih nezaposlenost.', energična borba protiv pretjerivanja. ♦ M. Beiiflnson piše na uvodnom mjestu »Jiiđische Rundschau« od 15. januara o palestinskom* zakonodavnom vijeću (Legislative Council). Povod objavljivanju članka jesu vijesti o namjerama: palestinske vlade, da, pristupe ostvarenju plana Herberta Samuela o palest. Zakonodavnom Vijeću. Pred nekoliko godina raspisani izbori nijesu doveli uslijed apstinencije Araba do konstitucije Vijeća. U tom Vijeću imali bi Arapi bez sumnje pretežnu većinu.. Kraj njihovog raspoloženja značio bi Legislative Council za naše djelo u Palestini veliku opasnost. Mi ne možemo otklon'ti Legislative Council, jer Hl miš »ne« zlo tumačili i evropska demokracija (5 Savez, Naroda. Ali nam moderni duh demokracije dopušta, da tražimo, da se iz kompetence Legislative Council-a izuzmu odredjena 1 nacionalna područja obadvaju palestinskih naroda. Palestina ne pripada samo svome pučanstvu. Ona pored nj'h pripada i žfldovskome narodu. 'Pravo današnjih stanovnika Palestine mora se ograničiti u korist židovskoga naroda, jednako kao što je Poljacima ■~,grairičeno pravo, da Ukrajincima i Zidovima oduzmu gradjanska prava lili članovima Salveza Naroda pravo, da jedan drugoga napadne. Zidovi dakle treba da pozdrave Council, ako se njegovoj knmpetenci oduzme sve, što se tiče nacijonainoga, života Arapa i Zidova, jer Hf se u drugom slučaju u Oouncilu neprestano vodile borbe, koje Hi sputavale svu njegovu radnu sposobnost. Councilu bi preostalo Široko područje rada (opći razvitak zemlje, željeznice, pošta i telegraf, radnički zakoni, zemljišna reforma, gradnje cesta, porezi industrija i 'trgovina jtd.). 1 ovd'e bf doduše moglo doći do ciiferenca izmedju Arapa i Zidova, rali ipak ima opravdanja, da se drži, da će ako se pnrtpostavi oprezna i razumna politika Kngieske rad Councife h'ti blagoslov za zemlju i da će taj rad zbog stalnoga kontakta izmedju Arapa i Zidova mnogo pridonijeti zbližcnju obadvaju palestinskih naroda. * Redovni palestinski dopisnik berlinske »J ii d ii s c h e Rundschau« A. Q. piše o konfliktu, zbog kojega je načelnik Tel Aviva Dizengov predao ostavku. U gradskom vijeću Tel Aviva vladaju oštri odnosi izmedju! ijevfce i krajnje desnice,. Pitanje, kojim motivira Dizengov svoj odstup nije glavni razlog njegovoj demisiji, nego se radni o čitavom kompleksu municipalne politike. (Dizengov je dimiSionirao nakon što je u gradskom vijeću primljen protiv njegove volje zaključak, da se budžet gradskih škola imade pokriva® prihodima od školarinskoga poreza, a ne školaninskitn taksama.) Krošnja desnica zagovara raspis novih izbora za gradsko vijeće. »Haarec« se trudi, da dodje do sporazuma, ali dosada nije u tome uspio. Imade tri! mogućnosti, da se riješi kriza u upravi Tel Aviva: 1. da se unatoč zaprekama spor mimo riješi i da Dizengov opet preuzme načelništvo. Pitanje o ukinuću školarine igrali bi ovdje sekundarnu ulogu; 2. da gradsku upravu preuzme radnička frakcija, poduprta
gradjanskom ljevicom; i! 3. da se raspišu novi izbori. Ovo posljednje rješenje bilo bi vanređno nepodesno, jer je atmosfera za izbore suviše žućljitva. Najvažniji) židovski centar ne smije u današnjem teškom položaju ostati bez vodstva, pa konflikt u Tel Avivii treba što prije riješiti, jer bi mogao da ima loših posljedica. * .»Narodna Židovska Svijest« od 15. januara u uvodnom članku »Zastoj« konstatira, da je Bosna u statistici Uprave Keren Kajemeta za prvo četvrtgodište god. 5686. na zadnjem mjestu, pa u vezi s time govori uopće o slajboj aktivnosti u Bosni. Redom se spomSnju slabo! uspjesi u radu za KKL, KH i H alu č k u Farmu. Isto se tako uvodničar tuži, da gradjanstvo u Bosni ne pomaže nikako omladinska pokret i rad omladine. Izgovor, da danas vlada teška gospodarsa kriza je mantija za nerad. »Krizom« se mjliko ne smije izgovarati i izvlačiti od vršenja dužnosti. Porušeno je mnogošta, gradjeno godinama. Energije, da popravi stanje, nasmoći će sama omladina, koja. je zvana da popravi griješke sadašnje generacije. Članak završava apelom na omladinu, da se spremi za tu tešku zadaću. VLADIN BUDŽET U PALESTINI ISKAZUJE 1 MILIJUN FUNTI VISKA, J e r us o 1 i m, 20. januara (ITA) Iz izvještaja .palestinske vlade o njenim primicima i izdacima u prošloj godini proizlazi viša <k| odi 1 milijun funti. Najveće .primitke iskazan je Tabo-departement (odio za regiistrovanje zemljišta), koji je samo u Jerusolimu übirao mjesečno L 10.000. ) PROŠIRENJE JEWISH AGENCV I ENGLESKI ŽIDOVI. Kandidati z.a predsjedništvo Board of Deputiesa i ulazak u J ew i s h Agen c y. Budući da je nedavno smrću Mr. M. H e n ri q u e s a ispražnjeno. mjesto predsjednika Vijeća britanskih Židova, provest će se doskora izbor novoga predsjednika. Kao kandidati spominju se: D’Avigdor Goldshmiđt, Kolonel Coheßj Mr. Felix R ao n i Josef Prag, Oni su na pitanje političkog sekretara Cionističke Egzekutive Leonharđa S t e i na, koji je takodjer član Board of Deputiesa, da li će Board učestvovati u Jeavish Agency, odgovorili, da drže, da Board treba ući u proširenu Jewish Agemcy. LORD REALING DOĆI ĆE U PALESTINU. J eru solim, 19, jauuira (ITA). Javlja se iz autent'čnih vrela, da čc lord Readimg (sir Rufus Isa a c) dosadašnji piotkralj Indije, na svom povratku iz Indije u Englesku posje*titi Palestinu, Lord Reading je Židov; do 1921. kad je postao potkraljem bio je vrhovnim sucem u Engleskoj. On želi, da prostudira djelo i izgradnju židovske narodne domaje u Palestini. Izdanje) novih maraka Keren Kajemeta. Jerusolim, 19. januara (PC). Na sveopći zahtjev izdala je glavna uprava KKL novu seriju KKL-maraka. U ovoj seriji KKL-maraka nalaze se samo motivi iz Erec Jisnae 1 a medju inim Absalonova grobnica, slike iz Galileje i Hajfe i tipični motivi iz palestinskih krajolika. Nove marke izrađjene su u sepiji i u drugim bojama, .a vezane su u knjižicu po 30 komada. ( 7 ( 000 L na račun naseobine) u Tel-Adašim, Jerusolim, 18. januara (PC). Keren Kajemet je medju ostalim izdacima u prošlom tjednu položio i 7,000 L na račun otplate na kupnju zemljišta kod Tel Adašim Rub el Nasra u Emek Jezreelu.
Dječje selo
Usred Emeka J zreela nalazi se na uzvisini maleno naselje. Sa brežuljka širi se vidik preko čitave nizine, koja se (Vuža izmedju brda Judeje i Galileje od Sredozemnoga mora JRe do dobne Jordana. U naselju imade zgrada za stanovanje j gospodarskih zgrada, a ako ti pogled potraži stanovnike tiga naselja, naći ćeš veliki broj djece, koja ovdje žive ii rade. olnogočimc nai’kuje selo na prvi pogled poznatim njemačkim ifijgajalištuna. Ali ovdje na >Q i v a t Hamore« na »brežuljku učitelja« nldesu sakupljena djeca bogatoga društvenoga sloja. koju roditelji ne će da dadu odgajati u običnim školama, nego pr kupiše ovdje siročad, da je odgoje za slobodan radni život u (Palestini. [ Svatko pomišlja na »dom siročadi«, na dugačke, jednocrte jednaiko obučene i potištene djece, koja se počesto |»reću u evropskim velegradovima. One gomile djece, koja |Hog kojekakovog sputavanja teško osjećaju svaki dan, da snašla nesreća, jer ne mogu da uzrastu u roditeljskoj ■ Ovdjd u odgijalištima s'ročadi na »Givat Hamore« ne IfMazi se na ovakove karakteristike. Ovdje nema prisilnoga ■»dnačivanja, uniformiranjai odjeće, blijedih i plahih dječjih 1 Salonskog postupka, kaošto vlada pod etiketom «*apline u mnogim sirotinjskim zavodima. Namjesto milosr ja \jda ovdje radost zbog generacije, koja raste i kao ffj.e ne Tno^e uttko išta bolje 'zaželiti nego da uzraste |g«lje, na posve zdravom mjestu, usred zelene doline, na Mrježem slobodnom uzduhu, uz dobru poduku, razumno podijeljeni rad i brižnu njegu. Ovo dječje selo nije zemaljsko odgajalište. Više od stoM ne <Se f aka 1 djevojčica, što žive zajedno sa svojim učiter. 3 ’ ovdie * u 6» svemu, što će trebati kasnije, raWr. “ Pa,estlni - Tijesna povezanost duševne i tjelesne odgoje Vst osnov i princip. ■ Dječje naselje ma »Givat Hamore« jest tek jedan od razV P° kusa »eva učinjeni'!, u Palestini, da se stvore novefor■>e odgoje. To vrijedi prije svega za palestinske zemljo-
radnike, koji su protivno prilikama u Evropi najnapredniji elemenat i kojf se trude, da svoj život izgrade na socijalno zdravijoj osnovici, nego što je život u običajnoj današnjoj socijalnoj strukturi Uzme li se u obzir, da palestinski židovski zemljoradnik potječe iz krugova evropejske inteligencije ii da je svome današnjemu načinu života prešao zbog spoznaje, da je izgradnja židovske Palestine moguća samo na bazi seljačkoga staleža, razumjet će se, da su ovdje na djelu snage, koje se naročito ističu znanjem, inteligencijom i jakom voljom. U Palestinci stavljeni su svi pred jednake odgojne probleme, koji se danas diskutuju svagdje u pedagoškom svijetu. Radi se o poznatom kompleksu prelaza od obične naukovne škole opsežnijoj, praktičnoj odgoji. Ovome je problemu pridošla u Palestini, a naročito kod zemljoradnika, okolnost, da se žena, koja jednako kao i muž radi' u gospodarstvu, što je više moguće oslobodi od pojedinačne brige za dijete. Podjednako se je trebalo Zidova, koji nije vičan tjelesnome, a prije svega ne poljodjelskome radu, učiniti sposobnim, praV'm zemljoradnikom i naučavanjem mu nadomjestiti ono, što drugdje seljaci dob : vaju tradicijom i što su tako reći usisa'i s majčinim mlijekom. Nakraju je kod te palestinske odgoje dolazilo u obzir, da su se tečajem kolonizacije stvorile forme, koje počivaju na kooperativnom principu i prema tome dovode do odgoje djeteta po cjelini. Čujemo, kako se u krugovima, gdje žena hoće ili mora da radi, javlja teško pitanje, tko će se skrbiti za djecu, koja u roditeljskoj kući nemaju dovoljno njege. I mi znamo, da samo maleni broj djece ovdje uzgajaju majke. Ranije se to dešavalo u srednjem staležu. Ali danas smo percentualno toliko daleko došli, da je žena baš kao i muž prinudjena da radi izvan kuće, pa da mora silom prilika tražiti podesno mjesto za svoje dijete, ako ne će da ga pošalje na ulicu ili prepusti pažnji i nadzoru starije njegove braće. Različiti pokušaji, da se tome domogne, uredjenje domova za dojenćad, dječjih vrtova itd., sve je to poznato i razvitak jasno tendira, da se ove uredbe sve više zgrade, jer mi vjerojatno ne ćemo u do-
gledno vrijeme imati mogućnosti, dat ženu ekonomski tako ustalimo, te bi se ona mogla da posveti odgoji djeteta. I sva razmatranja o tome, da je djetetu najbolje kod njegove majke, nijesu uvijek ispravna, a danas su štaviše i suvlišna, jer veliki broj majki ne može zbog prilika vršiti ono, što se naziva njezinim prirodnim poznavanjem. Kad su se u Palestini počele da stvaraju r dničke grupe, radile su žene jednako kao i muškarci'. Trebalo je dakle organizovati uzgajanje i njegu djece prema danim brilškama,. Ovdje se nije radilo o jednostavnim selima, gdje svako dijete od najranije svoje mladosti raste na domaćem gospodarstvu, njegovane! usto seljakinjom i služavkom. Ovdje ie name postojao radnički elemenat, koji| je bio na vanredno visokom kulturnom nivou i htio, da narednoj generaciji dade veliku naobrazbu, ali da je usto odgoji u poljodjelskoj okolini i poda joj temeljito zemljoradničke znanje, koje je roditeljima u njihovom kolonizatornom radu toliko manjkalo. Osim toga bila je zbog neobičnih klimatskih prilika potrebna veća njega i briga. Pristupilo se dakle odmah uredjenju toga pitanja. U svakom naselju, koje ie osnovano na kooperativnoj bazi, nekoliko je žena (ili djevojaka oslobodjeno od rada i odredjeno za odgoju i njegu djece, da druge, preostale žene mogu slobodno da rade. Uredjeni su domovi za dojenčad, dječji vrtovi i škole. U svim se tim institucijama prehranjuju djeca i odjevaju tako, da su roditelji osiobodjeni i od ove brige. Djeca dobivaju zdravu i dobru hranu. Svuda postoji liječnički nadzor. Tečajem vremena zadobila je briga za djecu u kolonijama veEki opseg. MladJ naraštajevl cijene se kao najvrednije dobro, pa se prema tome shvatanju vrši sva odgoja i njega. Svakoga posjetnika gotovo zapaniuje razlika izmedjti brižno uredjenih dječjih domova i ponajviše primitivnih stanova za odrasle. U veoma; teškim vremenima djeca ne osjećaju, što se hrane tiče, nikakove nevolje. Tako se je pomišljalo da se i siročad, kota je iz istočno evropskih zemalja dopremljena u Palestinu, ne strpa u ob čajne zavode, nego da se tako odgoji, te će se kasn je moći prirodno staviti u sklop poljoprivrednih naiselja. A jednako se
BROJ 4-
»ŽIDOV«
3