Židov

šuje;f taj će hotel omogućiti konak stotinama turista i posjetioca Emeka, koji dolaze ovamo, da vide postanak grada Afule i razvitak žklovske zemljoradnje u Emeku. Od iindustrijških zgrada postoje dosada tvornica »HarošetHaemek«, koja pripada hebrejskoj radničkoj organizaciji, te jedan mlin. Palestinska vlada sklopila je utanačenje s nekim privatnim poduzetnikom glede podizanja poštanske i policijske zgrade. Uprava grada započinje sadjenjd drveća na javnim trgovima, a olakšava ii naseli ertioirna sadienje drveća. Dosada se naselilo u Afule 120 porodica. Naseljenim st ću zemljište od spomenutih društava; pri gradjenju kuća dobivaju zajam do 30% troškova. Naseljerfci se bave većinom gradjevinskim radnjama i trgovinom: već se opaža ft početak industrije. Broj stanovnika novoga grada iznosi, zajedno sa radnicima, Sto izvode gradnje, više od 1200. Veliki su se iznosi već investirali u izgradnju; za amel-oracije oko LE 50.000, za\ gradnju kuća oko LE 250.000. U gradu se opaža grozničav rad i ondje se dob'va pravo »hvatanje o značenju židovskoga grada na mjestu, gdje je kroz dugo vrijeme postojalo siroto selo sa 40 arapskih familija.

Emek

Zid. kolonizacija u Erec Jisnaelu koncentrirala se zadnjih godini! naročito u dolini Jezreel. Prije rata bila je; u Emelk Jezreelu u žld. posjedu površina od 9000 dunama (zemljište M'erhavije), od kojh je sam KKL kupio 3500 dunama. Kada je KKL u god 5680 kupio velike komplekse zem-’j.lšta (Nahalal, Nuris), močvare ilsušiO i proveo kanalizaciju, počelo se sa naseljivanjem tog zemljišta. Osnutak prve naseobine dao je povod dalnjoj kupnji zemljišta. Osnutak prve naseobine kupovale osim KKL ii druge institucije, koja su se bavile kupnjom zemljišta, a osim toga i privatne osobe. KKL predvodio je inicijativu, koja je osvojila Btnek srce Ereca u prošlosti ii budućnosti. D.inas je u žid. posjedu gotovo sve zemljište od Hajfe do Bet Šaana. To je uspjeh intenzivnog rada KKL. Zemljšte Emeka presijeca željeznička pruga Hajfa-Ccmali-Darnask. Emek je gotovo isključivo naseljen Židovfirm, ai židovska naseobine nastaju od mjeseca do mjeseca. U Emeku možemo naći sve forme naseobine, koje su se iskristaiizpvale tijekom vremena u žild. kolonizatornom dje.'u: mošve ovdim (Nahalal, Kfar Jeheskel; naseobina transilvanskiii ŽHdova, Morhavija, Tel Ada Sini), velike kviucof (En Harod, Tel Josef, Bet Alfa) ii osrednje kvucot (deva, Djindar, Ma.rkenhof-Crtlrini, Jadjur i zadruga Merhavija). IPošto su pionir} žffld. kokiniziadje utr'i put, naseliše se i Uasidi i ljudi s porpdicama, koji su napustiti dućane i dućančiće u Poljskoj. Haslidi se naseliše na zemljištu Harbaidž-Mediđel i Hartie. U zadnje vrijeme počelo se sj| gradnjom grada Afule a nij) zemljištu, koje si( kupila, privatna društva, naseliti su se kiolonisE srednjega staleža (Djeda-zemljište). Sa strane KKL i KH priprema se zemljište uz Nahalal, kompleks od( 48.000 dunama za naseljenje. Tu će se osnovati 4—5 naseobina, djelomice mošavim, a djelomice kao kvucot. Pored toga osnovat će se, tu i naselje srednjega staleža, vjerojatno u blizini željezničke pruge izmedin Tel-Schaamana i Afule.

Amelioracijoni radovi Keren Kajemeta

A melioracija Jedro-područja. Direktorij KKL odobrio je na svojoj sjednidi održanoj dne 13. š’vata (28. januara) ugovor, kojim se osigurava amelioracija Jedro-područja. Jedro-područje su zemljišt, l . rzmedju iHajfe i Ako, koja su .prošle, godine kupili Hajfa Bay Development Company i(KiKL. Dosada je t>4 tih zemljišta predano KKL 10—11.000 dnnama. Prema ugovoru dao je KKL. društvu Hajfa Bay Development Cornpany ova zemljišta ina 25 godina u zakup, a društvo se obvezalo, da provede amelioraciju terena, trošak koje je procijenjen na 180.000 funti. Jedna k-auzula toga ugovora daje KKL pravo, da traži za sebe 5 do 5 i po hiljada dnnama, t.ko će sam da provede amelioraciju na tom području. Jasno je, da KKL zbog svojega lošeg financijalnog stanja ne bi se bio mogiao obvezati na izdatak od kojih 90.000 funtu, da nije nakon dugotrajnih pregovora uspjelo naći rješenje. Polovicu arneliaracifjonih troškova, dakle 45.000 funti, preuzet će Histadrut Haovdim i to tako, da će društvu Hajfa Bay Co. negdje oko 1. aprila staviti na raspolaganje oko 2000 radnika, koji će vršiti asanacijone radove 4 od kojih će društvo mjesečno svakome sustegnuti 1 funtu od plaće. To će reći, da će Histadrut Haovdim dio, koji na nju otpada 40 do 45.000 funti isplatiti u 20 do 25 mjesečna obroka od kojih 2000 funti. Keren Kajemet se obvezao da platj polovicu preostale svote, dakle takodjer 40 do 45 00d funti, uz uvjet r.ko Keren Hajesođ namiri driigt: polovicu iz budžetne stavke S'huaot Ovdim (radnička naselja) Keren 1 Kajemet stavio je ovo zemljište od pet do pet i po hiljada dnnama na raspolaganje Općoj Radničkoj Organizaciji da osnuje na njemu Š hunot Ovdim s poljoprivrednom zonom ii jednom kvucom radnica. Ovim Zaključkom Direktor ja slupa naseljivanjc nizine Ako u prvi stadij ostvarenja. Lmek Jezreel, koji je dosada bio jedini suvičsli židovski zemljišni kompleks, proširuje se sada( od Hajfe prema sjeveru sve do Ako, gdje če nastati novo jednovito židovsko naselje. Problem Š’hunot Ovdim, koji se već nekoliko godfna diskutira i koji je bio predmetom zaključaka dv_ju posljednjih kongresa, time če se na jednom području u zem ji, privesti svome ost. arenju. Ovo pitanje pobudjuje naročit, interes u vezii s planiranom izgradnjom luke u Hajfi. Za radnike

koji su već sada uposleni u velikim industrJialriim poduzećima u Haiti (Semeit, Nešcr i veliki mlinovi) a jednako i za radnike uposlene kasnije u izgradnji luke i za obrtnike bit će ove Š’hunotOvđim podesne stanbene četvrti, što ne može a da ne utječe na cijene zemljišta u Hajii. Ainelroracijoni radovi u području Ako treba da započnu 1. »pr.a ove godine i uposle neko 2000 radnika. Stvaranje radne mogućnosti za tako veliki broj ljudi zasiourno će mnogo pridonijeti poboljšanju sadašnjega teškog stanja u Erec Jisraelu, znatno smanjiti alko ne i sasvim ukloniti nezaposlenost. ♦ Koren Kajemet mora ove godine u .prvome redu da izvrši svoje obveze, koje protstiču iz ranije zaključenih kupnja velikih kompleksa, zemljišta. A KKL ne dobiva toliko sredstava da bi i mimo toga mogao da kupnje nove komplekse, barem ne tako, da se obveze na -isplatu kupovnine u skorije vrijeme. Time je oslabljena bit naše nacijotialne kolonizacije, koja 'prije svega mora da osvoji što veće komplekse zemljišta. Direktorij KKL se trudi da sa skučenim sredstvima, kojima raspolaže, postigne maksimum. 1 najpotrebnije, što se sada mora da izvrši: asanacija i amelforacia zemljišta traži goleme svote. Oviai godina ište od svakoga cijoniste napon sviih snaga, a naročito maran rad za Fond, koji čini osnovku naše nacionalne kolonizacije u Palestini. PROIZVODNJA NARANDŽA U EREC JISRAELU. U mjesecima -novembar - decembar počinje u Erec Jisraelu sezona narandža. Prije početka židovske kolonizacije u Erec Jisraelu koncentrirali su se gotovo svi vrtovi narandža u okolici Jafe, na površini od 2—3000 dunuma. Porastom židovske kolonizacije uvedeni su novi načini za sadjenje i uzgoj narandža. Povela se klasifikacija narandža po vrsti, započelo se novim metodama natapanja itd. Sada zapremaju židovski vrtovi narandža kompleks od 12.000 dunama, dakle 40% cjelokupnog narandžama zasadjenog zemljišta. Razvitak izvoza očituje se u ovim brojkama; Iz Erec Jis-raela eksportiralo se u godinama: 1884-5. 106.000 sanduka za svotu od EL 26,500 1894-5. 260.000 „ „ „ EL 56.000. 1922- 1,404.588 EL 374.798, 1923- 1,895,367 EL 506.733. 1924- EL 498.186. U izvanjoj trgovini Erec Jisraela od osobite je važnosti izvoz narandža. Od cjelokupnog svjetskog eksporta narandža iznosio je eksport Erec Jisraela god. 1920-21. 15%, 1921-22

23%, 1923-24. 32%, 1924-25. 32%, Medju zemtjaj importa palestinskih narandja prva je Engleska, druga Egip. ■ zatim slijede Holandija, Skandinavske zemlje i Rusija. Zadruga »Pardes«, kojoj pripada najveći dio proizvadjai.B narandia u Kreću, omogućila je prodaju i pojedinih sandul,l za evropske zemlje, te je tako pivisila eksport svojih narandžil Medju zemljama, koje proizvode narandže nalazi se Ere ; B Jisraei na petom mjestu iza Amerike, Španije, Italije i Jajv 1 na. Ali po kvaliteti narandža zauzima Palestina prvo mjesto I te uspješno konkurira Kaliforniji i Italiji. I danas su još sv I vrtovi koncentrisani oko Jaie, koja dobavlja gotovo 90% pro.p dukcije u zemlji. ■ Poprečno zauzima vrt površinu od 25—50 dunama. 1 ro.l šak oko obradbe jednog dunama iznosi EL 24.—, a čisla dobi;l EL B. . I U posljednje vrijeme zasadjuju se u kolonijama novi vr i tovi, koje se obradjuje tako, da se vlasnici manjih kom. I pleksa udružuju u zadrugu, te provode zajednički natapanja I slične radove. I IBN SAUD PRIZNAJE ŽIDOVSKU NARODNU DOMAJU J PALESTINI. Jerus o 1 i m, 15. februara (ITA). Za vrijeme kalifatsk«! konferencije u Cavvpore (Indija) štavio je predsjednik dol čeknog odbora, Moulana Hasrat Moh a ni na diskusiju] i pitanje židovske narodne domaje. Rekao je: Jedna svjetlu I točka u karijeri bivšega kralja Huse i na, bila je njegovu! odlučnost, da ne prizna Balfourovu deklaraciju i žid. narodni | domaju u Palestini. Ali sad je Ibn Saud, pobjednik na arap j skom poluostrvu, potpisavši nagodbu sa sir Gilbert C 1 ay I tonom, priznao židovsku narodnu domaju i tako uzradml protiv interesa Turaka J Druza. U svrhu konsolidovanja kali-1 fata tražio je govornik, da se m,ora raditi u smjeru olkidanja Sirije, Palestine i Iraka od tudje kontrole i stvaranja intimnoga kontakta izmedju Turske i Hediasa. I EGIPAT JE PRIZNAO ŽIDOVSKU NARODNU DOMAJU J eru sol im, 15, februara (ITA). Palestinska arapska egzekutiva odaslala je egipatskom kralju Fua d u i egipatskoj stranki i vladinim strankama rezoluciju, u kojoj se protestira protiv zaključka egipatskog ministarskog vijeća, prema kojem se priznaje pozicija britanske vlade u Palestini i Iraku a Egipat si pridržaje pravo da učestvuje u uredjivanju egipatsko - palestinske granice. Ovaj zaključak egipatske vlade veli rezolucija palestinske arapske egzekutive znači striktnu priznaju politike židovske narodne domaje, kojoj se odupiru palestinski Arapi vjerujući te smiju da očekuju pripomoć muslimanske snage pa i Egipta.

Veze s Palestinom

PAROBRODSKA LINIJA CONSTANCA—HAJFA JAFA. Brod »Dacia«. Palestinski Ured, Buikarešt, nas izvješćuje: TARIFA. I. r ia z r e d. Obična kabina 18.000 Leja. Specijalna kabina (10% nadoplate) 19.800 Leja. Luksuzna kabina (25% nadoplate) 22.500 Leja. Opaslke; 1. Djeca do 4. godine plaćaju obligatorno za prehranu 810 Leja. 2. Luksuzne kabine imadu 2 kreveta i mogu se iznajmiti samo za 2j putaka. Ako koji putnik želi luksuznu kabinu sam za sebe, može se njegovoj želji udovoljiti samo onda, ako preosianu prazna mjesta. U tom s.udaju ima da plati dvije vozne karte običnog prvog razreda. 11. razred. Obična kabina 10.000 Leja- Specijalnu kabina (10% ■nadoplatka) 11.000 Leja. Djecaj do 4. godine plaćaju za prehranu 650 Leja. 111. razred. Bez kreveta I prehrane 5000 Leja. Sa krevetom i kašer prehranom 3800 Leja. Za djecu do 4. godine, ako se prehranjuju na brodu, 250 Leja za prehranu. 111. razred za emigrante. Zajednička kabina ‘bez kreveta i bez prehrane 2200 Leja. Sa krevetom . S sa kašer-pr eh ranom 3400 Leja. Opaske: 1. Kod tih karata nema lUkakovriii popusta. 2. Vozne karte izdaju samo Palestinski Uredi. Vozne karte za vožnju iz Constance u Palestinu i natrag. (U Palestinu plača se Stava karta, a za povratak 25% popusta.) I. razred 18.000(Leja plus 13.500 31.500 Leja; 11. razred 10.000 Leja plus 7000 = 17.000 Leja. Djeca od 4. do 10. godine plaćaju za put i povratak jednu cijelu voznu kartu. 111. razred; zajednička kabina bez kreveta i bez prehrane 6000 Leja. Opaske; 1. Vozne karte 111. razreda sa krevetom i prehranom izdaju se samo za putovanje u Palestinu, za povratak plaća se u fimtima prema palest. tarifi. 2. Vozne karte za povratak moraju se upotrijebiti u roku od 90 dana od datuma kada su Izdane. 3L Mjesta na ladj. za povratak rnora da si posjednici karata rezerviraju najkasnije tjedan dana prije povratka kod agenture u Hujfi ili Jari. TARIFA ZA PREHRANU. (Za vozne karte bez prehrane.) I. razred 2000 Lejai; ii. razred 1600 Leja; Ili. razred 600 Leja. IZVANREDNE VOZNE KARTE. I. razred sa prehranom u 11. razredu 14.000 Leja (najviše 2 karte za jedan brod). U. razred bez prehrane 8400 Leja (p-iviše 5 karata za jedan brod). Opaske: 1. Karte I. .razreda sa prehranom ii. razreda izdaju se samo, ako je I. razred posve popunjen. 2. Te vozne

karte ne mogu se ispostaviti bez dozvole Palest. Ureda u Bukarestu. OPĆENITE OPASKE. 1. Cijene voznih karata 1. i 11. razreda sadržavaju i preliranu osini vina, mineralnih voda i drugih pića. 2. Za djecu žzmedju 4 i 10 godina plaća se 50%. Familija, koja putu.e s dvoje djece, koja su mladja od 10 godina, može za obadvoje djece upotrebiti 1 krevet. 3. Familije sa 3 odrasle osobe dobivaju 10%, a familije sa 4 odrasle osobe dobi va,u 15% popusta od normalne cijene, —i 4. Trgovački putnici i umjetnici dobivaju 25% popusta, samo za; 1. razred, ak se mogu ‘iskazati, da su tog zanimanja. 5. Općenito se na jednu kartu ne mogu dobiti dvije vrsti popusta. 6. Prtljaga: ručnu prtljagu, koja ne smela suputnike, mogu putnici ponesti u kabinu. Za veću prtljagu plaća; se za jedan komad, koji no smije zauzimati više od 0.50 m 3 prostora S koji nema više od 100 kg, 200 Leja. Emigranti imadu ,pravo na besplatni transport prtljage od 50 kg. Za veću prtljagu plaća.« 8 šilinga za 1 nv‘. Troškovi za» prtljagu plaćaju se prije vožnje kod putne brodarske agencije u Constanci. , VOZNI RED 1 TRAJANJE VOŽNJE. Brod »Dacia« odlazi iz Constance u petak 26. februara, 12. mat ta, srijeda 24. marta, petak 9. aprila, 23. aprila, 7. maja, 21. maja. 4. juna, 18. juna, 2. jula, 16. jula, 30. jula, J3. augusta, 27. augusta, 10. septembra, 24. septembra, 8. oktobra, 22. oktobra, 5. novembra, 19. novembra, 3. decembra, 17. decembra i 31. decembtx Put traje dc\ Hajte 5 dana, a do Jafe, 6 dana. PAROBRODSKA LINIJA TRST—PALESTINA. 1. BRZI PAROBROD. (Trst —Aleksiindr^ia.) Brzjj parobrod odjaei iz Trsta svakog petka tt 13 sati, a dolazi u Aleksandriju u ponedjeljak popodne. Cijene. I. razred: 36 funti (zajedno sa hranom); 11. razred; 24 funti (s hranom); 111. razred: 14 funti (s hranom); IV. razred: 3.14 funti (bez kreveta i| bez hrane). 11. DIREKTNI OSOBNI PAROBROD. (Trst—Ftajfa.) Direktni osobiti parobrod polazi iz Trsta svake srijede. Put traje 6 dana. Cijena 111. razred s kašer prehranom 5 funti. ŽELJEZNICA ALEKSANDRIJA—PALESTINA. (Put Aleksandrija palest. granica traje 12 sati.) Aleksandriia—Lndd 1. razr. 434% P. T.; 11. razr. 274%; TIT. razr. 143. Aleksandriia—Jata; 1. razr. 446%. P. T.; 11. razr. 2825-i: 111. razr. 147. Aleksandrija—Jerusolira: 1. razr. 475% 13.l 3 . T.: 11. razr. 301%; 111. razr. 157. Aleksandriia—Majfa; 1. razr. 53414 P T.; 11. razr. 341%; 111. razr. 176. Palestinski Ured Saveza Ojonista u Kralj. SHS, Zagreb, Ilica 38.

»ŽIDOV«

BROJ 8.