Židov

I kašica nam je pričala o svemu Sto se zbiva u svijetu i govorila, da je kucnuo čas, kad treba da zgrabimo sudbinu u svoje ruke. Mnoge je dumimc zemlje oslobodila. S mnogo čuvstva govori o tim uspomenama Ta bio je i on jedan od prvih vojnika. Danas se već vide plodovi. Govornik za vršu je predajom kašice vlasniku g. Montilji, da ju čuva kao amanet i svetinju. Te večeri priredjena je lutrija u korist Kcren Kaje meta. Kercn Kajemetski miting cjelokupne omladine. Samo jedna velika ideja kao Sto je Keren Kajemet bila je kadra da okupi cijelu jevrejsku omladinu našega grada na jedan manifestackxni miting. Ma koliko je ta omladina rasparčana, jedinstveno je njeno aaziranje na važnost i ulogu KKL-a u obnovnom radu Palestine. Velika dvorana Sefardske Općine u kojoj je održan miting bila je dupkom puna. Potpredsjednik Sarajev. Jevrej. Omladine g. Binjarain Pinto otvorio je miting ispred sazivača i ocrtao kratkim riječima značenje Kercn Kajemcta za sve Jevreje bez razlike orijentacije. Jakov Maestro je govorio općenito o kolonizaciji Palestine, a najviše je osvijetlio važnost KKL-a s idejne strane i naveo mnoge praktične razloge, koji govore za jaki Keren Kajemet, ako hoćemo da današnja Palestina bude što skorije Erec Jisrael. Vodja sarajevskog kibuca Ahdut Hacofim govorio je o postanku, razvitku i organizaciji KKL-a i naveo djela i rezultate, koje je fond do danas postigao u zemlji. Reprezentant »Poale-Cijon«-a, g. Isak Altarac vidi riješenje pitanja jevrejskih radnika samo u Palestini i samo na zemljištu KKL-a i stoga poiriva sav radnički stalež da prema svojim mogućnostima podupire taj najveći Narodni Fond. $ nekoliko toplih riječi predsjedatelja zaključen je ovaj uspjeli miting. * Sva omladinska udruženja svorila su jedan zajednički kuratorij za KKL koji če dogovorno i sporazumno sa sarajevskim povjereništvom povesti neke akcije, kako bi prihodi za Keren Kajemet bili u ovoj jubilarnoj godini što veći.

BEOGRAD. (Od našega posebnoga dopisnika.) Ovih je dana zasedavao u dva maha opštinski odbor uprave sefardske opštinc, pa su donesene važne odluke radi boljitka jevrejskoga življa, te nacijonalnoga i kulturnoga razvitka beogradskih Jevreja. Pored ostalih važnih taćaka, koje su veoma značajne za Beograd, pretresan je opštinski bidže, kop je bez naročitih primedaba primljen. Za nas je cdjamste prijatna odluka opštinske uprave, da je svoj prilog za KKL. povisila na Din. 5.700.—, azaKH na Din. 10.000.—. Beogradska sefardska opšlinska uprava mogla bi prema prilozima ostalih opština odrediti veće svote za ova naša dva fonda. U tom smislu vodio je energičnu borbu gosp. dr. Al- Zadovoljavamo se obećanjem, da će se u idućem bidžeu povisiti ta stavka, jer ove godine, usled predstojećih radova nije moguće da se povisi. Važna je odluka opštinske uprave i odbora, što je odlučeno, da se na proleće počne ridanjem Jevrejskoga Doma, koji veoma fali, pa je oteščan društveni razvitak beogradskoga jevrejskoga življa. Imajući takav dom .imamo nade, da će se sva humana i' nacionalna društva skupiti pod svojim krovom. Jedna od najvećih zasluga za übrzanje i ostvarenje toga tako potrebnog doma ide našega agilnog čijomstičkog radenika gosp. Lozu Avramovioa. 23. ov. mes. posetio je Beograd sekretar KKL-a gosp, dr. Rothmulier. Iste je večeri održao predavanje u sali prostorija Saveza Jevrejskih Opština, Predavanje i ako je zakazano kasno u veće, bilo je posećeno našom beogradskom »elitom«. Po dr, D. AUcalaju bio je dr. Rothmulier publici prikazan. U svom razgovetnom j übedijivom predavanju od čitavih 1 i po sati uverio je prisutne o potrebi rada za KKL. Napose je upozorio na rad sa kašicama. Predavanje je saslušano sa mnogo pažnje, a iskreni aplauz nakon govora dra. Rothmullera dokazom je, da je govornik u svakom pogledu uspio. Po simpatičnom predavanju gosp. dra. Rothmullera izjavio je gosp. Kalman Lcbl kao predsjednik Hevre Kadiše eškenaske opštinc, da je doneta odluka, da se Hevra Kadiša upiše u Blatnu knjigu KKL. sa prilogom od Din. 6000, na što je burno poedravljen. U govoru su učestvovali g. dr. D. Alkalaj, gosp. S. Leovič i gosp. Djacn, nadtabin iz Bitolja, koji je kao gost prisustvovao, a koji će verovatoo u toku iduće nedclje održati jedno predavanje o svojim posljednjim utiscima prigodom njegovoga bavljenja u Palestini. S. L e o v i ć.

Hanuka priredba u Daruvara. {Ođ našega posebnoga dopisnika). Dne 4. o. mi. priredila (c mjesna cijonistička organizacija u Daruvaru Hanuka zabavu. Osobito su mnogo doprinijeli uspjehu priredbe nadkantor gosp. Gillmann, te njegove kćeri gđfice Augusta i Berta Giilmann. Osim toga ide hvala gdijicama Gross i Stark. te gospodi Ungar i Holzcr. Raspoloženje bilo je cijele večeri izvrsno te je moralni i materijalni uspjeh vrlo dobar. Dne 17. o. mj. priredjena je dječja predstava u proslavu Hasuke. kod koje je većina židovske djece sudjelovala. Njihov prvi nastup ispao ;c odlično i brojna publika se izvrsno zabavljala. Glavna zasluga za tu priredbu ide gdju Hanu Krauss. sv'cža suhomesnata roba dobiva se u buffetu »Gourmaad« ugao Gajeve i Nikoličcvc ulice. UPOZORENJE! Naš sumiiljcnik gosp. Drag. Rotschild, kcnnisionalni bankovni posao, ima supkolcktaru klasne lutrije, pA upozoravamo na njegov oglas. SLOBODNI SMO upozoriti naše ctj. čitaoce na oglas Mervar i Hodnikovtć.

IZ SJEDNICE RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA.

Dne 21. decembra raspravljao je Radni Odbor o slanju pokreta kod nas na temelju izvještaja, koje su iznijeli pojedini referenti. Zaključeno je, da se cijonistička javnost, a u prvom redu članovi Saveznog Odbora obavijeste o položaju, još prije naredne sjednice S. O-a, koja će se vjerojatno održati pred »Jedinstvenu akciju« u toku mjeseca januara iduće godine.

HANUKA PRIREDBA U KARLOVCU.

Nije to bila niti zabava niti posijelo. Ono što je na 5. XII. o. g. priredila Karlovačka židovska omladina bilo nešto mnogo ljepše i prirodnije. Bila je to dječja slava. U ugodnoj sobi, ukusno okićenoj skupilo se dvadesetak sitne dječice sa svojim majkama i sestrama da proslave Hanuku. Tu su i njihovi stariji drugovi i drugarice iz udruženja K. ž. O. Tu su i gosti iz Zagreba, koji su došli da uživajući gledajući prirodni i zdravi život našega pomlatka. Svečano paljenje svijećica i slava započinje. Olgica priča o Hanuki i Makabejcima, o Matatiji i Judi Makabiju, o njihovim junaštvima i pobjedama, djeca gutaju njene rječi, a oči im se svijetle od ushita i sreće. Priča je gotova. Najednom neko gibanje medju djecom. Sad će početi deklamacije! Zora je naučila svako dijete po jednu pjesmicu, pa treba da sad pokažu šta znadu. Izlazi jedno po jedno, pobožno meće dinar u škrabicu i onda samosvijesno 1 sigurno kao pod zaštitom kakvog božanstva prošapće svoje stihove. Nekomc teku stihovi glatko, a nekomc i zapinju. Onda se pojave odnekud plavobijeli paketići s darovima. Svako dijele dobiva po jedan paketić. To je dar za Hanuku. Svako je dijete pomno pregledalo svoj paketić pa počinje igra i pjevanje. Tresu se zidovi od vike i cike djece, a pod se savija pod njihovim nogama. Nije šala pleše se

liava( Opisati ovaj sat dječjeg veselja nije moguće! Treba to doživjeti! Treba vidjeti tu snagu i taj život naše nove generacije). Kad su djeca umorno od igre posjedala za stol, stvorila se tamo i Ljuba s pravim ruskim čajem! Pravi pravcati ruski čaj, kuhan M samovaru! Poslije čaja polako se razilaze djeca svojim kućama, dok na koncu ne ostadoše samo stariji omladinci i gosti. Tako se svršila ova Hanuka-slava. Nije tu bilo ni svečanih govora ni sjajnih, programa. Nije bilo ni jazzbanda ni charlestona, nije pače ni velikih prihoda za KKL, ali je bilo nešto drugo: života, čistog, iskrenog i prirodnog veselja. Bila je to prava Hanuka-slava. R. J.

Vjesnik S. Ž. O. U.

U red jaje vodstvo S. Ž. O. N-

Izvanredno Vijeće S. Ž. O. U. održano u Vinkovcima dne 26. i 27. decembra 1926. Dne 26. i 27. decembra o. g. održalo se izvanredno Veće SŽOU u Vinkovcima. Ovo Savezno Veće bilo je sazvono, da resi uglavnom one probleme, koji su već od sarajevskoga Veća ležali na saveznom organizmu i kočili mu svaki rad. A osim toga trebalo je ovo Savezno Veće da izabere novi Radini Odbor i da odredivši svoj stav prema aktualnim pitanjima Saveza, odredi ujedno i smer rada toga Radnoga Odbora. Medju ostalim problemima trebalo je reSiti i pitanje odnosa Saveza prema Sefardskom propagandnom odboru i društvima koja su se s tim solidarisala, pa je Savezno Veće trebalo da odobri ili osudli stav bivšeg provizornog vodstva i zatim Radnog Odbora u lom pitanju. K-ako su neka udruženja ne čekajući odluke Saveznoga Veća istupila iz Saveza, to je položaj ovogja Saveznog Veća bio uvelike otežan. Mimo svakog očekivanja bio je odziv omladine i interes zz Savezno Veće vrlo velik. Ako uzmemo u obzir nezgodno vreme održanja Saveznog Veća, kratkoću vremena za saziv istoga te općenito nestajanje interesa u omladini za neka savezna pitanja, to će nam se broj od 30 delegata ikoji su prisustvovali ovom Saveznom Veću, činiti svakako dostatno velik. Danas iza Saveznoga Veća možemo mirno da konstatujcmo, da je ono potpuno i na opće zadovoljstvo rešilo sve ono eto se od njega očekivalo. Ovo se Savezno Veće svojom stvarnom i treznom debatom uvelike razlikovalo od svih dotadanjih Saveznih Veća. Oscćaio se, da delegati potpuno shvaćaju važnost pitanja koja su se trebala rešiti i odsudnost vremena u kojemu živimo pa i iz svih razgovora na Saveznom Veću izbija jedinstvena želja da se što brže i što bolje reše svi viseći problemi, te da se što pre opet započne normalni imenzivni i sistematski rad u našemu Savezu. U kojemu god smetu i o kojoj god stvari se govorilo u svemu se očitovala jedinstvena težnja svih govornika, da sc naš Savez što pre i što bolje učvrsti i ima pređi. Treba priznati da je bivši R. O. bio, u izboru mesta za održanje SV, vrlo sretne ruke. Vinkovci su usled svoje dobre železnićke.veze, te svog centralnog geografskog položaja, zbilja najprikladnije mesto za konferencije Saveza. A osim toga., je i prijazni doček gos top rima ca i nepatvorena mladost vinkovaćke omladine dobro delovala na prisutne delegate. Često je najzagušniju atmosferu i najpesimisličnije raspoloženje delegata rastezala vesela pesma, igra i smeh prisutne omladine. A naročito treba pohvaliti mar viaikovčana oko priredbe SV, nastojeći da SV što bolje uspe, oni su pribavili osim mnoštva drugih ugodnosti i besplatnu hranu i stan. L dan. U pola 11 pre podne otvara predsednik Moše Schw e iger Izvanredno Savezno Veće. U početku govori hebrejski, a nastavlja srpsko-hrvatski. Ističe zadaće ovog SV i važnost ispravneg rešenja tih zadaća po naš Savez. Naglašuje da je ovaj R. O.bio imenovan po Provizornom Vodstvu, pa smatra potrebnim da obrazloži stav R. O. i opravda postupak R. 0. u aktualnom pitanju Prop. sef. odbora. Radni Odlbor stavio sc na stanovište utvrdjeno rezolucijama stvorenim na SV u Sarajevu. Priznavajući važnost i korisnost sefardskog pokreta u osveštavanju sefardskih masa. Radni je Odbor bio spreman potpomagati afirmiranje sef. omladinaca u sef.

pokretu, ali samo kao sredstvo pomoću 'kojeg bi se privele sef. mase cijonizmu, no nikako kao cilj, jer bi se time santo povećavale razlike i stvarao još veći jaz izmedju sef, i aškcnaskog dela omladine. Mi priznajemo te razlike no moramo nastojati da tih razlika nestane. Dalje traži da se iz Saveza eliminira svaka politika, bila ona »visoka« ili »niska« j traži da svaki omladinac bude samo dobar i jednostavan oijonista. Ističe da jc postulat cijonizma jedinstvo židovskog naroda pa prema tome on smatra da omladina mora da bude jedinstvena i organizirana u jednom jedinstvenom Savezu. Ističe da, istina, u našem imenu stoji samo Savez »Židovskih« omladinskih udruženja ali on naglašitje, da je taj Savez cijonistički Savez i da u tom Savezu treba i ima mesta samo pravim cijonistima. Predlaže, dia se odašaljc Nj. V. Kralju pozdravni brzojav te čita tekst istoga. Pozdravlja zatim dra Langa kao predsjed'nrka Izrael. Bog, Općine u Vinkovcima i g. Ornsteina kao predstavnika Mesne Cijonističhe Organizacije i Omi. Društva »Herut«, Nakon ovog govora, koji je bio popraćen burnim odobravanjem pozdravljaju SV i delegate skupljene na tom SV dr. Lang sa strane Izrael, bog, općine i g. Ornstein sa strane Mesne cijonističke organizacije i društva »Herut«. Iza toga čitaju se prispeli pozdravni brzojavi i listovi. Tajnik Joško Rosenberg predlaže sledeću listu biroa i komisija; Biro; predsedatclj Moše Sch\vciger, potprcdsedatclji Oto Lobi, Isailo Levi i Šmule Engelmann. Biježnicd: Ture Schwarz, Otto Zcntner, Mcir Krautblatt i Mcir Weltmaim. Vcrifrkaciona komisija; predsedatelj Joško Rosenberg a članovi Branko Grossmann, Joško Albala, Robert Stem i Aleksa Hajđu. Kandiđaciona komisija: predsedat. Joel Roscnberger, članovi Moše Schweigcr, Joško Rosenberg, Isailo Levi i Robert Stein. Revizori: Franjo Zcntner i Julije Grunvvald. Predloženi biro se jednoglasno prima. Prije prelaza na dnevni red pita Šmule Engelmann. zašto izveštaji nisu tiskani. Moše Schweiger razlaže nemogućnost tiskanja poradi kratkoće vremena i nejasne situacije, koja se je svaki čas menjala. Joško Rosenberg nadopunjuje to obrazloženje financijskim lošim stanjem Saveza i pomanjkanja mesta, gdc bi se ti izveštaji tiskali a kao posebne edicije izdati izveštajc nije radi prevelikih troškova moguće. Prelazi se na sleđeću tačku dnevnog reda. Cvi Rothimiller drži referat o radlu bivšeg prov, vodstva. Cvi Rothmiiller u svom oduljem govoru prikazuje prilike u Savezu u vreme sarajevskog SV, koje jc izabralo provizorno Vodstvo, da ono reši aktuelne probleme i imenuje RO. Sarajevsko SV u želji, da intenzivira rad oko propagande u pojedinim pokrajinama, preporučilo jc u jednoj svojoj rezoluciji RO osnivanje propagandnih odbora za pojedine pokrajine. Iza SV osnovan jc u Sarajevu propagandni odbor Sefardske omladine za Jugoslaviju i predstavnici toga propagandnoga odbora zatražili su od provizornog vodstva, da ih ono potvrdi. No provizorno vodstvo nije u toj stvari moglo da dodje do .jednog zajedničkog mišlcnja, jer su se 2 člana provizornog vodstva izjasnila protiv toga (propagandnog odbora Nakon pregokoji su trajali preko mjesec dana, propagandni odbor Sefardske omladine istupio jc iz Saveza a s njim su se sotidarisala več spomenuta 2 udruženja.

BROJ 54-

»2 I DO V«

5

Obnovite pretplatu! Ovim brojem završava se 10. godište „ŽIDOV A“ * Da cij. pretplatnici uzmognu odmah obnoviti pretplatu priložili smo ovome broju čekovne uplatnice za dostavu novca našoj Upravi. Pretplata na „Židov" iznosi: za čitavu godinu Din 120' „ pola godine „ 60 „ četvrt godine „ 30. Za inostranstvo stoji „Židov* godišnje Din 150 Uprava „ŽIDOV*