Židov

Odnosi (prema. Savezu Cijonista bili su srdačni, , a S. C. J. (pomagao nam je na svak,oro koralcu. Naš (zastupnik u Račinom (Odboru S. C. trio jje isprva Filip Reinar, a posije Josip MiL ihofer. Pravoga života i cdjonistićke atmosfere nije bilo ni ove go»dfime. Tek pred slet opaža se u omladini gibanje. Jedina svi(jetlai ta čika u ovom radnom periodu bio je razvitak Ahdut (Hapofcm. Samo Ahdut može da preporodi Savez. Zbog očaj/ndh prilika trio je potreban jovaj slet, da se potrazgovorimo mirpo i trezveno, pa da nadjomo izlaz iz jadnoga stanja. V JuMje Gruowald nadopuijjuje nekoßkim (riječima .odštampani izvještaj o blagajni. JoSko Roisen b e r g tumači teško bnanciiaka stanje »Gideona«, koje se neuspjelom akcifjojn darovnica arije popravilo, Dug je izravnan subvencijama, iaffl lje jasno, da »Gadeom. na dosadašnjoj bazi ne može izilaziti. Neka Vijeće odredi likvidaciju Joel Rosenberger izvještava o »Haavivu,«. I ako je taj Kst mdljenče našega pokreta, ine posvećuje inu se dovoljna pažnja. Omladina treba dia se više bavi njime, jer imade dosada samo 600 pretplatnika. « Cvi Rothmuller želi da ilza stvarnih izvješća svrati pozornost ina dublje momente našega rada. (Razlaže, da je sistem Hanhagc i Misrada bolji od Radnoga Odbora, akp su članovi Hanhage .zaista toliko jaiki, te bi mogli dati Života jednom tehničkom aparatu. Budući da to sticajem prilika zasad rij« moguće, treba, da opet izaberemo Radni Odbor, jer se .tamo Veći broj radlenika osjeća neposredno odgovoran zai rad. Osvrće se na. predsletsku debatu, kolja je iznijela probleme i konačno utvrdila, da' se pmiladirta ne može da vodi jednim smjerom. Ovaj slet ima da pokaže, da E je vodstvo zaista odrezano od omladine ili je ono još uvijek odraz (omladinskih tendendj'a. Osječki program nije donio ništa novo osim odluke, da |se stara naša nastojanja .agusnu i ostvare. Uspjesi, jkoje smo. u ovoj' godini postigli* izviru samo Ka vjere u taj program i u omladinu, koja se izjasnila za pajiestinocentrički rad. "-»Ta Je y|era| dirala, akciju na Vijeću Sa,veza( Cijondsta, kojega je pozitivni dio bio tek rezultat Osječkoga sleta. Pa kao što se u naprednom urezivanju »Židova« očituje naš pravac, tako je i rezolucija Vijeća (Saveza Cijctniista o hahšari hola jedina, od stvarnih rezolucija odštampana u glasilu Cijonističke Egfcekrutive. To znači, da nijesu (naše lokalne nevolje ono što nas veže s velikim cajonizmom. S .njime nas veže sajmo rad za Palestinu. Obara se na krilaticu; »Povratak k židovstvu prije povratka u židovsku zemlju«, ako ta krilatica označuje igalutski rad 1 u protivnosti spram odigo'e za Palestinu, jer bi Onda iskrenije trebafa da glasi; »Povratak židjovstvul bez poivratka u židovsku zemlju«. Uostalom povratak u zemlju .neusporedivo je lakSi od povratka židovstvu. Prema sv ( om sejdinogodElšnjem iskustvu znade, da je h obra izaći ja života u nas (neprovediva. Možemo da naučimo govoriti nešta hebretjlski, da |čita|nu> novine i kijfige, .aK ndkad ne ćemOj moći da svoje biće izreklnemo hebrejskim, jezik om, ako ne budemo fanatički provodili hebraizaciju imajući pred očima odJazalk u Palestinu, gdje će i nesavršena hebraizacija dobiti svoj smisao. U galutu . mogu slamo ćelije fanatičnih ljudi da provedu hebraizaciju poro,dičnoga života. Za njega je samo fanatički djjoiuzam izlaz iz gaJuta. Ovo Vijeće ima da odluči. Ako se omladina izjasni protiv fanatizma, onda će nastati dva .Saveza. Želi da onda- | _(dina proslijedi dlosađašnjam putem, koji je u stvari jedini ci- I [joriistički put, samo mora dla počnemo njime koracati. , , U GENERALNOJ DEBATI spočitava Milan Haas (PjOžega) Čiči Grossu, (što. nije govorio | p hahšari, a upravi Gideona, što (knjige nisu zaključene. U ( 1 pitanu hebraizacije protivi se izvodima 'Cvi Rothimiillera i naglašava, ako je u pitanju fanatički cd{o|nizam, onda neka oni . dragi izadju iz*Saveza, a Savez (peka ostane čijomstićki. i Lcon Eškenazi (Niš, lađi no) nije zadovoljan izvještajem j vodstva, žali', što vidi na sjletu ista Mca, ali mjesto zanosa od i prije tri godine, danas svi gledaju Crno* Za Južnu se Srbi' u nije 1 učinilo (nikad ništa. Delegati bi se sa .sletova vratili puni volje i za rad, ali zbog ne pomaganja stvar bd zapela. Nijesu dovoljni ] čarku!ari i pisma, jer ih omladina ne razumije. Što se (tičte op- ! ćeiiito ilada, treba da se odlučno provodi hebraizacija, koja se i može i mjora sprovoditi. Kod izdavanja »Gddćona« treba više < opreza. On ima preduvjete za život, ako ga budemo praktično i umišljeno voditE. ‘ i Na predlog B. Kam hi ja prekida se sjednica, a general- 1 na se (debata, nastarvlja isti dan poslije podlne. t Bumbule Kam hi: Debata treba da donese kritiku rada i r konstataciju, da .omladina više ne čiUi jednovitu cjelinu. Rad je Misrada bio niz neuspjelih pokušajeva, Zašto se nije izdavao i Sarv. Vjesnik? Kako je Mi'srald mogao dopustiti, da. iz Saveza r istupe neka športska udruženja. Kritizira agitaciju i »Gideon«. r Jedini poaitivum ( je »Haaviv«, Savezna omladina više nije r idejno jednovita. Medjju omladinom južnih kraljeva nastallo. je t strujanje, koje hoće da afirmira sefardstvo. Ako su sefardfski omladinci spoznali, dta nisu ni mentallno nS idejno jedno S ost a- 1 lom omladinom, ,onda to ne valja krstiti separatizmom. Te se r težnje ne mogu nikako paraleli sati s negdašnjim! težnjama voj- ć vodjjanske omladine, koja. se htjela odvojiti zbqg raizličitosti u r arimilacri, djok se sefardi razlikuju od ostalih baš po (jevrefstvu č svom. Budjenje sef. omladine nSje put k asimilaciji od cijoni* r zrna, nego put k cifonizmu onakovom, kakav toj Omladini najbolje .odgovara. Vodstvo nije htjelo da vođi računa o men- s taEtetu sefardske omladine. Sefardi nisu galutocentričm, oni su p palestinocentrični, samo što se u rrih jevrajski život intenziv- z nije osjeća pa ga oni ne žele zatomiti. Oni ne će da. se trgaju iz ove sredine, aIE to .ne znači asimilaciju, jer se sefardi ne a

J. mpgu asimilirati, i kad bi htjela. Naglašava, da sefardska omlan dina želi saradmju s ostalom omladinom, ali mu je jasno, da 1- mi msmo jedino, da možemo da radimo samo jedni naprama drugima, što ne mora dla bude jedini protiv dhigih. Aurel Fricdlmann: U Osi'eku smo programateki formu- kraM težnje, koje sui otprije bile naše i jedine cionističke. Net ma kompromisa izmcdjiuj cijonisla, koji hoće Palestinu, i židjov- skih nacionalista, koji naglašavaj galutski rad. Samo Palestina naš je cilj. Tu aksioma tičau istinu ne možemo napustiti. Savema je kriza nađlunuta bez potrebe; sve je sadržano u - problemu ekskluzivnoga nada. U našemu Savezu imadu mjesta i samo beskompromisni cijonisti. 0 židovskom životu imade - mnogo različnih mišljenja, 'aJ-i djonički put je samo jedan, a , on vodi u Ercc. Ako Savez nije jedlnovita cjelina, nije tome uzrok dioba na sefarde i aškenaze, vojvodjane i druge, nego jaz dizmedju pravih cijonista i ostalih omlađimaoa, koji su zai pravo samo židovsko-nacionallni. Naglašava, da će odluka za stopostotne cijoniste biti laka, ako je Ahdut spreman da ih okupi oko sebe, Akoj to AhdUt ne će, onda baš ti cijonisti ima da se unutar Saveza bore za ostvarenje cijonizma, Benjamin Pinto: Ovo lje slet ideologijskoga raščišćavanja izmedju sefardske i aškenaske omladine. Sefardi su sačuvali iskonske jevrejske vredhote pa žele da na Svoj način prinesiu obnovi zemlje i naroda. Da taj posebni način izvire iz nepobitne razlike izmedju sefarada i .aškenaza,, t,o se svagdje uvažava. Samo se kod nas afirmiranje sefardlstva, zove separatizmom. Savez nema ili ne 1 će da ima ishvatan a za sefardske težnje. To on instdktivno osjeća u različitim sitnicama, Savez podreruje isefardima krilal, pa ne mogu da lete kuda žele. Sefardi' ne će da budu kolonije Saveza, upravljane odozgo,, jer Savez daje direktive, koje ne odgovaraju. Osječka rezolucija o sefardskom sporu je zatajivanje sefardske majke. (Cvi Rothmiillcr upada; I Bumbule je bio za nju!) Traži sporazum. Ako to ne bude moguće, povući će konzekvence. Sefardi će ostati u sklopu Savelza, ako bude vodlstvo sef. omladine preuzeo Sef. Klub ili naročiti podjodlbor. Joel Roscnberger: Njega se govor Pintov dojmio negativno, poglavito što vodstvu imputira kojekakove stvari. Obara .primjere Pintovc, u kojima je htio da naldje neku antisefairdsku notu. Želi da korigira riječi Cvi Rothmullera o hebraizaiciji, jer su ih mnogi shvatili kao uzmak ,od rada. Hehrairaedja ostaje mašim glavnim zadatkom. . Misli, da se u momentu ne će moći da nadje novo vodlstvo, dok se situacija ne raščisti. Bit će stoga 'potrebno, da se izabere neki provizorij, koji će upravljati Savezom i postaviti R. 0. Čudi sa Sarajlijama, koji u polemici Cvijevoj vide žalac protiv sebe, a ne razumiju, da se on obara na struju Allbcrta Weissa, koja je u mnogih pobudila dojam, kao da se mora i može cijonizam reducirati. U stvari mora da se provodi dosadašnji program. Mi lan F eldmann: Zamjera pozdravnim govorima, što su htjeli da übace u omladinu svoj spor. Ne vjeruje u krizu. Kriza je nastala time, što. snijo je tražili. Omladina je sastavljena iz elite i mase. Elita je jača, ali čitava treba da krene prema zajedlničkom cilju.. Elita treba da sč spusti do omladine pa da je vodi. Došao je na slet s instrukcijom udruženja, neka Oponira. Ne može to da čini, fer vjeruje vodstvu. ' i ■ ) Ješua Kaj.on: Kritizira izvještajeve i raid Misrada, koji se ogriješio oi neutralnost )U sarajevskom sporu, jer je htio da »Svijest« štampa aletski materijal Saveza. Za agitaciju se potrošilo mnogo novaca (upadica: svega 2000 Din!), ali se nisu pohodila neorganizovana mjesta. Napose se zanemarila Južna Srbija, kao što se sefardlski elemenat uopće ignorirao, U ovoj je godini pristupio Savezu Sef, Klub, iza kojega stoji mnogo oroladlinaca, a čiča nije smatrao potrebnim, da t,o u izvješću spomene. Zašto nije spomenuo, da Safa Berura u Sarajevu lijepo nađi? Zašto Cvi nije spomenuo izjave cijonističkiih vodja ! ,o sef. pokretu? U nas se taj pokret krivo sudi, - jer ga gledaju j kroz priztou sarajevskih prilika. Akjo se sefardima prigovara, j što su galutocentrici, ne smije se zaboraviti, dia gaiut nije pro- . lažna etapa. GaSsut je jučerašnjica, današnjica i sutrašnjica. ! Stoga su sefardi i galutocentrici i palestinocentrici. Nitko ih ) ne može goniti nekim nasilnim sredstvima do cijonizma. Tražit | će rezoluciju o angažiranju omladine u sef. pokretu. Aurel Friedmann: protivi se Joelovom mišljenju, da j i moramo sačuvati masu. Nju možemo lako privući, kad nam ne bude smetala u odgojnom radu, koji se može da. provede samo ekskluzivnim metodama. Još jedamfput naglašava, da se cijo- [ < ništi moraju odijeliti od židovskih nacionalaca. - i ] Emest Schaffer: Vojvodjanska rezolucija o propagand- j i nbm odboru mogla—bi da zadovolji i sefarde. Kompromis s I I masom je nemoguć. Netko je rekao, neka oni koji ne priznaju I i naš program) izadju iz Saveza* Oni mogu da ostanu u nijemu, a | ; mi ćemo osnovali Savez cijonističkih udruženja. (Kamhi pro- | ( testira). < Jjosef Lev i ; Neugodno ga se doimlje riječ amputacija. I Treba prije amputacije zrelo promisliti. Protivi sc beskompro- s misnom ekskluzivistiSkom radu. Kriza, je u tom, što ne shva- t čamo sebe i potrebe različitih ćelija, a što one opet nisu sprem- j ne na kompromise. Kidan;e i cijepanje je lako, ali se otrgnuto c često ni vijekovima ne da sastajviti. U kompomisu je uspjeh i našega rađa! i Hajitn Kamhi: U čita/voj diskusiji važna su dva pitanja: r sef. pokret i borbeni stav vodfstva prema opoziciji. Zašto j predsjednik izazivlje bitku? Tako dugo dok vodstvo ne pri- s znaje sef. pokret, nema baze za zajedinički rad. 1 Cvi Rothmiiller: Njegov borbeni sta[v nije diktiran antisefardstvom. Bio je barem toliko borben u Osijeku, gdje u g

opazacri nije bilo sefarada. I tuđe nije polemizirao protrv !t i fardsfeoga pokreta. Sefardi ne smiju da čitavu polemiku j* c 1 tegnu na sebe, jer se on na, koncu smije da bori i protiv 0 gih struja opozicije. Za njega sefardstvo nije separatizam separatizmom smatra odvajanje od palestinskoga rada. Ak se složimo u tom, da je rad/ za Palestinu primaran, a galuUkj nad sekundaran, onda sefarđsitvo ne može biti raalogato razmimoilaženje. On znade i priznaje otprije, da sefardi . i drugi mentalitet i drugo idejno shvatanje, ali ne priznaje, dj i je Savez ikad mogao ili htio sefardima podražavati krila. Po. i bija konkretno sve slučajeve, u kojima se htjela naći neka aa. tisefandska nota. Boli ga nehavemki gest sara;, lija, koji u plenumu iznose nesparazumke i pogreške, koje , 8 vodstvo i privatno i službeno bilo -raizjasnilo i popravilo. Po, bivši ponpvno te prigovore želi da nestane medjusobnoge ne. povjerenja, kako birino jedni mogli da vjerujemo u iskrenog drugih. Obraćajući se ćitavjoj omladini govori protiv tenrninj »elita i masa«, kpje označuje neku moralnu osudu. On u Sa. vezu vidi jezgru i periferiju, a jezgra se ne odlikuje nekim oso. hitim oznakama, a najmanje intelektualnošou, nego samo ste. perom ostvarenja zajedničkih ciljeva. Jezgra treba da utiče na periferiju. Bio je uvijek protiv dVaju tabora, jer vjeruje u je. dfinstvo omladine iznad svih razlika, koje nas besutenjdvo dijele, koje mogu da odredle razlike u radu, ali ne smiju da sakriti zajedništvo čila, sudbine i zadatka. On dabome nije protiv učenja hebrejskoga jezika, što dokazuje i njegov rad. Želi samo naglasiti, da se u gjalutu ne može postići hebraizacija života Njemu se čini, dbj će do hehraizacije života doći satno oni, koji budu u porodici govorili hebrejski. Tu se pokazuje zadatak djevojaka. Trebaj da počnemo Svaki kod sebe. Konsta. tira, da i zastupnici sefardske omladine nisu jedtaoviti, da se njihovi, zahtjevi često nalaze u protivnosti jedni spram drugih. Ne stavlja više nikakove ultimatume i ne će da pravi piti. nja iz različitih stvari, jer je situacija i ionako zamršena. Spra. man je do konca svoga boravka u Jugoslaviji vaditi Savez, ali onda mora da se nadje novo vodstvo. U traženj'u toga vodstva mora da pomogne i opozicija. Ture Schw a r z: obara prigovor Kamhijev, da je istup sportskih udruženja znak mlitavosti vodstva. Taj je istup bio posljedica osječkih odluka, koje su išle za stvaranjem poscbnoga Makabi-Okruga. Čiča G ro ss: završava debatu. Ne shvaća, zašto su ga tu nazvali pesimistom, dok je on preuzeo Savez, kad se nalazio u posve očajnom stanju, pa ga je ipak doveo na slet. On je jednostavan čovjek, koji možda nema shvaćanja za nijanse, ali zato vidi ravan put u Erec. Možda se u današnjemu neradu ne bi smjela Ina savezni stijeg istajknuti riječ Palestina. Ali se taj program mora ispravno interpretirati. Naš cilj ostaje Erec, a mi moramo iza nj naći putove i mogućnosti ostvarenja. U ime re vi zi on alnog a odbora Moric Finci, da su knjige pronadjeine u redu, koliko ih se pregledala Cvi Rothmiiller iznosi razloge, zbog kojih Hanhaga predlaže Vijeću, neka dokine sistem Hanhage i Misrada pa da se opet uvodi R O. Modi, da Vijeće dade Ha.nha.gi apjoEutorij. ApsoKitorij se daje jednoglasno, a time završava sjedinica. HL SJEDNICA. Budući da je rad pemmanentne komisije trajao do 10 h 1 30 m., pa su se tuđe uz prilično učešće i, ostale omladise riješila različna pitanja, otvara Cvi Rothmiiller u 10 h 30 m. Vijeće sa, željom, da rasprave oko rezolucija budu što stvarnije, jer je i broj rezolucija ograničen tek na najpotrebnije deklaracije i odluke, budući da je tok našega pokreta dovoljno dokazao, da se ideje ispoljuju u saveznom živ,otu, a Vijeće može u rezolucijama samo da odredi glavni pravac, kc-jun mora da kreće rad. Predsjeda Živko Šalom. Prije prelaza na dnevni red Heinrich Alkalaj u ime Ahdut Hacofim predlaže rezoffiuciu, kojom Vijeće pozdravlja rad Ahduta smatrajući ga najnaprednijim dijelom omladine, jer vrši misao vodilju čitave omladine: rad za hebrejsku radim Palestinu. Zbog toga mu nz potpunu (autonomiju rada ima vodstjvto SŽOU da pruži svaka pomoć. Prije čitanja rezolucije daje izjavu, kojom izriče žaljenje, što se debata kretala samo oko sefardskoga pitanja, pa su zanemarena osnovna, pitanja pokreta: hahšara i vezivanje s Palestinom, Cvi Rothmiiller čita rezolucije. Bez glasanja pnffl 3 se prva rezolucija, kojote se naglašava, da osječki program palestinocentričke odgoje ostaje u cijelosti, a da se time n« osporava važnost galutskoga rada. Kod : druge rezolucije, kojom S. V. pozdravlja sefardski pokret i želi angažiranje omladine u njemu, traži Joel Rose nb erge r, da se naročito istakne* »u sefardskom pokretu, koji reprezentira Svjetska Sefardlska Organizacija«, e da bi se time izbjegfo mišljenje, kao da omladina. odobrava sve ,ono, što se u Sarajevu dogodilo u vezi 8 buđjjenfem sefarada. Bumbule Kam hi naglašava, da to ® o:J smatrati uvredljivim iza sef. otela dimu, jer ona i te kako zna da Inči sarajevski spor od sefardskoga pokreta, koji je jedan pa mu ne treba bliže otznake. Iza kratke, ali žućlji' 2 debate Joel Rosenberger odustaje od svoga predloga. l er iza. ovih Kamhijevih rieči mora svima hiti jasno, da ta re " z oluci ja nije u protivnosti s osječkjom odlukom, da se omladm 2 ne smije angažirati u sarajevskom sporu, pa S. V. izriče simpatije samo budjeajU sefarada na batzi rada. za obnovu E 3 * 6 ' stine i židovstva, dok ne dira pitanje odnosa spram okolne* Time se rezolucija jednoglasno prima. Mjesto Hanhage i Misrada uvodi se opet institut R 3a n 0 ga Odbora.

6

»ŽIDOV«

BROJ 33.

Cijenjenim damama na znanje Na 5. augusta otvoren je jedan prvoklasni modni salon haljina za dame, te se preporuča za izradu od najelegantnijeg engleskog Modni salon haljina za dame kostima do najjednostavnije kućne ha- Zagftb, JeIaČiĆCV trg bf, 6. CKIC Parisiene K, d. Ijine; izradba solidna i cijene umjerene Mezanin ’ Tetefon 21-11*