Židov

U drugom Emeku

S. ČERNOVIC:

Dugo gledah sa Karmela na prastari potok Kišon, koji nedaleko mora vijuga i Mri svoje rukave nadesno nalijevo, kao da hoće da se odupre moru, koje ga guta. Koje li smjelosti! Kišon i more! Ali upravo ova diskrepanca veličina daje Kišonu toliko draži. Ima u sebi i uzročnike malarije. Oko njega stvorile se bare i kaljuže koje ne dopuštaju čovjeku, da se približi moru. Sili grad Hajfu, da se vere uz obronke Karmela ili da se oteže dalje prema Elijinoj pećini i priječi mu prirodan razvitak u Nizinu Ako, Sad je i na nj došao red! Mogli smo u Zemlji da od brda, dolina, bara i potoka stvorimo plodno, čvrsto tlo, pa ćemo i ovaj drevni Kišon jamačno da svladamo! Oko Kišona koncentrišu se svi planovi društva Hajfa Bay Company (osnovala su ga društva »Kebiliat Cijon« j »Mešek« i »Kedem«), koje je zajedno s Keren Kajemetom u Nizini Ako kupilo 60,0000 đunuma. Hoću da vidim Kišon danas prije njegove sutrašnje preobrazbe. Kišon se pruža preda mnom. Tako mi barem govore. Nikad ne bih bio pomislio, da je ta uska pruga čuveni Kišon, gdje su se potopile ratne čete Sisrove. Na njegovoj se granici nalaze prvi halucim Kišona, hasidi iz JabUone d Kosinjeca, koji su se ovdje na zemljištu KKL borili s močvarama i sad se sa Harošet Hagojdm preselili amo. Na dva brežuljkai nalaze se barake nasel'a »Nahlat Jaakov« i »A/vodiat Jisrael«. Ne boje se više Kišona. Gotovo su ga već isušili. Ali nije Kišon svagdje tako uzak. Valja pogledali onamo, gdje prima u sebe potočić Fuvara! Stojim na gvozdenom mostu, kojim prolazi željeznička pruga Hajfa—Ako, jedini znak života u ovom kraju. Struja je pod mostom veoma jaka. Kišon ovdje sliči Jordanu ispod mosta kod Jeriba, koji vodi u Trans jordaniju. Ovo je izvor mcovara. Tko će da ih svlada? Zar možda pastiri, koji ovamo gone stada, da se napoje? Ne samo oni. I naši seljaci, pioniri držali su do nedavna, te je nemoguće učiniti Kišon korisnim za ljude. Provedena istraživanja pokazala su ( da se obilje vode Kišona može iskoristiti, jer je voda ovdje viša od morske razine tako, te se može da odvede u drugom kojem smjeru. Tok potoka će se skratiti i tako isušiti velike površine. Možda će Kišon ovako izgubiti nešto svoje ljepote, ali će se pretvoriti u životni vrutak za mnoge hiljade ljudi. Stojeći ovako na mostu pomišljah: Eto, možda ja sad današnju sliku Kišona vidjam posljednji puta. Ostat će mu tek utjeha: da su mu Židovi, stari njegovi znanci skratili bitak. U Erec Jisraelu bilo je dovoljno groznice. Prvi puta k,oracam drugim Emekom, Nizinom Ako. Dosada sam mogao da tačno upoznam samo prvu nizinu Emek Jezreel. Moj je pogled kružio plodnim tlom bogatim vodom. Našu nacijonalnu karijeru započeli smo gradom na brdu, Jerusolimom i nastavili život svoj u nizinama. Ponosimo se prošlošću Jerusolima, ali smo ipak našli novi centar u nizini Saron, Tel Aviv. Budućnost jišuva u Gornjoj Galileji ne krije se u brdskom gradu Safedu nego u nizini Hule, podno Gilboa, na koji ne pada »ni rosa ni kiša« postoje židovska naselja u Emek Jezreelu, Jednako ne će u Hajfi biti našim centr’om Karmel, nego zaliv Haijfe j Nizina Ako, Sa brežuljka Kurdani ) koji se nalazi usred nizine pura vidik čitavim krajem. Djidro, nedavno kupljeno zemljište gra-

tuči na zapadu s morem, na sjeveru mu je nizina Ako, na istoku Kefarat i Medjel koje je nedavno kupilo društvo »Kehilijat Cijon«. Buduća luka u Hajfi, bit će jedina na pruzi Alepo Port-Said. Hajfa će biti posrednicom izmedju evropskih i azijatskih tržišta. Pokraj luke nalazit će se trgovački i industri;alni centar a usto i kolonizacijono središte. Cesta HajfaNazaret vezat će Hajfu i Ako is Bajrutom. Željeznica, koja počinje u Bagdadu pa ide na zapad preko Damaska, prolazit će i Hajfom. Naš Narodni Fond pokazao nam je, kako se suha polja mogu natopiti a bolesno zemljište asanirafi. To ćemo i u Emeku Ako izvršiti. Tek pred nekoliko časaka vidjeli smo provezavši se t,o čudo. U pustinji u besputnom glibu, na brežuljku, nasuprot Kefaratu pokazao se prvi znak života, Židovi, koji su se prvi naseb'H kao na nekom otoku u moru močvara podsjećaju zaista na Robinsona Crusoca. Što će ovi ljudi tu da urade? Ali evo je pobjednički pohod Židova. Isto su učinili i u Emek Jezreelu Ovdje uradiše to mladi ljudi, ondje varšavski Židovi s pajesima i bradom. Dvanaest ih porodica ima. Dodjoše ovamo pred kratko vrijeme. Još živi u njima, pun osjećaj, da žive u dragoj obećanoj zemlji. Šta je njima kiša i močvara;? Što dašoare bez prozora? »čime se bavite?« »Stočarstvom (nešto stoke šeće brdom), ratarstvom i vrtlarstvom; miješano gospodarstvo . . .« »Tko vas uči poljodjelstvu?« »Ah, to nije nikakova znanost! Ima ovdje dovoljno iskusnih ljudi a ima i jedan instruktor. Doskora će ovdje prolaziti cesta Hajfa-Ako pa ćemo biti u centru. Ne čeznem za Varšavom«. » Imate li dovoljno zemlje?« «Bogu hvala. Kupili smio kod »Kehilijat Cijon« 50—100 dunuma za porodicu«. Doskora će u Emek Ako doći više Židova, koji su puni jednakog pouzdanja, predahnuti jednakom vjerom. Trebamo Židova prožetih duhom, da grade sela i gradove. Ima li toga duha, sve će se učiniti. 11. Stajao sam jedno vrijeme na brežuljku Kardani i nisam mogao da skrenem pogled sa krajine. Tu se, preda mnom, uspinje Karmel, ili zapravo obadva Karmcla, otac i sin. Ondje je tvornica »Nešer« koja se iz daljine pričinja osvijetljenim brdom. Uza stranu leži Ako, što sliči Veneciji kad se brodom primičeš k njoj. Pod brežuljkom izvor Kurdanda, koji će čitavoj okolici davati vode. Brežuljak se nalazi u centru, na putu izmedju Hajfe i Ako. Ovdje će biti grad kor će se prostirati od Kuttdanija do mora. Prva kvuca u En H a rodu i Tči Adasu naselila se već kod devetoga kilometra željeznice, koja vodi od Hajfe i obradjbje površinu od 10.000 dunuma, 1. aprila povečli su veliki asanačijom radovi. Ovdje će se nalazati i željeznička stanica, koja će stanovnike vezati s Hajfom i Ako. Uz morsku obalu razvit će se kupalište, koje će privući tisuće ljudi. Ovdje će se izgraditi lijepi hoteli, društvene institucije, uzletište za vladinu zračnu eskadronu, športska igrališta itd. Uporedo s napredovanjem asanaoionih radova rast će i gradsko pučanstvo. Medjiitim će se dovršili i velika cesta, koja će spajati Ako s Hajfom, a Hajfu s Bajrutom. Nedavno se uz učešće vlade u pokriću troškova pristupilo izgradnji ceste. Društvo »Hajla Bay Co« daje kamenje a vlada radnu snagu.

Novi grad moći ćc se protegnuti do Ako, jer granice novoga terena dopiru sve do toga grada. Naročit osjećaj vlada nmoime. Pričinja mi se kao da čujem zvukove novoga jutra. Danas je sve još pusto i prazno. Nakon pet godina pričat ću možda, da sam svojim očima promatrao pustoš ,oko sebe i jedva vjerovao, da ovdje počinje novi život. Nema više sna čije hi mi se ostvarenje činilo nevjerojatnim, Nema više snatrenja, koje se ne bi mpglo ostvariti. U ovoj zemlji čuda miješa se zbilja sa snom. Mlinar, vlasnik Kurdani-mlina, kojemu se sada približavamo, držao je, da smo neke dobre mušterije. Ali ,jc doskora uvidio, da se prevario. Kad sam vidio primitivni mlin, shvatio sam jad slijepoga junaka Simsona, kojeg Filistri bijahu stavili da okreće mlinski kamen. Stajati ovdje i čekati dok .okruglo kamenje smelje pšenicu! Ovakove strpljivosti može da bude samo u ove lijepe Arajddnje s razboritim očima. Mi. Židovi nijesmo zaista toliko strpljivi. Naš bi Simson okretao kolo električnom čarolijom, kao što to biva u mlinovima u Hajli.. Samo Arapi imadu vremena, U medjuvremenu mogu se napojiti stada, može se plandovati na kamenu uz izvor i promatrati krasno nebo. Zaista je nebo tu vanredno lijepo. Vozimo se budućom cestom. Zemljište, koje je sada još djelomično pod vodom moći će služiti poljoprivredi. Injade dovoljno vode Izvor Kurdani može da sam na dan dadne 200.000 kubičnih metara vode. T.o je golema množina koja dostaje i za najveći grad. Natapanje i uopće opskrba vodom vršit će se po centralnom sistemu. Pomoću cijevi odvodit će

Berešit...

Prigodom oboranja granica jugoslavenskoga naselja napisao Jichak Goldstein. 22. augusta. Prošla su tri tjedna, otkako smo dovezli rastavljenu baraku. Da održimo kratku reviju onoga što je za ovo vrijeme učinjeno. Korov i trnje, što je uzduž ceste u širini od sto do dvjesta metara branilo ulaz u koloniju-, leži pokošeno, sakupljeno, a djelomično je i popaljeno. Osim karmelske stoji i baraka, koja je spremište za životinjsku hranu i oruđe pa noćište za mule i šomera. Dovežen je materijal za dvije barake. Gradi se baraka za neženje, a za prvu baraku bračnih parova postavljeno je podnožje. Iskrčen je priličan, broj grmova. Na raznim mjestima iskopane sui preko metar duboke rupe, da upoznamo fizičku i kemijsku strukturu tla. Ugažen je novi, kraći put za kola. Gomila kamenja za cestu i zgrade danomice raste. Raste i površina uzoranoga tla. Još prije tjedan dana bio je naš areal od tisuću dunuma svjetlo-žuto strnište. Onda je traktor prevukao s jednoga kraja na drugi brazdu u-, duljini od preko podrug kilometra. Bila je ta brazda ravna, a u onom žutom moru izgledala je tanka, baš kao da si na artiji žutog papira sitnim percem povukao liniju po linealu. Ali se ta linija svakim radnim satom širi i danas ona već imade izgled crne plohe, kojoj svakog radnog dana pridolazi 1520 dunuma od žutoga strništa. Ljudi su zdravi i veseli. Ponovni napad malarije kod mene upozorio nas je, da stvar ozbiljnije uzmemo. Dobio sam injekciju i ovaj se puta naglo oporavio. Hajim i Bei jamin su ih već prije podnijeli. Svi skupa gutamo kininove bonbone. Ne mislim, da će nas vrag opet posjetiti. Inače je svaki za poslom. Benjamin »sjedi* na trak-

toru, Jakob dovaža kamenje, Hajim krči, kosi i pali, ja Madchen Ilir' alles. Jichak je morao na nekoliko tjedana u) Evropu, Arje je još na Karmelu, a Jozef kod Jude. Uzduž granice su postavljene letve, a na njima lepršaju krpe oderane od poderanih halučkih košulja. Ovi barjačići služit će kao signali pri vučenju pogranične brazde. Lepršaju u vjetru i čekaju dolazak Hochsingera. * 29. a u g u s t a. Benjamin i ja dovezosmo se traktorom do znaka u polju, koji označuje jugozapadni ugao granice željezo u zemlji. Odavle valja da traktor napravi ravnu brazdu prema cesti držeći se barjačića preko 1700 metara u dužinu. Nekih 200 metara prije ceste zamijenit će ga mule s malim plugom. Tamo počinju pećine i grmovi sve do ceste, pa se bojim i za mule, kako će proći. Dovrši li se ova brazda, bit će naš areal sa svih strana vidno olučen od susjeda. »Ravno ori, Benjamine! Brazda je granica. Vidjet će se i na slici. Slika će doći u novine, a novine i u onaj grad!« dimem ja druga u osjetljivo mjesto. »Ne boj se Ivo!«, blaženo se zacrveni Benjamin. Sjedimo pod drvom kraj barake i gledamo, kako traktor u daljini kao sivi crv puže po zemlji. Ritam njegova rada dopire do nas. Mule kraj nas zaposlene su goneći muhe i ugojena tijela. Traktor se polako približava dijeleći naš mošav od ostaloga zemljišta. Medjuto se u šapatu iza kulisa ovo odigrava: »Fiko, boga ti! Znadeš, da je kućanica bolesna. Nismo ništa priredili. Ne možemo ovako. Gosti doduše uvijek vele, da su jeli, adi ja im ne vjerujem. Otrči u baraku, zapali mašinu, skuhaj jaja štogod imade, priredi čaj. naći ćeš sira, možda imade i maslina. Ako nadješ, napravi salatu od krastavaca i para-

dajza. Pa nešto im se mora dati! A možda Hochsinger hoće i govor da drži!« Nakon par časova: -Ivo, mašina ne će da gori!« »Jakice, daj ti to učini. Ti, se tamo; raspoznaješ«. Iza par časaka: »Ivo, mašina gori! Ali jaja nemarno ni jedno, sira jedva za jednog čovjeka, inače ništa drugo.« »Utrni mašinu 1 Odvest ćemo ih Judi. Nek se on brine!« Dotle se traktor primakao. Crni trak za njime postaje sve duži. Hajim stupa za traktorom i kupi trofeje barjačiće, što ih traktor stizava. Na koncu stigne do terena, koji je za nj već opasan. Ravna brazda pro' teže se u duljinu, a daleki hum sakriva joj početak. Pruga je valovita kao naše zemljište. Hajim uvodi mule u brazdu. Namještam plug i predajem ga Hochsingeru: »Jesi li kadgod orao, Hans!« Nisam. »Stvar je jednostavna. Hajim će voditi mule prema signalima. Ti drži plug, da ostane u ravnoteži. Gledaj n e ' koliko koraka preda se, pa kad vidiš pećinu ili izdigni plug. Pritiskivati ne trebaš. Plug ore sam od sebe.« To govorim, a nekako me obuzima uzbudjenje. Hajim pred mulama, Hans za plugom. Neko udan mule bičem. Mule koraknu, plug zadje u zemlju. Otrčim do ceste, da budem kraj posljednjega signal Ovdje se humak strmo spušta na cestu. Zbog hutnka ne vidim mula. Sam saip kraj željeza u zemlji, koje označuje sjevero-zapadni ugao zemljišta. "Vlada ž.c'-a mir i sjaj palestinskog ljetnog podneva. Na nebu ■ oblačka, a oko mene tišina tiša od noćne. Pusta sta bjelasa se u suncu. Šire se prsa. širi se nešto 1 prsima. Ali što to nema pluga? Nije li se nešto do? 0 dilo? Popnern se na humak i baš vidim, kako HaJi* okreće mule prema staji. »Šta je, Hajime, zar ne do ceste?« »Ne može se, Ivo. Tu su same pe i - iIK pa još grmovi i trnje«, veli Hajim malodušno.

4

»Ž I D O V*

BROJ 42.

Najpovoljnije i najbrže ćete kupiti odnosno pr,odati nekretnine kroz firmu M. Ilić i P. Cašparac Agencija- za promet nekretninama Zagreb, Zrinjevac 17. 11. kat. (nad kavanom »Zagreb«)

Nabavite Vaš pisaći i risaći pribor kod najjeftinije tvrtke te struke A.BRUSINA R. D. (Vlasnici V. i M. Steiner) ZAGREB, MESNIČHA UL. 4 (}{eiilcl badava.

U slučaju potrebe ogledala, brušenog stakla, umjetničkog ustaklivanja a mjedi kao i u mesingastim šipkama i ,olovu nemojte raboraviti na adresu: Mahao Roth, Zagreb, Holova ul. l Cijene umjerene. Solidna izradba.