Borba, 17. 02. 1988., str. 3

DNEVNIK

BORBA, 17. februar 1988. strana 3.

PREDSEDNIŠTVO RK SSRN SLOVENIJE O PISANJU »MLADINE«

rub napad na Armiju

NASTAVAK SA 1. STRANE

Šteh je, pak, tvrdio da je to grub napad na ličnost Bran ka Mamule.

U pisanju »Mladine« o JNA general Ivo Tominc prepoznaje agresivni, vulgar ni, podcenjivački i rušilački odnos prema Armiji, a svoj vrhunac je, cinično-=neprijateljski odnos, dosegla u poslednjem broju. Tominc ie još napomenuo da ovaj list već duže vreme sa paletom

. tekstova vređa Armiiun nazivajući je, na primer, de belokožnom instituciiom. spo rednom državom... A naida lji korak je napravila pDozivajući vojnike na neposlušnost. Tako cinično i neprijateljski nije se pisalo ni o vojskama koje su ubijale u prošlosti kod nas. u Vijetnamu... — Oko 100 tekstova u »Mladini« bilo je upereno protiv JNA. a time i protiv koncepcije ONO,

Sa zadovoljstvom ipak moram konstatovati da to nije mišljenje mlađih u Sloveniji u šta smo se uverili prili-

reagovanja, zapitao se on, ko ja u svemu prepoznaju specijalni rat i strateški napad na Jugoslaviju.

Drugačijes mišljenja bio je Željko Jeglič: »Po su novinarski slabi tekstovi i zaslužuju osudu i distanciranje od njih«.

Pročitan je i stav Izdđavač kog saveta »Mladine« u kome se kaže da se u napadima na ovaj list pravi lapsus i zamenjuje ličnost (sa– veznog sekretara) sa funkcijom, što omogućava napad na njega.

Zašto JNA fako nervozno reaguje na pisanje o supersoničnom avionu. zapitao je Marian Tavčar, kad su u jav nosti prisutne polemike o tome. Tavčar je bio i protiv toga da se forumski osu đuje pisanje „štampe, jer tome ljudi više ne veruju. »Zašto se na te tekstove ne odgovori sa argumentima u novinama«.

Predstavnici saveta »Mladine« su predsedništvo da ie sednici saveta uivrđeno

Izdavačkos

upoznali na da

Pismo Smolea Druloviću

Povodom raznih polemika i negodovanja u javnosii, povodom informacije da naša zemlia gradi supersonič. ni avion, Jože Smole ie još početkom «februara poslao pismo Milojku Druloviću, predsedniku SK SSRNJ u kome je napisao sledeće:

»U javnosti se poijavliuju nepotpune informaciie o projektu proizvodnje „našeg vojnog nadzvućnog (superso ničnog) aviona. Zbog nepotpunosti informacije šire se razne glasine o ogromnim troškovima tog projekta.Ne

ki delegati (tako sam obavešten) nose se mišliu da O tome postave i delegatsko pitanje u Skupštini SFRJ. Da bi izbegli sve eventualne zaplete i nesporazume predlažem da Savezna konferencija SSRN Jugoslavije zamoli kompetenine savezne organe za potpunu informa-– ciju o projektu proizvodnie nadzvučnog aviona. Isto tako predlažem da se o ioj informaciji raspravlja na pr voj sednici „Predsedništva Savezne konferencije SSRN' Jugoslavije«.

Sedam kandidata za predsednika

Predsedništvo RK SSRN Siovenije utvrdilo je na današnjoj sednici liste kandidata za predsednika i člana Predsedništva SR Slovcnije, najviše funkcije u Re-

publičkoj skupštini i skupštinama SIZ, o kojima će se narednih dana izjašnja-

vati i osnovne kandidacione konferencije Socijalističkog saveza.

Za predsednika Predsedništva evidentirano je sedam kandidata: Marko Bulc, Tomaž KErtl, dr Ivo FPabinc, Andrej Marinc, Janez Stanovnik, Ciril Zlobec i Mojca Drčar — Murko, a za člana Predsedništva osam — Andrei Jeme, dr Matjnž Kmecl, Peter Novak, Mi:ica Ozbič, dr Ernest Pet:ič, Emil Milan Pintar, dr Jankc Pleterski, Dušan Plut ı Milan Turk.

Za najviše funkcije u Republičkoj skupštini evidentirani su kao ' kandidati svi dosađašnji funkcioneri koji imaju pravo na po još jždan dvogodišnji mandat: za predsednika „skupštine Miran Potrč, za potpredsednike — Jože Knez i Marija Zupančič — Vičar, za predsednika Veća udruženog rada Valentin Dvojmič, predsednika Veća opština Vlado PBeznik i predsednika drištveno-političkog veća Vale-

rija Škrebec. „Aleksandnr Ravnikar i Danica Železnikar su novi kandidati za

potpredsedničke funkcije u skupštini, a Tone Anderlič za funkciju predsednika dru štveno-političkog veća.

NHUCeRJ KRENE KrE JOS" WPIrı arap T pe NINE i Ja MN O ZDR Za 0 irH BT; gra ara TRASU TEO IMATI ORO ei IIa REG ITKO Soni

kom naših kontakata na terenu, istakao je Tominc i zakliučio da bi RK. SSO Slo venije morala oceniti da li redakcija »Mladine« može ostati u istom sastavu. Tamo gde ima dima ima i vatre, istakao je Peter NOvak, napominjući da način na koji se piše zaslužuje sva ku osudu. Više od neprimer nog načina pisanja, naglasio je on, mene brine sadržina, jer ne poznajemo pozađinu svega toga. Zato je i predložio da Predsedništvo SSRN Slovenije zatraži potpune in formacije o poseti admirala Mamule Btiopiji i o gradnji supersoničnog aviona. Pisanje u »Delu« Mile Šitinc je, međutim, okarakterisao kao korektno, ističući da s druge strane niie bilo nikakvih argumentovanih od govora, te. da to niie bilo ni pisanje Svetozara Duratovića u »Borbi« Zašto iz JNA dolaze samo šablonska

:je »u spornom:uvodniku do-

šlo do lapsusa« i redakcija će u sledećem broju obiaviti izvinjenje, a na Savetu je zaključeno takođe da bi trebalo davati više informacija o JNA.

Povodom prozivki da seo pisanju »Mladine« iziasni i rukovodstvn slovenačke omladinske organizacije. Danijel Božič je istakao da »Mia dina« nije bilten Predsedništva SSO i da ona ima svoi ucenjivački koncept od koga možda nekad odstupni prave=ći greške i promašaie. Zato se Predsedništvo „omladine neće izjašnjavati Dre nego O mienom pisanju ne daiu ocene stručna tela u SSO i SSRN.

Morali bi se zapitati đa li je takav odnos omladine prema Armiji usamljena pojava. Ne bi ništa uradili ako bi osudili mlade.

Na te članke treba znati i odgovoriti, o tome ireba pi-

sati. Jednostavno, ko nije zadovoljan nekim tekstom neka odgovori, istakao je

Vjekoslav Grmič. Grmič se još zapitao i gde su razlozi za tako agresivan odnos prema Armiji i odgovorio: »Mladi su otvorili neke probleme koje bi trebalo rešiti, ali su neki predstavnici JNA pokazali premalo ose ćanja za to, zatim ie izostao i odgovor na pitanje kako se moglo dogoditi ono u Brežicama, a tu ie i pitanje onih kojima svest ne

dozvoljava takvo služenje vojnog roka«. Trebalo bi po mišljenju

Cirila Zlobeca, javno da pro govorimo i o našem izvozu oružja, jer je prva asocijacija koja se javlia na to — ubijanje. Da li su sva oružja tiraninska, a samo je naše oslobodilačko, zapitao se Zlobeec. V. SIMONOVIĆ

Predsedništvo Gradskog komilela SM Beograda o smanjenju administracije

„Pisari“ na-—ledu

06 Da ne bi ostao na nivou političkih proklamacija, kakvih je bilo mnogo kada je u pitanju rasterećenje privrede, Gradski komitet polazi od sopstvenog primera i uskoro smanjuje broj zaposlenih za deset funkcionera i 30 radnika. — Slične, konkretne akcije, traže

(Beograd, 16. februara) Opredeljenje CK SK Srbije da se odlučno mora prići ra dikalnom smanjivanju admi nistracije na svim nivoima, kao ključnom preduslovu za rasterećenje privređe, dočekano je u redovima beograd skih komunista „bezrezervnom podrškom. Jer, za DOsustalu privredu glavnog gra da, teret. sopstvene i opšte društvene mrežije postag je neizdrživ, pa se ovom zadaft ku mora prići i kao nužnosti koju imperativng nameće krizno stanje u privredi.

Ovo je, između ostalog, rečena na današnjoj sednici Predsedništva GK SK Beograda, predsedavao dr Radoš Smiljković, na kojoj je razmotren i usvojen operativni program sprovođenja zaključaka Devete sednice CK SK Srbije u oblasti dru štveno-ekonomskog nyrazvoja. Započetu altivnost ne treba shvatiti ni kao kampanju ko jom će se, uz sva moguća birokratska dovijanja, zadovoljiti zahtev za desetODrOcentnim smanjenjem broja činovnika, niti tretirati kao frontalni atak na administraciju. Reč je, kako je to u uvodnom izlaganju preci zirao Borislav „Kuzmanović, sekretar Predsedništva, o trajnom zadatku ı traženju adekvatnih rešenja za definitivno smanjenje i

šnje u svim njenim

ma brojnim oblicima. Svi opštinski komiteti SK

ograničavanje neproizvodne potroVCO- moraju do kraja marta sagledati stanje na svom području, kako bi se moslo na vreme reagovati i blagovremeno preduprediti negativne pojave pasivnosti i oportunizma. Poseban značaj ima utvrđivanje odgovornosti za neefikasno poslovanje i zamenu nesposobnih poslovod-

Droike govore

Koliko je veliki broj rad nika zaposlen u administraciji glavnog grada najbolje pokazuju sleđeći podaci: u gradskoj i opštinskoj upravi „kao i upravnim organizacijama, ima ih 6.207, u dru šiveno-političkim organizaci jama 978, gradskim i Opštinskim SIZ-ovima 2076, u Privrednoj komori i02a, u društveno-poliličkim organizacijama 223. Dakle, preko 9.500 ljudi.

Računa se da u boeogradskoj, republičkoj i saveznoj administraciji, koja je' smeš tena u glavnom gradu, rađi preko 30 hiliada ljudi. Ali to nije sve. U beogradskoj privređi prema nekim procc nama još je 50.000 onih koji se isključivo bave admini strativnim poslovima. Sve ove brojke, uz hiljade starih miliiardi neophodnih sa-

preglomazne

privreda.

IZDAVAČKI SAVET »MLADINE« O PISANJU O JNA I BRANKU MAMULI

Uvredlijiv ton i — lapsus

(Ljubljana, 16. februara, Tanjug). — Uredništvo »Mla dine« svojim uvredlivim to nom i time što kroz ceo tekst koristi ime saveznog sekretara za narodnu odbra nu, umesto njegove funkcije, nepotrebno je izazvalo utisak da je reč o napadu na njegovu ličnost kaže se u saopštenju sa današnje sed nice Izdavačkog saveta ovog lista povođom · objavljivanja uvodnika u broju 6.

Time je uredništvo omogu ćilo, kaže se dalje u saopšte nju, da se rasprava premesti sa suštinskog pitanja doslednog ostvarivanja jugoslovenske nesvrstane politike na druga područja. Uz kon stataciju da se uredništvu potkrao lapsus oko imenova nja saveznog sekretara za »vrhovnog komandanta«. Sa vet smatra da je do takvog

pisanja moglo da dođe zbog nedostatka suštinskih informacija koje bi odgovorile kako dosledno~„jugosloven

ska vlada ostvaruje nesvrstanu spoljnu politiku zemlje. Zato savet predlaže da RK SSO Slovenije, kao osnivač lista u RK SSRN Slovenije pokrene raspravu o tim pitanjima, uključujući i odgovornost izvora informacija u konkretnom i sličnim pri merima. Savet smatra da bi list »Mladina« “uz stručniji pristup mogao plodno dopri nositi tretiranju pitanja dos lednog ostvarivanja jiugoslo venske spoljne politike kao i razjašnjavanju pitanja kako da JNA ostvaruje svoju ulogu u demokratskom soci jalističkom samoupravnom društvu.

mo za lične dohotke, najbolie govori o težini bremocena administracije koju nn svojim plećima nosi

se i od drugih

nih rukovodstava i svih dru gih rukovodećih radnika, po čev od poslovođe i šefa, pa do predsednika poslovodnog odbora.

— O neefikasnosti naše ad ministracije suviše je govori ti, jer se u to uveravamo svakodnevno, počev od dobi janja „najobičnijih potvrda, pa do izdavanja ličnih kara ta čija komplikovana procedura često dovodi do apsurd nih situacija — naglasio je Kuzmanović dodajući da je bilo dovoljna opisivanja sta nja i deklarativnog izjašnjavanja, ovoga puta je potrebna konkretna aktivnost. A đa i sopstvena zalaganja ne bi ostala na nivou političkih proklamacija početna ta čka aktivnosti biće baš na sopstvenom primeru: broj zaposlenih u Gradskom komitetu mora biti, već u star fu, smanjen za deset funkcionera i 30 radnika. Slične konkretne obaveze imaju i druge društveno-političke or ganizacije: Socijalistički savez treba da smanji broj profesionalaca za 25, Sindikat za 22, SUBNOR za četiri, SSO za deset. A slične zađatke imaju i svi organi uprave, Privredna komora, SUP, SIZ. Skupština grada, sve opštine.

Na sednici je, takođe, rečeno da u svoj ovoj aktivno sti nema mesta panici i nedoumicama oko obezbeđivanja sredstava za život radnika koji ostanu bez posla. Za sve koji u ovim procesi-

Novo rukovodsivo Marksističkog cenira

Predsedništvo GK SK je razrešilo Slobodana Slefano-

vića dužnosti direktora Dragana Stojanovića

dužnosti

Marksističkog centra GK SK i

zamenika direktora, Za

v. d. direktora Marksističkog centra GK SK imenovana je Veronika Zimonja, a za v. d. zamenika Miroslav Đorđević.

is 2: iiTPaPapyina as: Pi haca u JUPIP II SI: PB: TF: Tr ERJIRgO Ear IN Tar IN aj ir COO IJ A

ma ostanu bez posla moraju se okezbediti lični dohoci dok se ne reši njihovo pono vno zaposlenje, o čemu će biti donet poseban republić ki zakon.

O aktivnostima Socijalisti čkog saveza na oživotvorenju ovih zaključaka govorio je Dragan Tomić, napominjući da je u gradu već stvo rena »radna« atmosfera, bez obzira na neke »prizvuke«i

pojedine »dramatlizacije«, če mu odista nema mesta. U organizacijama SSRN će,

prema rečima Tomića, biti obustavljena primanje novih radnika, eventualne potrebe će se zadovoljavati preuzima njem, a u narednim izborima biće mnogo manje profesionalnih funkcionera.

Pristup ovom poslu treba, prema rečima „Aleksandra Bakočevića, biti selektivan,

valja naći potreban odnos iz među proizvodnje i režije u svim vidovima rada i organizovanja. Podsetio je potom na već preduzete mere u ovom pravcu u Skupštini grada i beogradskim opštinama. Jovan Mileusnić je iz razio bojazan da će ovu ak ciju đosta otežati neki dosadašnji zakoni i propisi, koji su u velikoj meri i kumova li ovakvoj administraciji. Ako propise ne prokrčimo, dodao je, doći ćemo u sukob sa njima.

je ova akcija, inače hodna, ma, ali ne

ODBOR RK SSRN HRVATSKE ZA DRUŠTVENA PITANJA RELIGIJE

O DIELOVANJU VJERSKIH ZAJEDNICA

Dobro. mora bolie

&) Predstavnici Srpske pravoslavne crkve upozorili đa imaju dosta problema prilikom sahrana kada su u pitanju članovi boračkih organizacija. — Kako bolje čuvati sakralne spomenike kuliure

(Zagreb, 16. veljače) — Nit

ko ne može poreći tvrdnju da su globalni odnosi između društva i vjerskih zajednica u Hrvatskoj iz godine u godinu sve bolji, ali, isto tako, nepobitna je i činjenica da na tom planu ima još dosta nesporazuma koji blokiraju daljnje jačanje i unapređi' vanje tih odnosa — ocjena je članova Odbora RK SSRN Hrvatske za društvena pitanja religije.

U tom kontekstu u dosta iscrpnoj raspravi, spomenuto je niz konkretnih problema preko kojih se, ne smije pre laziti šutke.

Predstavnici Srpske pravo slavne crkve u Hrvatskoj up ozorili su da imaju dosta pro blema kada je u pitanju sahrana nekih članova boračke organizacije koji su prije smrti izrazili želju da im sve štenik bude na sahrani. Problem je u tome što borač-

ljednju želju umrlog

zašto to, zapitao se

je reagirao

tikosa rekavši da

S njim se složio i Časlav Ocić, dodajući da neopudarac pa posledica i po uzrocima,

ke organizacije odbijaju da u njihovom prisustvu. a posebno kađa je prisutna i vojna pratnja, sveštenik ispuni pos lana boračke organizacije. Jer, ka ko je rečeno u takvim situa cijama SUBNOR nas stavija pred alternativu: ili vi ili mi, zajednički nikako. Ne znamo Petar Olujić, kađa smo u ratu mogli zajednički jurišati. Da do takvih nesporazuma ne bi vi še dolazilo Jovica Nikolić je predložio da se u ovai Ođbor izaberu i predstavnici bo račke organizacije te da se u okviru toga tijela pokušaju iznaći zajednička rješenja jer je, po njemu, takav dogpmati zam dalje neđopustiv. Na to potpredsjednik Komisije Izvršnog vijeća Sabora SRH za odnose sa vjer skim zaiednicama Pero Pleje takav prijedlog prihvatljiv, ali ne

Višak i u zdravsivu

Komunisti moraju da se izbore da se do kraja IZVeCde racionalizacija u Visokom obrazovanju, zdravstvu i kul turnim naučnim institucijama. Nije iključeno da i OVde nema mogućnosti za sma njivanje administrativnog aparata. Može se, primera radi, postaviii pitanje da li je neophodno da od 35.000 zaposlenih u zdravstvu glav nog građa jedna trećina budu administrativni „radnici. Hlii, koliko je administrativa ca među 65.000 zaposlenih u obrazovanju, nauci, kulturi? (RNS BANCI K-—3Y #erguz ese rata LC SOLYUH

Zoran Todorović je naglasio da kada su u pitanju no sioci javnih funkcija, događa se interesantna stvar: ima mišljenja da se o onog ko je bio na nekoj funkciji po isteku manđata svi otima ju. Međutim, činjenice su drugačije.

On sece založio da se visoki činovnici ne sele samo po vrhu vertiikale, već da se prema sposobnosti i spuste niz nju.

Predsedništvo je podržalo kandidature Milorada Unkovića i Budimira Jovkovića za predsednika Izvršnog saveta Skupštine građa Beograda.

D. RADEVIĆ V. KRSMANOVIĆ

i njegovo obrazloženje. jer je nedopustivo da se isključivo boračka organizacija optiužuje za dogmatizam. od koga, ruku na srce, ni drugi nisu imuni.

Dosta živa rasprava vođe na je oko akcija očuvanja sa kralnih spomenika kulture, gdje, također, u „posljednje vrijeme apostrofirao problem obnove nekih razrušenih pra voslavnih crkava gdje je u toku prošlog rata izvršen ma sovni pokolj srpskog življa. Takav nemaran odnos prema tim objektima Pletikosa je nazvao našom ljudskom i ci vilizacijskom sramotom.

Predstavnik Protestantske crkve Petar Kuzmić založio se, a na što nitko ođ prisutnih članova Odbora nije re agirao. za preformulaciju programa Saveza komunista Jugoslavije u dijelu gdje se govori o odnosu partiin i religija.

- ·

Bogdan Trifunović 0OVOTIO DOJHČKNOm TIMHVU Beogratin o USTMVNim promeniti

Svi dobili- niko izgubio

& Postignuta saglasnost je prvi korak u ustavnim promenama, a organi Srbije i SAP pred narodom polažu ispit. — U ustavnoj inicijativi obuhvaćena sva sporna pitanja. — Sudbina zemlje i društvenog uređenja zavisi od doslednosti i smelosti SKJ i svih socijalističkih snaga u borbi za socijalističku demokratiju i svega onoga što je upereno protiv

socijalizma

(Deograd, 16. februara) Predsednik Republičke konferencije SSRN Srbije dr Bogdan Trifunović govorio je danas popodne političkom aktivu Beograda o zađacima Socijalističkog saveza u javnoi raspravi o ustavnim promenama. Postignuta politička saglasnost o Predlogu da se pristupi promeni Ustava SR Srbije i njegovo usvajanje u republičkoj skupštini, uz saglasnost pokrajinskih, predstavljaju značajno političko dostignuće i rezultat zajedničkog rada organa Republike i SAP. Vodilo se računa O snažnom zahtevu ljudi iz radnih kolektiva i opština na celoj teritoriji Republike da se sporna pitanja najzad reše u ovim ustavnim promecnama — rekao je Trifunović. Postignuta saglasnost, kao značajan. prvi korak, u Ustavnim promenama u snR Srbiji i SAP. ne bi smela biti — a verujem da ni nc

može biti — trenutno olakšanje i dogovor ograničene vrednosti. Organi Republike i SAP preuzeli su, u stvari, ovim veliku političku obavezu, pre svega, pređ narodom da ovaj zadatak uspešno reše i đa s najvećom odgovornošću sve učine u tom cilju. Nacrt promena Ustava sR Srbije treba pripremiti. O njemu će u javnoj raspravi biti reči tek u njenoj drugoj polovini ili pri kraju. Obično govorimo o velikom interesovanju ljudi u SRS za ova pitanja, „praćeno „snažnim zahtevom da se sporna pitanja reše. Reč je, u stvari, O tome da se ovaj problem mora rešiti, da se ne može dalje odlagati putem nejasnih i neođređenih političkih formula koje posle syako tumači na svoj način. Kad se kaže rešiti, ne misli se naravno na neke večito važeće konkretne oblike, već na one koji odgovaraju današnjim potrebama, Nazivamo ih iz-

gradnjom jedinstva i zajeđdništva u SR Srbiji, a izraz su izvanredno snažnog i širokog zahteva ljudi u celoj Tepublici za jedinstvom, saradnjom, uspešnjijim ražVojem na socijalističkim Oosnovama i u Srbiji i u Jugoslaviji. Suzbiti

politikantske

priče

U ustavnoj inicijativi obuhvaćena su sva” dosadašnja sporna pitanja. Taj bitni elemenat ispuštaju iz svojih komentara oni pojedinci i u našoj sredini, kojima kao da je žao što je do sporazuma došlo, pa ponavljaja „politikantske priče ko je Više popustio, ko je »kapitulirao« itd.

Nov je i ohrabrujući elemenat što je ogroman broj ludi u)? Ćeloj republici shvatio da je u istinskom

zajedničkom interesu svih radnih ljuđi, naroda i narodnosti u SR Srbiji, u SAP, da se izađe iz stalnih sukobljavanja, podela, zatvorenosti, da se okrenemo razvoju i svestranoj saradnji, ostvarujući položaj i jedinstvo SR Srbije kao države i samoupravne zajednice, ne dOVOdeći u pitanje ustavne OsnoOve položaja SAP. {

Izgrađivanje jedinstva i zajedništva u SR Srbiji u istorijskom je interesu svih socijalističkih snaga u SR Srbiji. dakle i u Vojvodini i na Kosovu, ali i u celoi Jugoslaviji. Najvažnije je šta ćemo, kao socijalističke snage u SR Srbiji, u SAP Vojvodini, u SAP Kosovo učiniti u predstojeće vreme, bez novih odlaganja, u zajedničkoj pripremi i promeni Uustavnih normi i političkoj praksi đa bi se odnosi u SR Srbiji, kao državi i samoupravnoj zajednici, pobolišali, naročito međunacionalni, da bismo se s više jedinstva

VELIKA POLITIČKA OBAVEZA: Dr Bogdan 'Trifunović ;

i uzajamnog poverenja okrenuli teškim životnim problemima, konkretnim koracima izlaska iz krize i savremenog razvoja.

Biće neophodno đalje zajedničko, „konstruktivno i efikasno raditi na pripremi Nacrta amandmana na Ustav SRS, ali uz punu informisanost radnih ljudi u celoj Republici o tome kako slvari iđu. Socijalističke snage ne smeju dozvoliti vraća– nie nazad. ponovno zaplitanje i sukobljavanje. One su

Hiikasna iederaciia

Feđeracija i kao država i kao samoupravna zajednica mcra biti osposobljena da efikasno vrši svoje „Ustavom utvrđene funkcije. Reč je ne samo o današnjim, već o dugoročnim , istorijskim intere sima svih naroda i narodnos ti, radničke klase, svih socijalističkih snaga u Jugoslavi ji da federacija ostvaruje svo ju ulogu i da se odnosi u njoj unapređuju.

Zar ikome još treba dokazi vati đa sadašnje stanje u mno go čemu nije dobro? Čemu

vodi puko brojanje novih pre dloženih federalnih nadležno sti kao da je u pitanju nešto suprotno interesima republika i SAP? Da li smo mi van integracionih tokova koji ka rakterišu savremeni svet? Ako smo čvrsto opređeljeni, a mislim da jesmo, đa odnose u federaciji i ubuduće gradi mo na principima ravnoprav nosti, zašto previđati đanašnje probleme neefikasnosti federacije i njenih organa i ne utvrditi bolja i racionalni ja rešenja.

preuzele obavezu đa ovog puta probleme reše i đa o tome — posebno sva rukovodstva polažu „račun pred narodom.

Za demokratski dijalog

Vratio bih se na naše zadatke u javnoj raspravio Nacrtu promena Ustava SFRJ.

Biće neophodno obezbediti punu informaciju ljudima o predlozima iz cele zemlje, o argumentima i obrazloženjima. Važno je da se to učini u svim republikama i SAP. Važno je takođe da se svi založimo za tolerantnost, razumevanje razlika dogod

su na socijalističkoj i jugoslovensko platformi, za demokratski javni dijalog u traženiu najboljih ustavnih rešenja,

Trebaio bi prekinuti praksu davanja ogromnog publiciteta amtisocijalističkim i an*ijugoslovenskim istupima pojedinaca i grupa, koje upravo tc i traže. Najvažnije je, naravno, kađ na ovakve istupe reaguju socijalističke snage u toj sredini. O svemu treba da budu informisani i ludi u celoj zemlji. Reći će se i šta se misli o pojeđinim tezan.a. Neka mera, međutim, mora postojati.

Sudbina ove zemlje i njenog društvenog uređenja zavise Od toga sa koliko doslednosti, smelosti i uspeha će se SKJ i sve socijalističke

snage okupljene u SSRN boriti za socijalističku demokratiju ali i protiv svega što je usmereno protiv socijalizria i socijalističkog samou=provljanja. Neprihvatljiva je za nas politička borba u cilju potkopavanja oslonaca stabilnosti i razvoja socijalističkog i samoupravnog sistema i sistema ravnopravnošti narođa i narodnosti Jugos!xv'je. Ld

SKJ a posebno SSRN moraju se osposobliavati za sve ono što će doneti demokratiznacija izbornog procesa i uvo“enie neposrednih izbora U prvi plan mora doči njih: v veliki i odgovoran politički angažman u svakoj sredini. rađ među ljudima, a ne tzv. uhođano delovanje kadrovskih komisija i foruma. Nije reč ~ novom opreaelje:ju — 11. kongres SKJ je utvrđio kak treba da deluju TiPO i gdđe im ie mesto. Moraće se sada, međutim, mnoge stvari i navike brzo menjati, Reč je o izmenama i u motodđu i u organizaciji i u sadižini rada DPO da bi se na šavnoj političkoj sceni, vw doamokratskim uslovima ljudi pridobili i okupili za socijalističke cilieve, proframe i akcije. da bi birali one pojedince i delegacije koji dzju garancije da “e sprovcditi takvu politiku, ja bi se uspostavljali delegatski odnosi i stvarna lična odgcvernost. rekao je, por»d osi&'cg, Bogđan Č“'rifuno.-· vić.

O LL eee abe aaa aaa a aaa IO O O TITO SALE RASPAO TVA)