Židov
lozi nauče nešto zdrave jednostavnosti naših Makabcjaca, pa će im mnogi uobraženi problemi nestati s njihovog duševnog obzor aj Konačno još o toj nedužnoj Hitahdutd kod nas. Istini za volju treba ustanoviti, da je Hitahdut kod nas bila ona, koja je, i ako brojčano mala, znala prva da uspostavi kontakt i živu saradnju izmedju jugoslavenskog i cijomizma cijeloga Jcvrejstva. Tu je ideju provela, osim kod rada za vlastite institucije ili institucije Odbora za Radnu Palestinu, i u zajedničkom radu sa zemaljskim Saveznom cijonista u Jugoslaviji. Pustimo postrance još sva ostala nastojanja, u djonističkom pogledu veoma revnih članova Hiiahdutc, nastojanja, koja ne proizlaze iz partijskoga programa, a takva- su: hebraizacija i djonistička odgoja. Ustanovit će s«, da Hitahdutovci nisu pravili mnogo vike, ali da su pomogli da se pridigne nivo jugoslavenskoga crjonizina, kou se od unatrag nekoga vremena potpunoma saglašava s cijonističkim pokretom i radom u ostalom svijetu. To treba jeđamputa da se naglasi, da ne bude u buduće poredah a, koje se zbog svojih raznih značajka pored rti ne mogu. Kozer Ahdut Hacohm-a odgovara mi lično. I zbog duha koji ga provejava, a i zbog hebrejskih nastojanja, koja su vidno našla mjesta u njemu. Uz hrvatski dio, im ade još posebni hebrejski, što lje vrlo napredno. Kako Kozer nije namjenjen javnosti, već samo članovima Ahdut a, nemam što da kntikujem. Medjutim, ako je dozvoljeno, da se št,o zamjeri tiskari Kozera, onda bih zamolio, da za idući broj priredi bolju štampu, na boljem aparatu za umnažanje, da članovi uzmognu čitati značenja hebrejskih riječi, a onaj, koji nije u Ahdutu, da uzmogne pročitati cijeli Kozer, koji mu je kao meni drag i mio. Jona A v ni.
Iz Jugoslavije
PRIREDBA NARODNOG DRUŠTVA U ZAGREBU. Pređi, nje generalnog tajnika Cijon. Organizacije, gosp. IsraeU Cohena. 30-gt>disnjica Cijon. Organizacije. U utorak, dne 28. decembra govorio je u okviru Žid. Narodnog DruStva u vijećnici zid. općine generalni sekretar londonske Cijonističke Egzekutive, gosp. Israel Cohcn, Nakon pozdrava sa strane dmštv, predsjednika g. Lava Ste ma, gosp. Cohen izrazu je svoje osobito veselje, Sto se opet našao medju znancima i prijateljima iz pokreta. Uvjeren je, da se propagandistički najviše može da postigne ličnim kontaktom, osvežujući tako poietnost, te davajući pobuda. Obrazlaže pojave u cionističkom svijetu, osobito one, koje su «e zbile od zasjedanja gospodarske konferencije u Londonu do danas. Ovoj je predsjedao bivši vrhovni komesar Palestine, pa je stoga s tim zanimljivije da se prosudi, da je konferencija medju inim stavila uporni zahtjev na današnju palestinsku vladu, da ijevr. nastojanje u zemlji i materijalno potpomogne. Razlaže cijon. dodirne tačke s francuskim polit, svijetom u pogledu kolonizacije u Siriji. I ako se na predlog o kolonizaciji Hauraniikog područja po Jevrcjinva danas joJ ne može ozbiljno da računa, jer Palestina sama nije još kolondzovana po Jevrepma, ipak se te dodirne tačke s francuskim interesima ne smiju ni danas da omalovaže. Zatim iscrpivo prikazuje stanje radova oko proširenja Jevvish Agency, te s tim u vezi put predsjednika Wcizmanna i posebne cijon. delegacije u Ameriku. Egzekutiva ne jamči, da će uspjeti već sada, da se ova zamisao provede u život, ali je uvjeren, da će na putu 4° toga cilja pokroćiti mnogo spram naprijed. Zatim govornik ocrtava razvitak Palestine i sadanju krizu gospodarstva i imigracije. Unatoč momentanih loših gospodarskih prilika u zemlji, iseljavanje iz nje nije prekomjerno, sve i ako je zadnjih mjeseci znatno poraslo. Bavi se konačno pitanjem cijonističke organizacije, koja u ljeti 1927, navršava i 30 godina svoga postojanja (I. bazelski kongres 1897.). Prikazuje njeno današnje polit, djelovanje. te institucije, kojima se u političke svrhe služi (zastupstva u Ženevi, Parizu. Rimu, a sada i Berlinu). Sav taj aparat treba uzdržavati. Sekelom ne pritiću sredstva u dovolnoj mjeri. Sckel služi danas uglavnom tome, da brojčano manifestuje snagu cijon. pokreta prema polit, svijetu. Zlatnim šekelo.m imade da se taj polit, i organizalomi rad potpunoma osigura. Gosp. Cohen govorio je veoma stvarno i zanimljivo. Katkada umio je da upotrebi svoj suhi, engleski humor, pa je time postigao najbolji uspjeh. Akcija je za zlatni šckel u Zagrebu provadjana, pa ima nade, da će se uspješno završiti. Iz Zagreba polazi g. Cohen za Beograd i Novi sad Bidžet jevr. opštine u Novom Sadu prihvaćen je u visini od Din 936.700. za god 1927. Za jevr. kulturne svrhe odredjeno je Din 10.000.—, a isto toliko za tjelesno vaspitanje. Za dječje zabavtšte predvidjeno je Din 25.000.—. Za Keren Hajesod prihvaćena je stavka od Din 60.000. (do danas najveća dotacija naših općina u tu svrhu). Naprotiv ne vidimo u bidžetu nigdje stavke za Keren Kajemct.
SJEDNICA OPĆINSKOGA PREDSTOJNISTVA U ZAGREBU. Budžetska rasprava. Dne 26. prosinca o. g. održana je sjednica opć. predstojništva Izraelitske begoštovne općine u Zagrebu, na kojoj se raspravljala po odborima izradjena osnova proračuna za g. 1927. Sjednici je prisustvovao znatan broj članova opć. predstojništva pod predsjedanjem predsjednika g, dra Huge Kona. Prije prelaza na dnevni red spominje se sa nekoliko toplih riječi netom preminuloga, mnogogodišnjega člana našega opć. zastupstva odličnoga našega sugradjaaina g. Vilima pl. Deu- ; tseba, kojega će spomen u našoj općini ostati svijetla i trajna. Na dnevnom redu. ove sjednice balo je saopćenje predsjedništva o konstituisanju posebne Jevrejske vjeroispovjedne op- j čine sefardskog obreda u Zagrebu, o kojemu je konstituisanju podlnese-n predsjedništvu IzraeHtske bogoštovne općine ovaj j dopis: Zagreb, dne 26. novembra 1926. p . n. . j Izraelitska Bogoštovna Općina Zagreb. Jevreji-Sefardi grada Zagreba osnovali su svoju vjero- , ispovjednu općinu te na svojoj konstituirajućoj skupštini ' izabrali slijedeću gospodu u općinsku upravu; Predsjednik; j g. Avram Mevorah, Odbornici; gg. Avram Romano, Cesar j Gaon, dr. Juda Levi, lsak Semo. Salamon Papo, Leon j Kocu, Josif Benvenisti, Emil Sasson, što nam je čast sta- | viti Vam do znanja. Tom .prilikom izrarujemo našu najtopliju želju, da s i oij. naslovom gajimo najiskrenije bratinske odnose, te Vas | uvjeravamo, da će naše nastojanje uvijek ići tim smjerom. ■ *• • j Primite izraz našeg odličnog štovanja Za Predsjednik: Tajnik: A. Mevorah v. r. S. Papo v, r. Predsjednik izvješćuje,i da protiv toga konstituisanja, ma da se kosi s ustanovom § 2. zakona od 7, veljače 1906, o ure- | ■djenju Izraelitskih bogoštovnih općina u Hrvatskoj i Slavoniji, i nije remonstrirao ni žalbom na Ministarstvo Vera, slijedom \ toga ni na Državni Savjet, jer su i Ministarstvo V era i Državni | Savjet po tom pitanju zauzeli oprečno stajalište, kako to pro- | izlazi iz odobrene i jotvrdjene autonomne ortodoksne bogoslovne općine. Na gornji dopis odgovorilo je predsjedništvo dopisom od 3. decembra o. g„ te predsjednik čita ovaj dopis, koji glasi; P. n. Jevrejska vjeroispoviedna općina sefardskog obreda Zagreb. Primajući Vašu dojavu od 25. pr, mj. broj 3, o konstituisanju vjeroispevjedne općine sefardskog obreda do znanja želimo Vama i Vašoj upravi najbolji uspjeh, Vašoj mladoj općini na korist, a židovstvu na čast. Ne upuštajući se u razmatranja, da i je osnutak nove općine na području jur postojeće u skladu sa zakonom od 7, veljače 1906. o uredjenju Izraelilskih bogošt.ovnih općina u Hrvatskoj i Slavoniji i ne ispitujući ovdje, da li je orjganizatorna procjepanost (ne ritusno diferenciranje) sa gledišta jedinstva židovstva korisna i oportuna, potpisana općina nema razloga, da spram Vas ne gaji najiskrenije bratinske osjećaje, pa Vas ispred velike naše općine molim, da primite uvjerenje, te se sa ove strane ne će" ništa zbiti, što bi moglo pomutiti nastojanje oko srdačnih odnosa izmedju mlade i stare općine. U čilu jačanja i napredovanja židovstva možemo da idemo zasebnim putovima, ali jednakom težnjom i jednakim nastojanjem. Na taj ćemo način poslužiti uzvišenim idealima židovstva! S osobitim poštovanjem predsjednik Dr. Hugo K o n, v. r. Nakon tega prešlo se na raspravljanje osnove proračuna, te je nakon svestrano i iscrpive debate (sjednica je trajala od 10 sati prije podne do 2 sata poslije podne bez prekida) primljen budget za godina 1927. te je varirano; Bogoštovlje za plače Din- 478,000. Za mirovine Din. 128.600. Stvarni izdaci Din. 298.000. Izvanredne potrebe Din 84.000. uk uprtu; Dio. 988.600. Prosvjeta za plaćen Din. 177.600. Za mirovine Din 60.000. Stvarni izdaci Din. 81.000. ukupno; Din. 316.600. Uprava za plaće Din 169.200. Za mirovine Din. 30.000.
Stvarni izdaci Din. 157.000-■ Izvanredne potrebe O®- 192.000 uktipno; IHn* 548.200 I Za dotacije Din. I Prema tome iznaša cjelokupna potreba Din. 2.336.400 J Pokrića iznašaju Din, 295.000 I Iraade se dakle rasporezovati iznos od Din. 2,041.400-B Ove godine smanjeno je oporezovanjc za Din. 63.000 I U stavci dotacije nalaze se medju ostalima: I Za Keren Kajemet Din. 15.000 I Za Keren Hajesod Din. 15.000 -1 Za Gan Hajcladim Din. IS.&CHi I Za »Makabi« Din. 24.000 -1 SARAJEVO I (Od našega red dopisnika). I Organizacija »Šabat menuha«. i Sarajevo sa svojih 9000 jesvejskih duša voli da se na/ vil »najjadim jevrejskim centr.om u Jugoslaviji«, a tako ga i dru« rado nazivaju. Po društvenom životu u gradu taj naziv bio opravdan. Medjutim prekobrojna jcvrejaka društva nisu dokal 0 zdravom i pozitivnom jevrejskom radu. Sarajevo s dva je! vrejska lista, 3 jevrejska 'kluba, mnogobrojnim kulturnim, soci jalnim, humanitarnim društvima za Sefarde i Aškenaze, niuš« I 1 ženske prije bi se reklo da je bolesno. Dugo se govori cl potrebi koncentracije nekih društava, da se time uštede I ljudske energije i ipnogi suvišni materijalni izdatci (za inki! sante, lokale, administratorske troikove). Do sada u tom prcn I cu nije ništa učinjeno ni postignuto. Svake godine javljam I nova društva i organizacije kao gljive poslije kiše. I Prije dva mjeseca započela je. svojim radom novo osnova:.;! organizacija »Sabat menuha«. Cilj je organizacije, da ? I radi svim sredstvima na tome, da se čuva svetost šabata t. I da se neotvaraju toga dana jevrejske radnje i radionice. l| drugim mjestima bila bi slična organizacija nemoguča; u jevrc-1 skom Sarajevu, gdje jr tradicija još dovoljno sačuvana, stvJ je potrebna. I kolikogod se bunimo protiv mnogobrojnih dn. | Lava, osnutak »Sabat menuha. će svatko pozdraviti. „Naredba o prisilnom nedjeljnom počinku, izdana prije I dinu i po, teško je pogodila jevrejske privrednike. Zatvon!l dva dana sedmično značilo je za mnoge ekonomska propali S druge pak sirane šabat nije za njih bio samo dan počini;! nego dan kada je Jevrej osjećao svoju »nešama jetera« i p I svećdvao ga svojoj porodici. Još neko vrijeme nakon izdan! naredbe držali,su skoro svi zatvorene radnje i subotom i nt! cicijom Nekoji su popustili. Počeli su otvarati radnje sub! tom. I bilo je teško Redati kako gubimo uz šabat i ostale tral dicije i svoj nutarnji, duševni mir, ; »Sabat menuha« je na sebe uzela tu zadaću, da tome star! na kraj. Da se ne otvaraju svake subote nove radnje. I u to! pravcu organizacija je postigla lijepih uspjeha. Danas već bn l oko 200 članova jevrejskih trgovaca i obrtnika, koji se obvei zaše držati subotom radnje zatvorene. Agilni odbornici idu kl dalje i nastoje da nagovore i one koji otvaraju subotom, dij Lo ne čine. I u tom pogledu se pokazuju dobri rezultati. Za propagovanjc ideje o svetkovanju Sabata kani odbcij »Šabat menuha« održati predavanja. Prvo predavanje je drža/1 g. nadrabin dr. M. Levi, a drugo rabin g. Moše N. Papo. liji teres publike za oba predavanja bio je neobično velik i oičdl kujemo, da će organizacija u svojim nastojanjima lijepo naprt dovati. Keren Kajemetsko veče u Jevrejskom klubu. U subotu, dne 25. dec. održao je Jevrejski klub u svoju; prostorijama svečanu proslavu jubileja Keren Kajemeta. Pr redba. keja je imala za svrhu propagiranje i populariziram ideje KKL-a i namaknućc nekog iznosa uspjela je u svakon pogledu. Veče je otvorio svečanim proslovom g. dr, Leon Pcnć Njegov govor stvarno obradjen, s mnogo ljubavi i osjećaja r. fond, ostavio je na sve slušaoce neobično jaki utisak. Bez đ, zamori suhoparnim ciframa uspio je da iznese rad. za mašite* i dosadan je uspjehe Kerena, koji polagano ali sigurno pretvar. Palestinu u Erec Jisrael. Izrazio je želju i nadu, da će svi Je vreji bez razlike prionuti jače uz Keren Kajemet i kad ćem. se sastati da proslavimo pedesetgodišnjicu. kazat će se; Kerci Kajemet nije više potreban, jer je otkupio cijelo zemljište i Erec Jisraelu. G. dr. A. Benau govorio je o plavo-bijclpj kašici. U ruc 1 :c držao kašicu u obliku knjige, kakove su bile još u početki ‘ rada za KKL. Veli, da kašica koju drži u ruci slavi svoj dva 1 desetgodišnji jubilej. U ove krajeve ju je donio naš prvak z; i nacionalni rad pok. Johanan Thau. Došao je u sredinu koja je malo znala šta je pravo Jevrej j stvo i imao je malo saradnika. A. Ozrao mu je bio prvi i naj vjerniji. Ovu kašicu koju drži u ruci poslao je prije 20 godim gosp. Jakovu H. Montillji u Lismo. I taj dični starina čuvac je i vodio brigu o njoi.
Liga naroda i jevrejska nacijonalna biblioteka.
Jeru s o 11 m, 22. decembra (P. C.) Publikacije ' Vijeća naroda, šalju se u sve zemlje centralnim bibliotekama, da budu na raspolaganje svim stanovnicima dotične zemlje. Vijeće je naroda zaključilo, da za Palestinu pošalje svoje publikacije Jevrejskoj narodnoj i sveučilišnoj bibHoreci.
4
»ŽIDOV«
BROJ 54.
Trg I. b r oj 16 Foto atelje - Telefon 18-68