Židov

se voda posvuda. Najveći dio zemljišta podesan je za uzgoj oarandža. Tu će se radnici naseliti na natapanim parcelama 0( J 10 dunuma.. Opskrbljivat će povrćem Kajfu i Kurdani. Prema proračunu može se na površini od 40.000 dunuma, koja je podesna za poljoprivredu, naseliti 4000 radničkih porodica. Nutarnji me glas nagoni da dalje računam. 1000 do 2000 porodica bit će uposlene kod isušivanja Kišona j Fuvare i Naaaana. Zatim dolaze gosti kupališta, stanovnici grada Kurdani, trgovci i industrijalci, koji žive od luke, pa uzgajači naranđža, vrtljari, radnička naselja, kupci i prodavači, koji će biti u vezi s velikim centrima Bajrut, Damask, Aleksandrija, Carigrad. Ali dosta je toga . . I u Ako se mirno prodire. Židovi su ovdje izgradili tvornice. Ima i restaurant sa židovskim natpisom. To je dobar znak. Gdje ima restaurant bit će i ljudi . . . Dobre sam volje. Danas slušam šum morskih valova a sutra ću čuti žagor novoga života. Prelazimo preko utoka Kišona, Most je ovdje širok. Tu je i zaliv. Ovdje će biti i luka. Jednoć je vladao ovim morem Hiram, kralj Tira, i »njegovi su sluge dovozile drvo sa Libanona k moru« d »donosile zlato, srebro, bjelokost i majmune«. Sad-ćemo mi biti gospodari i vlasnici, sad će luka i zaliv biti u našim rukama. Ovdje će se nalaziti trgovački i in lustrijalm centar. Ne ćemo morati da se služimo prljavom lukom u Jafi, koja se loše doimTe svakoga useljenika d turiste. Ovdje će pristajati brodovi_ Jak će promet tu da bude, A naokolo: gradovi, sela gajevi narandža i vrtovi. Novi će svijet 4b nastane. Hajfa će producirati. Dosada nije Hajfa poput Tel Aviva izrekla svoju čarobnu riječ. Luka će oživjeti Karme! i nizinu i židovski će se jišuv rasprostmniti u sve krajeve. Veće, Sunce se odjednom sakrilo za Karmelom. Karmel je nezadovoljan. Bori se s valovima večernjega mora. Odbija ih i razbija ljutilo, Mirui ) i Tvoj će Karmelu, dan da dodje.

nemoj ostavljati brazde. Još ovo malo se dade dovršiti. Vodi, Hajime, mule. Blizu je cesta. Hans, ti samo pazi na pećine, pa diži i spuštaj plug«, molim Ja i bodrim. —Vratim se željezu u zemlji. Evo i mula na humku. Sad se spuštaju. Hajim gleda prema meni, ilans ne pušta plug, mule dahću u naprezanju. Meni sve lakše i ugodnije pri duši. Svakim korakom, što se približavaju, ono nešto se dubi i širi u prsima. Mule su tik preda mnom. Ja se maknem. Plug prelazi preko željeza u zemlji. »Pazi na jarak!* viknem Hajimu, ali kasno. Mule posrnuše u jarak kraj -este, plug se strovali za njima. Prepanemo se. Ali Hajim nije pustio mule iz rukui »Je li se što dogodilo?« »Nije«, odgovara Hajim i izvodi mule i plug iz jarka na cestu. Meni bude dvostruko lakše. S uzdahom i smiješkom pružim ruku Hansu. A onda me svlada čuvstvo sreće i stanem stiskati Hansa u zabrljaju. Pridje i Hajim, pa se nas trojica mladića hrlimo i ljubimo, a usne nam mucaju riječi, što se dorodiše u dubini. »Čovjek se smije realnosti, a ona ie ljepša od sanja*, izmucao sam onda u zagrljaju hraj željeza u zemlji. Siedimo kod Jude. Dovršena je pogranična brazda. Prestaje tohnvavohu našega zemljišta. Prestaje tohuvavohu i našega života u Palestini. On dostaje jači, čvršći, čistiji. Poprimio je zadaću, smisao, cilj: da izgradimo naš mošav.

-Moskovski hebrejski teatar »Habima« započeo je svoje u Berlinu 1. oktobra predstavom »Dibuka«. Sve berlinske novine hvale upravo s oduševljenjem predstavu »Dibuka« i umjetnost trupe. Začudo čak i desničarska štampa, negativnu ocjenu donio je socijaldemokratski »Vorvi >rts. »Juddsche Rundschau« zabilježila je i pita, zašto na dasima toga teatra nije spomenuto-, da ije hebrejski, nego »moskovski«.

Tko seli iz Palestine

Poruka Col. Kisha. CoLonel Kish, šef političkoga odjela Palest. Cijon. Egzekutive objavio je u telavivskom hebrejskom dnevniku »Haarec« poruku palestinskim Židovima u kojoj mediju ostalima kaže: »Nakon moga povratka morao sam korist atovati), da oveći broj Židova napušta Zemlju. Tko su ti ljudi? U najvećoj se česti rekrutuju iz redova slabijih elemenata, što su ušli iu Palestinu u posljednje vrijeme. To su ljudi, koji niijesu mogli da se prilagode teškim prilikama, povom radu i novoj okolini, i koji nijesu mogli da podnesu teškoću niskoga životnoga standarda. Ja sam svijestan teškoća i nevolja, kolje danas treba svladavati i Egzekutiva nastoji .ozbiljno, da što. prije stvori produktivni l program na osnovici smjernica odlučenih na sjednici Akcionoga Komiteja. Uvjeren sam ( da će pova godina biti dobra, godina konsolidacije i prilagođivanja, godina reorganizacije i sredjenja, godina, koja će nam dati mogućnosti, da naš rad nastavimo s rovom snagom i pojačanom sposobnošću. Treba da našim problemima pogledamo! u oči, odvažnošću zdravoga razuma, s entuzijazmom, koji se üblažuje suzdržljiv’ošću, i ko klisura čvrstim uv erenjem, da će ovdje u Cijenu udes našega naroda izvršiti svoje veliko djelo. Mi moramo i danas pokazati da je u žiđovsk.oga naroda tvrda šija«.

Vijeće Saveza Cijonista u Zagrebu, dne 17., 18. i 19. oktobra 1926.

Konferencije i priredbe Dnevni red Saveznoga Vijeća (dvorana »Makabijeva Doma«, Palmotićeva ul. 22). U nedjelju dne 17. X, prije pođite; Svečano otvorenje iMO i pol sati prije podne. U nedjelju dne 17. X. poslije podne u 3 sata. Izbor bilježnika i verifikacijonog odbora. Referat o cijonističkom pokretu i stanju pokreta kod nas. Referat o Keren Hajesodu, Referat o Keren Kajemet Leisraelu. Izvještaj verifikacijonog odbora. Organizacijom referat. Financijski referat. Izbor komisije: a) Keren Hajesodske, b) Karen Kajemetske, c) bidžetske, d) kandidacijone, e) rezolucijone, Ponedjeljak, dne 18. 10. u 9 sati prije podne: Izvještaj nadzornoga odbora. Generalna debata. Ponedjeljak dne 18, X. u 3 sata poslije podne: Nastavak generalne debate. Odi-ešnica. Bidžetska rasprava. Utorak, dne 19. X. u 9 sati prije podne. Kulturni referat. Omladinski referat. Palestinski referat, napose obzirom na halučku farmu., Referat o radu žene u cijonističkom pokretu. Utorak, dne 18, X. u 3 sata poslije podne: Debata o prijepodnevnim referatima. Promjena pravila, zaključci i rezolucije. Izbori, „ i,i 1 Eventualija, Konferencija cijonističkih žena. U nedjelju dne 17. oktobra u 5 sati poslije podne u Vijećnici Izraelitske Bogoštovne Opčine, Palmotićeva ulica 16. Konferenicja povjerenika Keren Kajemeta . u ponedjeljak dne 18. oktobra u 3 sata poslije podne u uredu KKL, Ilica 38, I. kat. Sinagonalni koncerat u nedjelju, dne 17. oktobra u 8 sati uveče (Sinagoga u Strosmajerovoj ulici). Gimnastička akademija »Makabija« u ponedjeljak dne 18. oktobra u 8 i po sati uveče u dvorani »Makabijeva Doma«, Palmotićeva ul. 22. Svečani komers u ponedjeljak dne 18. oktobra u 22 sata uveče (iza gimnastičke akademije) u dvorani hotela »Esplanade«.

SINAGOGALNI KONCERAT. Treća točka programa promijenjena je onamo, da se umjesto Achronovoga »Hebrejskog plesa« izvodi Kirman —Duschkinova: »Palestinska, pjesma i Miša Elmanov: »Eli Eli« (hebrejska melodija). Gospodjica Marjana S c h d n svirat će dakle po redu: Goldmark; Air. Kirman —Duschkin: Palestinska pjesma. Mischa Elman: Eli Eli. L'pozoruje se ponovno, da je početak koncerta tačno u 20 sati i da će se kasnije moči ulaziti u sinagogu samo za vrijeme pauza. Za izručenje preostalih programa (koji vrijede kao ulaznice, bit će u nedjelju 17. oktobra neprekidna permanentna služba u uredu Saveza Cijonista (Ilica 38, 11. kat) i to od pol 9 do 18 sati. Umoljavaju se gospodje, koje još nisu vratile neuručene programe, da to u nedjelju prije podne do 10 sati bezuvjetno izvole učiniti Na koncertu bit će izvjestan broj stajaćih mjesta. Zbog ograničenog broja upozoravaju se članovi »Makabija« i omladinskih udruženja, da se radi nabave programa, koji vrijede za to mjesto jave u uredu Saveza Cijonista. »ODBOR ZA HEBREJSKU UNIVERZU« sazivlje za vrijeme Saveznog Vijeća Saveza Cijcn.’sta konferenciju, na koju poziva svu gg. sumišljenike, koji žele sarađj'vatj u njegovom radu. Učesnici konferencije neka se jave u nedjelju 17. o. mj. gosp. dr. Marku Hor-nu radi dogovora glede mjesta i vremena.

Prof. Oppenheimer o svom predavanju i novinskim izvještajima

»Jiidische Rundschau« od 8_ oktobra donosi dopis svojega saradnika iz Praga, gosp, dr. Huge Hermarma, u kojemu ovaj izvještava o razgovoru s pmof. Oppenheamerom | kqji je iz Beča bio došao u Prag. Dr. Hermanm izvijestio je prof, Opjpenheimera, »kakove su izvještaje d.ouosile pojedine novine o njegovom predavanju u Bečui i prikazao, koji su i nehotični učinak imala njegova razlaganja. Prenosimo ovdje iz dopisa gosp, dra_ Hermanna mjesta, koja pokaniju, što misli prof. Oppenheimer o odjeku svojih riječi' u štampi i potvrdjuju naš sud o graji, što se »o propasti cijonizma« bila digla i u ijednom dijelu štampe u nas. »Oppenheimer je u Beču održao predavanje o svojim opažanjima u Palestini. Ovo je njegovo predavaije veoma odjeknulo u židovskoj i nežidovskoj štampi. Nažalost se ne može ustvrditi, da je jeka bila konformna glasu, koji ju je izazivao. Drugačije je odjekivalo iz šume. Oppenheimer se nikako ne oduševljava načinom, kako su žurnalisti žedni senzacija reprodukovali njegove riječi. Rekao mi je: ,Ne mogu ništa protiv toga, što po koji slušalac iz mojih riječi vadi ono, što mu je po ćefu U izvještajima, o kojima ste mi govorili, jedva ima koje riječi, za koju bi se moglo da kaže, da je upravo falsifikovana. Ali je čitava slika nedolično iznakažena, iskrivljena, postala karikaturom. No mogu da trčim za svakim izvjestiteljem i da ga prekorim Svoj sam govor bio uveoi konstatacijom, da nažalost nitko ne će da gleda Palestinu bez naočari; jedan gleda sve suviše ružičasto, a drugi suviše crno. I ovi žurnalisti nijesu htjeli da odlože svoje naočari. Ali se, na kraju i ne radi o tome. Najvažnije je da se iz moje ocjene povuku ispravne konzekvence’ « » On drži, da je dosadašnji rad pokazao, da je u Palestini moguć lijep poljoprivredni razvitak i da Židovi imadu ljude, koji ovaj rad mogu s uspjehom da vrše. ,Bio sam sada treći puta u Palestini i ovaj posljednji razmak bio je veoma dugačak, jer nijesam zemlju bio vidio sve od prije rata. Moram iskreno priznati, da sam mogao konstatovati golem napredak i vanredan porast židovskoga rad a.’«

Dr. FRANC OPPENHEIMER GOVORIT ĆE U BERLINU

U ponedjeljak dne 18. ov. mj. govorit će !prpf_ Oppenheimer u okviru Keren Hajesoda o temi; »Kritička i pozitivna opažanja o palestinskom djelu«.

JAPANSKA VLADA I NJEZIN KONZUL U PORT SAIDU ZANIMAJU SE ZA CIJONISTIČKI RAD

J e rusolim, 11, oktobra. (P, C.) Gosp. Nuroki, japanski konzul u Port Saidiu, posjetio je ured CiijonisUčke Egzekutive u Jerusolimu i zamolio cijonističku literaturu u svrhu informiranja nije ga samoga i njegove vlade o cionističkom pokretu i njegovom djelovanju a« Palestini i van nje.

PRESELENJE UREDA KEREN HAJESODA

Početak rada u novim uredima u Jerusolimu. Jer u solim, 11. oktobra, (P. C.) Činovnici financijalnoga odjeljenja Keren Hajesoda stigli su iz Engleske u Jerusotem i započeli radom u uredskim prostorijama n kući Pasteurovog instituta u Suleiman Road.

POROD I POMOR U TEL AVIVU

U mjesecu abu registrirano je u Tel Avivu 153 poroda (65 dječaka i 88 djevojčica) i 69 smrtnih slučajeva. Urmlo je: djece do jedne godine 29, od 1 do 3 godine 13, od 3do 10 godina 1, cd 10 do 20 godina 3. Ljudi u starosti od 20 do 40 godina umrlo ie 9, od 40 do 60 godina 5, od 60 do 80 godina 9, a iznad 80 godina 1.

BROJ 42.

»ŽIDOV«

5

GIURO DETEL, ZAGREB SLIKAR NAPISA I GRBOVA Prije Marovsks 7. Sada Marovska 18,

N LEVER BROS. LTD., Fort Sunlight, ENGLAND, Tnriiiiriiiiiniiiiiiiiiiiilif r 1 Wtitw|' i ¥IM Vm 19 Vim *» crijepu« pod ovo čisti i lasti sve. Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. Zastupstvo j depoi: Norbert Weiss I drug Zagreb, bajmište br: 51. Telefon br. 7-33. Brzojavi: Norbertis