Židov

uienih-ati. Legendu, kako je židovski sin siromašnog seoskog Pučkog učitelja postao mmfstaT i' kako je bivši mjtistar umro, pošten 3 siromašan, kao židovski sin seoskog pučkog učitelja. Čovjek u borbi griješi i može griješiti, ali; onaj, koji ista obraza kroči kroz borbu i ne malakše, taj zaslužuje v iienac od svojih bližnjih, pa.makar oni imali da prigovore uiegovoj idejnoj orijentaciji. W a.

Istraga o atentatu na Petljuru.

Ili Petljura odgovoran za pogrome? Stav francuske Javnosti. >OCELO SUDBENO SASLUŠANJE SCHWARTZBARTA. Pariš, 7. juna. (JTA) Istraga o krivici S. Schwartz;a, koji je übio hetmana Petljuru, povjerena je prefektu ira Odeon Mo 11 ard u, istražnim sucima gg. Peyr e-u entil-u. Prvom saslušanju prisustvovao je ii glavni bralj Sdnvartzbarta poznati pariški odvjetnik Henri TorSchwartzbart je opettovao svoju raniju izjavu, da je , Petljuru, jer ga drži odgovornim za užasne pogrome, on saslušanja dopušteno je Schwartzhartu da razgovara svojem ženom. ;• Parisu se ofgarizovao kom.tej, kaj. će nabaviti, i doit? sudu golemi materijal c pogromima u Ukrajini. Atentat Petljuru podsjetio je francusku javnost, da u Francuskoj kao političke izbjeglice mnogi organizatori i inicijatori oma. L f pariškim listovima pišu mnogi uvaženi nežidovpravnrc? o tom imadu li uopće ljudi, koji su krivi pokolju nih staraca, žena S djece, pravo da traže .zaklona kao iSđ izbjeglice. DIMIR TJEMKIN O KRIVNJI PETLJURE ZA POGROME U UKRAJINI. Gosp. Vladimir Tjemkin, jedan od vodja bivše Židovske >dne Skupštine u UkrajM, inja vio je izvjestitelju JevrejTelcgrafske agencije, da je übijeni Petljura potpuno odgon ra pogrome u Ukraljiui, koja su se desili godine 1919. je Petljura prvi puta došao u Kijev, naišao je na povjereŽidova, ali on fc odmah objavio proklamaciju, u kojoj su idovi optuživali, da pomažu boljševike. Neposredno iza desili su se krvavi pogromi u Berdičevu, Sama, MahmaJelisavetgradu i u mnogim drugim mjestima. Broj žrtava izi 150.000. »Ja sam protiv terora«, završio je g. Tjemkin, Petljura je svoje ruke okupao u židovskoj krvi«. )VSKI PARLAMENTARNI KLUB U POLJSKOJ I ÜBIJSTVO PETLJURE. Var šava, 7. juna (JTA). Židovski parlamentarni klub u kome sejmu bavio se na svojoj posljednjoj sjednici atenn Samuela Schvvarzbarta na Petljuru. Senator dr. Korner ložio je slijedeću rezoluciju: »Židovski parlamentarni protivi se u principu terorističkim aktima i izražava svoiljenje, što se dosada nije bilo našlo nijedno državno sudida pozove na odgovornost hetmana Petljuru, übojicu stohibjada Židova i što je Petljura morao da padne tek od pojedinca osvetnika .. . Židovski narod vidi u osobi mona Schwarzbarta Židova, koji nije mogao mirno podi, da ovakav zločinac živi nekažnjeno; zbog toga se žrao, da osveti prolivenu židovsku krv«. Nakon odulje diskusije prihvaćena je ova rezolucija uz menu, da je ova rezolucija uperena jedino protiv Petljure, : protiv ukrajinskoga naroda.

Glazbena matineja u dvorani Makabijeva Doma.

U nedjelju, dne 6. o. mj., priredjcna je u Makabijcvoj dvomuzička akademija, kao prolog budućem osnutku ŽidovGlazbenog Društva. Program je bio sastavljen od djela autora, mcdju kojima nadjosmo i našeg renomiranog Guzičara g. Žigu Hirschlera, a uz njega mladoga A. M. koji nam je. još u živoj uspomeni od posliednje »Hanuka-priredbe«, Prirodno je da estetsko prosudjivanje kad takovih zgoda •škilje osobito stanovište; ne treba to krivo shvatiti, jer neje priredba zaista bila više nego »uspjelo društveno Izvedbom je dominirao zreli duh nekolicine mladih ‘judi, koji je muziciranje čitav,oga njihovog kola i ako amater,lto uzdignuo nad diletantizam. Svakako treba da se naročito istakne muzikalno pjevanje ždpce Zđenke Buchler, koja je s mnogo ukusa otpjevala Piesm e Engela, Rothmiillera i Hirschlera, pa je ,od publike bila Primorana da doda obljubljenu: »Jume, Jume, sing mir a Uđi«, j-'iepo se doimlje njezin nenametljivi način pjevanja. Šteta 16 što dobar bariton g. Oskara Fis c h era nije školovan, ,er ga ovako ne mode dovoljno izrahiti. Pjevao je pjesme RothRoskina i Hischlera, U obe je pleše pratio điskret-110 ž- Branko Kreč, Zatim je g. Jakob Scbaffer igrao aa violini stvari Blocha, Achrona i Gnessina, a pratio ga je “ a klaviru g. Slavko Low y. Igra g. Schaffera veoma je leštaviše možda i nešto preležerna. Kod Achronove »Can20l>ette, lom je ležernošću i pogodio pravi ton, samo je ov" e Pratnja g. L6wya bila preglasna. Iza toga izvedene su »Va■ ,ac ije na židovsku narodnu temu« za gudalački kvartet, Va,a «je su ove gradjene čisto linijski, harmonijska je strana a iih podredjena instrumentalno-tematskoj, dakle veoma

moderni oblik. Ovakova muzika iziskuje od izvedioca mnogo ozbiljnosti i muzikalnosti. A i jednoga i drugoga bilo je u mladome kvartetu (gg. Tibor Duk e s, Alfred Pordes, Jakob Schaff er i Franjo Novak), koji je unatoč kratkom zajedničkom muziciranju, čega su se tragovi na mahove zapažali, ostavio dojam skroz zrela nastojanja. Naročito im je uspjela Ivarijacija (s temom u drugoj violini), a onda, kvintet »Reb Nachmans Nigun« od Zeitlina (druga viola g. Enrico B a u e r), gdje je osobito djelovala ona široka kantilena u unisonu. Program bio je zaključen snažnom »Halelujom« od Lewandowskog koju je mješoviti zbor (zb.orovodja g Rothmuller) temperamentno otpjevao. Željeli bismo tek nešto više discipline u tom svježem zboru. Napokon neka nam bude dopušteno, reći dvije, tri o kompozicijama mladoga Rothmullera. I u «Narodnoji», a pogotovo u »Kadišu« forma je, da tako reknem, epska, pa se u tom možda vidi žar mlade duše koja se ne može odreći barokne širine (»Kadiš!«), Kolikog li kontrasta izmedju tih pjesama i onih kratkih duhovitih g, Hirschlera! Iza nedjeljne se priredbe u svemu može odobravati osnivanje »Židovskog glazbenog društva«. Natan P.

Hebrejska realka i tehnika u Hajfi

TEHNIKA U HAJFI DOBIVA RANG VISOKE ŠKOLE Jerusolim, 6. juna. (JTA). Ravnateljstvo tehnike u Hajfi odlučilo je, da naredne školske godine tehniku izgradi u tom smjeru, te bi dostigla rang visoke tehničke škole. Poznato je, da tehnika u Hajfi imade zasada zadaću, da izobražava kvalifik,ovanc obrtnike, nadziratelje, graditejle itd. Sad se ukazala potreba, da tehnika u Hajfi izobrazi u uskoj vezi s potrebama Zemlje i radne sile s višom kvalifikacijom, kao što su arhitekti, inženjeri, graditelji, kemičari itd, ♦ Nedavno je ravnateljstvo zavoda izdalo izvještaj o djelovanju škole. Zavod ima 7 razreda. U školu se primaju đjaci, koji su svršili osnovnu školu. Glavna je zadaća zavoda priprava) za praktično zvanje i za polazak studije na tehnici. Predavaju se ovi predmeti; Hebrejski, povijest literature, biblija. hagada, mišna, židovska povijest. Od stranih jezika; engleski i arapski, a poglavita se pažnja posvećuje matematici, fizici, kemiji, i manuelnom radu. škola imade 3 veoma dobro uredjene radionice za knjigovez, stolarstvo i obradjSvanjc metala. Školi je priključen internat, u kojem imade oko 40 učenika. Osim priprave za tehniku, omogućuje se učenicima nakon 6 razreda, prelaz u trgovački odio škole. Oni koji apsolviraju i sedmi razred, moći će pristupiti polaganju imatrikulacionih ispita, koje vrši paletinska vlada. Na temelju svjedodžbe o položenom imatrikulacionom ispitu moći će se upisati na koju visoku tehničku školu u inozemstvu. Naročita se pažnja posvećuje odgoji djevojaka. Djevojke se podučavaju u kućanskim poslovima i obradjivanju vrtova. Imade dobro uredjena školska kuhinja, u kojoj se kuha jelo za učenike i učitelje; u toj kuhinji uče djevojke kuhati. Doskora će biti izgrađjen naročiti .odio škole, u kojem će djevojke na temelju ranije teoretske priprave, polaziti dvogodišnji tečaj o svim radovima u samostalnom gospodarstvu, vrtljarstvu, peradarstvu, ,o medicinskoj pomoći, njezi dojenčadi i o radu u dječjim vrtovima. Nadalje je škola počela izobražavati obrtnike. Mladići od 15—17 godina polaze trogodišnje tečajeve o raznim .obrtima i rade u posebnim radionicama. Školske zgrade nalaze se na uzvisini podno Karmela na mjestu s veoma zdrav,om klimom. Veliki kompleks zemljišta, kojim raspolaže zavod, omogućio je uredjonje lijepih igrališta za razne grane športa. Broj učenika stalno raste, pa ie se doskora morati izgraditi još jedna Školska zgrada. Školarina iznosi 1 do 2 funte (već prema razredu). Potanje upute daje Uprava Hebrejske Realke u Hajfi.

DELEGATKINJE ŽID. ŽENA U PALESTINI NA INTERNACIONALNOM KONGRESU ZA PRAVA ŽENA.

Govor palest. delegatkinje gdfe. Welt-Strauss. Pariš, 8. juna. (JTA) Predsjednica delegacije palest. žid. žena na internacionalnom kongresu za prava žena, koji se održao u Parisu, gdja, VVelt-Sfrauss održala je u plenumu kongresa govor o pravu žena u Palestini. U tom je govoru aznijela posljednje rezultate nastojanja, da žene u Palestini steknu svoja prava, a naročito rezultat na području izbornoga prava žene u žUd. reprezenta/tiivnfin institucijama. Nakon dugih borba dobile su žene pravo glasa u izborima za Žid. Narodnu Skup&tShu u Palestftti (Asefa* Hanivharilm). U tu skupštinu 'lzabrano je god. 1925, 27 žena (13 na listlmama radničkih organizacija 1 14 na listini Saveza žid. žena u Palestfhfi).

NAPADAJI NA ŽIDOVE NA ULICAMA U RIGI.

U posljednje vrijeme umnožali su se slučajevi, da fašističke grupe napadaju na ulicama mirne židovske prolaznike. Napadaji se vrše po stanovitom sistemu nesamo u Rigi, nego i u mnogim mjestima provincije. Policija nije dosada poduzela ništa .ozbiljno, da te napadaje spriječi. Židovski narodni poslanici' uputili su u letskom parlamentu interpelacije ministru unutarnjih djela, neka bi iznio što mu je poznato o tim napadajima i što misli poduzeti da. ih spriječi.

DOBICI RADNIČKE BANKE U PALESTINI.

Nedavno se je održala glavna skupština Židovske Radničke Banke u Palestini, Uprava je izvjestila, da čisti dobici banke u posljednjoj godini iznose 5.300 funti. Odlučeno je, da se dioničarima dade dividenda od 5 posto. Ostali dio čistog dobitka podijeljen je ovako: Rezervni fond dobiva 1.500 funti, Opća Radnička Organizacija (Histadrut Klalit) 500 funti, jednako dobiva Histadrut 300 funti zajma za radove u svrhu svladavanja besposlice. Keren Kaijemet dobiva 100 funti.

POTVRDA GRADJEVNOG PLANA ZA AFULE.

Službeni list palestinske vlade objavio je neki dan, da je vlada potvrdila, plan za izgradnju novoga grada Afule usred Emek Jezreela. Treći velesajam za Palestinu i blizi Istok održat će se u septembru o. g.

Književne bilješke

Novi hebrejski omladinski časopis u Palestini. Han.oar V’h aar e c (omladina i zemlja) zove se novi dobro uredjivani omladinski dvomjesečnik u Palestini, Pred neki dan izašao je prvi broj veoma ukusno' opremljen i bogat interesantnim sadržajem. Na uvodnom je mjestu pr.ogramatski članak redakcije. Od ostalih članaka valja istaknuti prikaz E. Steinmanna o Bet Alfi, članak G. Henoha o »Omladinskom pokretu u galutu i Erec Jisraelu«. Broj obiluje dobrim beletrističkim radovima i donosi tri pjesme, po jednu od Jehude Kami-a, Mordehaja Temkina i J. Lichtenbauma. U dijelu bilježaka imade interesantnih notica o omlad, pokretu, a obilata je i rubrika književnoga ogleda. Broj završava nizom vijesti o raznim omlad, organizacijama u Palestini i inostranstvu i informativnom tabelom o prihodima Keren Kajemeta. Urednik lista je Elizier Rieger, a adresa Uprave »Hanoar we Haaretz do Keren Kayemeth Office, Tel Aviv Palestine.

Knjiga o palestinskim poštama prije engleske uprave. »Das Postvvesen Palastinas vor der britischen Besetzung« von Paul P. Lindenberg. Uredništvo je primilo ovu knjižicu, koja je izašla kao prvi svezak serije »Die Postmark«. Ove 'knjige izdaje društvo »Die Postmarke« G. m. b. H., Wien IX.. Kolingasse 2. Brošura g. Lindenberga prikazuje veoma zanimljivo sve etape u razvitku palest. pošta i u filatelističkom razvitku Palestine. Sve je promptreno sa gledišta prokušanog filateliste. Tekst je popraćen veoma uspjelim reprodukcijama raznih maraka koje su se upotrebljavale u Palestini i raznih poštanskih pečatnjaka, a osim toga ima tu i veoma informativnih tabela. Brošira imade 45 stranica srednjega oktava, štampana je na veoma dobrom papiru i stoji 2 njemačke goldmarke ili 3 austrijska šilinga. Naručuje se na gore naznačenoj adresi izdavačkog društva »Die Postmarke«. Deveti broj »Mishar v’taasija« Izašao je 9. broj ove palestinske privredne revije na hebrejskom jeziku, koja izlazi u Tel Avivu dva puta mjesečno. Ovaj broj do nosi zanimljive članke a najaktuelnijim pitanjima gospodarskog života u Palestini, Naročito valja istaknuti članak dr, H. Marguliesa: »Memorandum palestinskoga žid. Narodnog Vijeća i naši zahtjevi u Ženevi«. Osim toga ima tuđe odlično pisanih članaka iz stručnjačkog pera kao: »Nacionalni zajam i privremeni kredit« (E. Daviš), »Keren Hajesod i naša kolonizacija« (U. Feldmann), »Ekonomska struktura Egipta« (I. Sie m a n). Nadalje imade u tom broju čitav niz informativnih bilježaka i vijesti o kooperaciji, bibliografiji i pojedinostima o ekonomskom životu na Blizom Istoku, vijesti iz palestinske kronike itd. Pretplata na »Mishar v’taasija« iznosi za čitavu godinu 40 šilinga. Pojedini svezak 2 šilinga. Adresa lista »Mishar v’taasia«, Tel Aviv P. O, B. 21, Palestina.

BROJ 24,

»ŽIDOVc

3

LECTRO-LU a osmajerova 8. ZAGREB Telefon 29-24, niverzalni aparat za čišćenje stanova Tražite besplatne i bezobvezne pokuse.

Na čelu svih sapuna stoji Schichiov sapun znak JELEN. Nikako nećemo da za volju cijene žrtvujemo našu svetinju, a to je vrsnoća. Jeftinije sirovi ne - jeftiniji Najbolje sirovine - najbolji sapun. Schichtov sapun sa znakom Jelen je najbolji!

Učite hebrejski Upotrebom knjige Sfat Amenu s prijevodom « tumačima na srpsko-hrvaltskom jeaflcu, koju je izdalo Marthei, može svaki lako 1 brzo naučiti hebrejski. Knjiga je najljepšS dar za jevrejsku djecu! Može se naručiti kod Nadrabin»ta u Bačkoj Topoli.