Židov

IZ JUGOSLAVIJE

SVEČANO POLAGANJE KAMENA TEMELJCA NOVOJ SINAGOZI JEVR. SEFARDSKE OPĆINE U SARAJEVU. U nedjelju dne 13. juna 1926. svečano će se položiti kamen temeljac novoj sinagozi fevr. sefardske općine u Sarajevu. Za tu svečanost već su gotovo dovršene sve pripreme. Na čelu odbora, koji se brine o tu proslavu jest nadrabin g. dr. Moric L e v L Ponajprije će se obaviti bogoslužni cerem,oni), koji će vršit g. nadrabin dr L e vi, hahamim Josef Finci i Nisim Papo, natkantor g. Altaraci kantor g, A’likalaj. U daljem dijelu svečanosti učestvuje glazba sarajevske divizije i žid. pjev, društvo »Lira«. Nakon što će prisutni odličnici i uzvanici staviti svoja imena na svečanu povelju i pojedini govornici održati svoje govore, položit će se kamen temeljac a ispod njega ova povelja, Podveče održat će se svečana priredba »Kod Andjelka«. U veće bit će svečani banket u velikoj dvorani sarajevske gradske opi'n.-. koj; pnređjuje sefardska .«p;im u čast izaslanika Njegova Veličanstva i vlade, Vrhovnoga Rabina i ostalih uzvanika. ♦ Prošloga Ijedna bili su u Beogradu g. nadrabin dr. Moric L e v i i predsjednik jevr. sefard, opčine g. Avram M a; j e r Altarac u svrhu da pozovu Njegovo Veličanstvo i vlada na svečanost posvećenja temelja novoj sinagozi. Gospoda su posjetili ministra dvora g. Jankovića i izrazili mu želju općinara, da bi Njegovo Veličanstvo prisustvovalo svečanosti. G. ministar dvora primio je gg. veoma ljubazno i obećao, da će izručiti poziv* Njegovom Veličanstvu, kad se vrati u prijestolnicu. Vjerojatno ne će Nj. Veličanstvo moći da dodje u Sarajevo pa će odrediti da Ga na svečanosti zastupa jedan Njegov naročiti izaslanik. G, nadrabin Levi i g. Altarac, posjetili su i ministra predsjednika g. Nikolu Uzunovića, ministra prosvjete g. Trilunovića, ministra saobraćaja g. Vašu Jovan);ć a-i ministra unutrašnjih djela g. Božu Ma'ksdmovića i pozvali i{i na svečanost. Gg. ministri primili su predstavnike sefard, općine iz Sarajeva s mnogo ljubaznosti. Gg. nadrabin dr. Levi i A, M. Altarac posjetili su i g. Vrhovnoga Rabini i predstavnike sviju Jevrej. institucija u Beogradu i pozvali ih na svečano polaganje kamena temeljca. Zasigurno je, da će svečanosti prisustvovati g. Vrhovni Rabin. ♦ »Jevrej, vjerolspovjedna opština sefardskoga obreda u Sarajevu« razaslala je veoma ukusne pozivnice na svečanost. Na toj pozivnici s osnovom u modro bijeloj boji imade moto iz druge knjige Mojsijevc; »I neka načine meni svetišta, da stanujem medju njima«. Na dnu druge stranice ove pozivnice nalazi se zanimljiva bilješka o historijatu sarajevske sefardske .općine: »Jevrejska Opština u Sarajevu predstavlja jedan od najstarijih , jevrejskih centara na Balkanskom Poluostrvu, Nju su osnovali doseljenici iz španije i Portugala oko 1530, godine. Tu su djelovali medju ostalim i čuveni jevrejski naućenjaci i rabini od svjetskog glasa kao haham Cevi (1687.), kabalista Hija Hajon (1700.), poznati komentator jevr. kodeksa »Tosifta« David Pardo (1764.) i Moše Perera (1840.). koji je fermanom sultana Abđul Medžida postavljen za haham-bašu bosanskog vilajeta i mnogi drugi. Godine 1580. sagradio je rumelijski beglcr-bcg Sijavuš paša stariji prvi geto u Sijavuš pa šino j dajiri, za koji su Jevreji plaćali godišnju mukatu vakufskom fondu toga bcgler-bega u Siambolu. U istom getu nalazila se i sinagoga. Najstariji statut jevrejske opštine, koji se u originalu čuva u njenoj arbivi datira od 1731. godine«. ♦ Sinagogu na gradilištu nedaleko Narodnog Pororišta gradi općina, koja je u nas znatna, može se reći prva i po svojoj intenzivnoj jevrcjskoj živ.osti i po svojoj bogatoj povijesti. Nova sinagoga bit će odličan odraz životnoga razvitka te opčine i njene nutarnje snage. Jer valja znali, koliko je teško i začudno odvažiti se u današnje vrijeme gospodarske depresije i velike socijalne nužde na djelo kao što je gradnja jedne velike sinagoge, da se uzmogne prosuditi, koju vjeru vodstvo općine polaže u pregalaštv.o svojih opčinara. Danas je to, bez sumnje golema smjelost, koja zavredjuje da bude obdarena plodom bogate sadržine, a ne samo jednom vanjskom manifestacijom. Zato valja da nova sinagoga i poput starih dosadašnjih bude centar duhovnoga života općine, ne tek hram, nego dom narodnoga duha jevrejske zajednice. Čestitamo »Jevrejsk,oj vjeroispovjednoj opštini sefardskoga obreda u Sarajevu« povodom svečanoga polaganja kamena temeljca njezinoj novoj velikoj sinagozi, želimo joj nastavak njezinoga dosadašnjeg razvitka u punom kontinuitetu s njezinom historijom, a u napredovanju njenom vidimo osnaživanje jedne od najznatnijih jedinica jevre-jstva u Kraljevini, Poruka Saveza Cijonista. Radni Odbor Saveza Cijonista uputio je Jevrcjskoj Vjeroispovjednoj Opštini sefardskoga obreda u Sarajevu povodom svečanoga polaganja kamena temeljca novoj sinagozi ovo pismo: »Jevrejska Vjeroispovjedna Opština sefardskog obreda«, Sarajevo. Jevrejska braćo! U času, kad će se svečano da položi kamen temeijac nove Vaše velike Sinagoge, nedvojbeno će sve Jevrejstvo naše Kraljevine da Vam iskaže dobre želje svoje. Mi Vam pristupamo spominjuč narodnu misao našu. Da nas ona, zavjetna misao Cijona, okupi unatoč vijekovima rasparčanosti historije naše. Da nas spremi za veliko djelo preporoda vaskolikog Jevrejslva, pa i ovog u našoj Kraljevim. Ponosimo se stoga Vašim svetkovanjem. Ono nam je svjedočanstvo iskonskog jevrejskog osjećanja i poimanja njegove velike tradicije. Želimo Vam, draga jevrejska braćo, da ov.o polaganje kamena temeljca bude i osnov sretnoj i lijepoj budućnosti opčine Vaše. Savez Cijonista u Kraljevini SHS. Za predsjednika; Tajnik; dr. Beno S t e i n. Jona S t e i n e r.

SLUŽBENA POHVALA ŽIDOVSKE KONFESIONALNE ŠKOLE U ZAGREBU. Izjava školskoga nadzornika g. Ivana Tomašića. Školski nadzornik g, Ivan Tomašić pregledao je koncem svibnja Židovsku konfesionalnu školu, koju uzdržaje Izrael, bogoštovna općina u Zagrebu, pa je o svom nalazu dao ovu pismenu izjavu; Ovu sam školu pregledao 23. svibnja o. g. Zdravstveno stanje djece jest povoljno; polazak škole veoma marljiv; red i čistoća te disciplina i duh u školi uzoran. U I. obospolnom razredu obučavala je učitejica Gizela F u ch s. Imenik i tjednik uredni. Propisana gradja preduzeta. Metoda izvrsna. Opći uspjeh odličan. U 11. obospolnom razredu obučavala je privremena učiteljica Mira Rosenberg. Propisana gradja preduzeta. Metoda dobra. Opći uspjeh veoma dobar. U 111. obospolnom razrdeu obučavala je učiteljica Dragica Švarc. Imenik i tjednik uredni. Propisana gradja preduzeta. Metoda izvrsna. Opći uspjeh odličan. U IV. obospolnom razredu obučavala je učiteljica Jula Weiner. Tjednik uredan. Propisana gradja preduzeta. Metoda izvrsna. Opći uspjeh odličan. U ovoj je školi rad nacijonalan, napredan i .odgovara suvremenom duhu pedagoške nauke. Školske šetnje njeguju se intenzivno i racijonalno. Škola je dobro opskrbljena učilima i učevnim priborom za djecu. Za vrijeme odmora djeca dobiju u školi besplatno zajutrak toplo mlijeko i komad kruha. Ravnatelj je u zavodu kao brižan otac, a učiteljice kao majke ili starije sestre, pa uslijed loga cijela škola čini vrlo ugodan dojam valjane i čestite porodice. Zagreb, 5. lipnja 1926. Ivan To m a S i ć, v. r. škol. nadz. ♦ Ovaj akt najbolji je odgovor na harangu ljudi iz »Narodnoga Rada« protiv žid. osnovne škole u Zagrebu. Nadzornik g. Tomašić, jedna uvažena, potpuno objektivna i mjerodavna ličnost nalazi za tu školu laskave riječi i pohvala, kojima se rijetko koji zavod može da podiči. Roditeljima, koji šalju svoju djecu u žid. osnovnu školu, potvrdjuju konstatacije nadzornika g T.mašića njihovo zadovoljstvo s obukom, r?dom nastavnica i ravnateljstva, a onim roditeljima, kojima su djeca ponarasla do škole nesuzbiv podsrek da svoju djecu dadu u žid. osnovnu školu. Čestitamo nastavnicama a naročito ravnatelju škole g. rabinu dr. Mojsiji Marg e 1 u na zamjemom priznanju sa kompetentne službene strane i vodstvu općine, kojoj je eto dana tako lijepa zadovoljština i za sav trud oko škole i za napadaje protivnika ovoga našeg zavoda. PISMO IZ BEOGRADA, Pred izborim« za sefardsku opstinu, Promjena opštinskih pravila. Gradjenje Jevrejskoga Doma. Keren Hajesod akcija. D. A. Juni 1926. Lagano sa toplim danima zastaje i društveni jcvrejski život u Beogradu. Predavanja Mesne Cijonističke Organizacije u mesecu ijaru; šckelska. akcija; izložba slika Leona Koena; redovna Šavuot-akcija Keren Kajemeta; govori predstavnika Keren Hajesoda; pohvalna i potpuno uspela akcija naših žena za osnivanje ferijalne kolonije na Jadranu; sve je to unelo prošlih dana. malo više života u krugove beogradskih Jevreja i kao da se sada oseća jedna mala zamorenost od tolikih priredaba i akcija. Ali i ovaj mesec i ako društveni život obično u ovo doba počinje da slabi, obećava da će biti zanimljiv. Nalazimo se pred izborima za Sefardsku Opštinu; 27. juna imaju se izabrati 11 članova uprave i 25 odbornika. Ovog puta vrše se izbori po novim pravilima za prošireni opštinski odbor. Pravila Sefardske Opštine koja su do sada važila, datiraju od 1893, god., kada je sefardska zajednica bila malena i nerazvijena, Danas sefardska opština broji 1200 poreskih glava. Stalno povećanje broja Sefarada zahtevalo je i nova opštinska pravila, koja bi se prilagodila novom vremenu i novim potrebama. Ovih dana je Ministar Vera potvrdio ta pravila, koja su radjena po ugledu na. moderna pravila drugih jcvrejskih opština. Njihovo glavno obeležj« je u tome, što pružaju mogućnost većeg i jačeg učešća gradjana u općinskim poslovima, jer je dosadašnji odbor od 11 članova povećan na 36. Zatim, u novom izabranom sistemu jače je izražen samoupravni karakter opštine. Jedna je novina i oporezivanje ženskinja koje privredjuju. kao i onih gradjana koji ne žive u Beogradu, ali tu imaju nepokretnog imanja. Zanimljiv je propis, po kome mogu članovima Sefardske Opštine postati i mojsijevci drugog obreda, ako njihovu molbu dovoljno obrazloženu, usvoji opštinska uprava. Izborna agitacija, koja kod nas obično nije bez svojih za. nimljivosti, nije još počela i još se ne mogu znati struje i grupisanja koja postoje medju gradjanima. Neke principijelne opozicije prema opštinskim upravama u Beogradu, bar posle rata, nije uopšte bilo. Protivničke izborne liste dolazile su obično iz krugova onih ljudi, koji smatraju da njihova sredina nije dovoljno zastupljena u opštinskof upravi. Naravno, oni kao vodje imaju uvek nekoliko uglednih gradjana. Ori izbori izvršićese, po svima izgledima, sa parolom gradjenje Jevr. Doma. Pitanje Jevrejskog Doma, koji bi se sagradio na gradilištu iza nove sinagoge, ponova je vrlo aktuelno. Današnja uprava, kojoj već ističe mandat, govori se, posvećuje pred izbore, svoju naročitu pažnju ovoj stvari, tražeći materijalne mogućnosti za ostvarenje ove doista velike potrebe. Ako ona uspije da pred birače izadje sa već gotovim planom i ostvarljirim predlogom, bez sumnje da će naići na jednodušno odobravanje svih gradjana. Jevrejski Dom. u kome će biti skoncentrisan sav društveni rad, daće više života, novi i jači impuls jevrejskom životu u nas. Naš kulturni i nacionalni rad u Beogradu često je bez sistema, rad na parče, baš usled takovog nedostatka.

Pitanje odnosa crjonista prema opštini, u vezi sa ječim izborima, naročito se u opšte ne postavlja. Beograd Jevreji koji obično uplaćuju 800 šekela, kop imaju toliko zumevanja za Keren Kajemet i koji će to razumevanje sumnje preneti i na Keren Hajesod, ne mogu nikada iu. brati jednu upravu u kojoj bi bilo i izrazitih necijpnista. je god bilo potrebno, svaka cijonistička akcija, nalazila je punu moralnu potporu kod naših ppština. Ali je bez suma, želja beogradskih cijonista, da budući opštinski odbor posvt; što veću pažnju jevrejskoj školi i hebraizaciji dece; da bui žetom odredjuje veće svote za cijonističke fondove i dj „ stara, da odnosi sa Aškenazima budu uvek što tešnji i srdačni ji. ♦ Dolaskom delegata, Keren Hajesoda, gg. Šalema Pazi, Riharda Steinera, otpočela je kampanja za Obnovni Foni u Beogradu. Pre svog odlaska u Suboticu, gospoda su goro. rila prošloga petka u veče, posle službe, u sinagozi .Bc, Israel«. Skup gradjana, posle službe Božje, pretvorio se i miting. G. Steiner je dao samo nekoliko uvodnih reči, a gospi Pazi bio je glavni govornik. Stari naš poznanik g Pazi * vrlo dobar govornik, sa puno shvatanja o sredini i o pri. kama. On ima jedan veoma skladan način direktnog obruči, nja publici, te je za krajeve u kojima se španski govor, odličan propagator. Njegov govor o značaju Keren Hajesooa o dosadašnjim uspesima, a naročito o sadašnjim njegovim po. trebama ostavio je naročit utisak . . . Bilo je prisutno toliko sveta, da je sinagoga imala, izgled kao za velikih praznika. Ta pažnja, koju su beogradski Jevreji ukazali Keren Hajeioii daje nađe, da će akcija za Obnovni Fond imati vrlo lep uspeh. ODBOR ZA HEBREJSKU UNIVERZU U JERUSOLIMU, moli sve sumišlienfke, a naročito biblioteke cij. udruženja, k za Univerzitetsku Biblioteku u Jerusolimu poklone brojeve; po mogućnosti kompletna godišta »Židovske Sm.otru Odbor moli, da mu se unapred javi, koja mu se godišta ii brojevi mogu staviti na raspoloženje. Odbor srdačno zahvaljuje g. prol. Semnitzu, te nepoznatom sumišljeniku u Osijeku za poklonjene brojeve »Gideo. na«. Adresa je odbora: Odbor za Hebrejsku Univerzu u Jerusolimu, Zagreb, Dica 38. I. SA SJEDNICE RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTt Na svojoj sjednici od 7. VI. raspravljao je R. O. o stigloj pošti, medfu ostalim o raznim dopisima Keren Hajesoda i pismu naših halucim iz Ereca. G. Milhofer podastro je referat o radu Omladinskog Saveza, od sastanka saveznih vodja u martu ove godine dalje. Na temelju referata debatiralo se o mnogim pitanjima, SŽOU, a naročito o pitanja sleta, pa je zaključeno da se odašalje delegat SCJ na ov> godišnu slet. U ime Makabi Okruga referirao je S. Dentsci o radu u ovo) godini, koja ije kao- prva od osnutka u znaki prikupljanja članstva. Ujedno se raspravljalo o radu KKL a maj na temelju referata dr. Sing e r a. ZAGREB Izbor rabina n Udruženju Starorjeraca U nedjelju, dne 6. maja o. g- izabralo si je Udruženje Starovjeraca u Zagrebu na svojoj glavnoj skupštini za rabina ž Silbersteina iz Wacra. Za neko vrijeme imalo bi se obavit svečano uvedenje rabina g. Silbegteina u njegovu funkciju. Izlet Židovskog Omlad. Kola Zagreb. U nedjelju, ’l3, o. mi. priređjuje Zid. Omi. Kolo zajedno sa karlovačkoc omladinom izlet u okolicu Karlovca. Sastanak u trićetvrt ■' sliti u jutro na glavnom koldvoru. Cerc-e Hatarbot ođržaje svoje redovite sastanke svakog* četvrtka i subote uveče u društvenim prostorijama, Pešće nica VI. br. 9. Glasovir za iznajmiti. Dobar kratak glasovir daje se * najam. Upita#! JuriSćeva ulica 30, :IL kat.

Jugoslavensko dioničarsko društvo Georg Schicht, Osijek Svjetska tvrtka Georg Schicht A. Q. u Aussšgu (C. S. R u zai odnio' je sa ovdašnjim bankama; podigla u našoj držav •i to u Osijeku tvornicu za sapune i druga sredstva za P rs ’ nje, kao i svijeće, te ju snabdjela najmodernijim strojevn« 4 aparatima. U ovoj tvornici prorzvattjai s«i općen'to poznati i kod s'domaćica obljubljeni Schichtov sapun sa znakom »Jelen«, koji priznato predstavlja najbolje, što se .na području pro” vođnje sapuna uopće može postići, čija prodia uslijed nje*o- zallsta nedost živih svojstava i u našoj državi od dan« u dan napreduje. Daljnji, isto tako korisni, kao svrsi shof proizvod je ekstrakt za pranje »Ženska hvaia«, koji kod ijane upotrebe štedi nesamo trud ? posao, nego bitno priđe naša čuvanje skupocjenog rublja. Svi p razvodi spomenute tvrtke nose ime »Schicht« zaštitni znak »Jelen«, na što se kod kupovanja sapuna 1 P r3 ’ ška za pranje naročito mora paziti

4

»2IDOV<

BROJ 24.

RflDioteHnißfl specijalno poduzeće za telefoni! 11 bez žica. Laboratorij Telefon int. 4-79. ZAGREB Trenkova ulic ,k f Prvorazredni aparati i sastavni dijelovi RADIO ZAGREB najbolji DETEKTOR«APARATI