Borba, 05. 04. 1994., str. 8
SKUPŠTINA SRBIJE
Ргефохепо додато oporezivanje poklona
Vlada Srbije uputila je juče republičkom parlamentu predlog za izmenu Zakona o porezu na imovinu građana. Predložena novina — dodatno oporezibanje poklona
Beograd. — Da bi se sprečilo špekulativno sklapanje ugovora o poklonu između nesrodnih lica kako bi na taj način izbegli plaćanje poreza — Vlada predviđa da obveznici koji su u odnosu na poklonodavca u drugom naslednom redu plaćaju porez na nasleđe i na poklone 2 odsto ako je reč o vrednosti do 5.000 novih dinara. Ako poklon ima veću vrednost od pet hiljada dinara onaj ko ga dobija treba da plati sto dinara plus tri
odsto za iznos preko pet hiljada.
Porez po stopi od šest odsto plaćaće srodnici drugog i trećeg reda ukoliko na poklon dobiju društveni stan koji je otkupljen pre manje od pet godina. Ako je reč o srodnicima van prvog, drugog i trećeg reda, na poklon u vidu nepokretnosti, koja je u vlasništvu poklonodavca kraće od pet godina, plaćali bi porez po stopi od 21 odsto. Porez na nasleđe, pored naslednika prvog reda, bračnog druga i unuka ne-
—:–— ––z—- eo CI «E_JmU{—{______ ________
Povučćemi predlozi
zakona prešhodne vlade
Nova republička Vlada povukla je iz skupštinske procedure sve zakonske predloge koje je dala na razmatranje prethodna vlada. Kako je juče Vlada obavestila republički parlament povučeno je 18 predloga zakona i dva predloga odluke. Među povučenim predlozima zakona su predlozi za izmene Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava Srbije, Zakona o porezima na imovinu, Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje, kao i predlozi izmena zakona o administrativnim, sudskim i komunalnim tak-
sama.
Na spisku povučenih zakonskih predloga su i izmene propisa o nedovoljno razvijenim područjima, o turizmu, ribarstvu, o bibliotekarskoj delatnosti, eksproprijaciji i osnovnoj školi te predlog zakona o uslovima i postupku pretvaranja društvene svojine u druge oblike svojine. Umesto
povučenih predlog zakona Vlada Srbije dala je svoje zakonske predloge.
Inače, da bi se otklonile neusklađenosti u pravnom sistemu republike
Srbije i stvorili uslovi za usklađivanj
Predlogom ustavnog zakona za s
e pre ostalih republičkih zakona sa provođenje Ustava Republike Srbije.
Rok za usklađivanje ovih zakona produžuje se do 31. decembra 1994. godine. Republički zakoni koji nisu u skladu sa Ustavom Srbije, a koji su u nadležnosti savezne države, uskladiće se sa ustavom Srbije u roku od 90 dana od dana donošenja odgovarajućih saveznih zakona.
SAVEZNI POSLANICI „NA RASPUSTU“
Za (ne)rad 327 dinara!
Treći nastavak (martovskog) zasedanja teh kad se Božović vrati iz Moskve eo „Jugoskandiku“ u četvrtak e Prema Rhuloarima, „Dafina“ ide pod ste-
čaj
Savezni poslanici su (ponovo) na dužem „raspustu“. Ne polazi im „od ruke“ da „odrade“ zase-
danje, započeto još pre više od ·
mesec dana, koje je Radoman Božović dva puta prekidao (3, pa 18. marta). Treći nastavak pomenute sednice predsednik Veća građana još desetak dana neće zakazivati jer, kako smo nezvanično saznali, u četvrtak putuje u Moskvu, na poziv ruskih parlamentaraca.
Sudeći po ovakvom „tempu“ aktivnosti, neizvesno je i kada će se okončati rasprava o novom poslovniku. Ovim aktom valja utvrditi pravila ponašanja i nastupanja u parlamentu a da je tako nešto neophodno, upravo i pokazuju prekidi zasedanja. Naime, toj „meri“ (prekidima) profesor Božović najčešće pribegava kako bi ućutkao Šešelja sa kojim se sve žešće i žučnije svađa. Stoga skeptici upozoravaju da problem i nije toliko u poslovniku (i važeći određuje parlamentarna pravila igre) nego u onome ko ga primenjuje. A to je aktuelni predsednik Božović.
Radikali će i dalje morati da čekaju na otvaranje rasprave o poverenju saveznoj valdi, a na „listi čekanja“ je i njihovo obnovljeno pitanje Božovićevog smenjivanja što traže i poslanici nekih drugih opozicionih stranaka, nezadovoljni time kako predsednik Veća vodi sednice. Naravno, i „Božovićevo pitanje“ zavisi od Božovića, odnosno od
volje (ili bolje reći direktive) ho-,
Olvara se „Božovićevo pifanje”: Vojislav Šešelj, Radoman Božović
će li i kada zakazati zasedanje i šta će „upisati“ u dnevni red.
Da će se ipak nešto dešavati u zdanju na Trgu Nikole Pašića „obećava“ zakazivanje Anketnog odbora koji bi u četvrtak trebalo da raspravlja o poslovanju „Jugoskandika“. Još jedna iz serije rasprava o toj temi neće sigurno utešiti opljačkane građane, ali, kad je u pitanju druga afera (Dafiment banka) u skupštinskim kuloarima se juče tvrdilo — pošto će Dafina navodno pod stečaj (od 8. aprila) eto šanse da se obeštete prevarene štediše! Predsednik Anketnog odbora Vukašin Jokanović (stari aktivista SPS) nije međutim bio raspoložen za komentar „jer nikakvu zvaničnu informaciju nije dobio od NBJ“.
će prema izmenama zakona plaćati ni roditelj ako imovinu na-
· sleđuje od dece.
Republička vlada juče je
predložila i smanjenje stopa ро- .
reza na zemljište sa tri na jedan odsto. Osnovicu poreza na imovinu čini ukupan katastarski prihod, što znači i prihod od poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Što se tiče poreza na imovinu predviđeno je da se on ne plaća ukoliko pojedinačna tržišna vrednost imovine ne prelazi pet hiljada dinara. Do sada je taj limit bio 50 miliona dinara.
Vlada je predložila „usled značajnih monetarnih promena“ i revalorizaciju sudskih, komunalnih i taksi. Mišljenje je vlade da zbog velikog obezvređivanja u ranijem periodu treba utvrditi nove iznose koji služe kao osnovica za utvrđivanje sudskih taksi. Deset odsto od naplaćenih taksi koristili bi sudovi, Ministarstvo pravde 40 odsto a ostalih 50 odsto odlazilo bi u budžet.
Pored predviđene revalorizacije u izmenama Zakona o komunalnim taksama predviđeno je i da se boravišna taksa za strance plaća u trostrukom iznosu u odnosu na domaće goste. Strani državljani biće oslobođeni plaćanja boravišne takse ako u našu zemlju dolaze organizovano radi pružanja humanitarne pomoći. S.P.S.
;
Bilo kako bilo (radili ili ne) tek savezni poslanici su „та obavljanje svojih funkcija" u prošlom mesecu dobili oko 327 dinara. Toliko su podizali, na skupštinskoj blagajni, oni koji platu primaju u parlamentu (95 poslanika, od 178). Ni ostali nisu bili prikraćeni jer im je isplaćena razlika između ličnog dohotka na radnom mestu i gore pomenute cifre. Ni poslanici SRS, iako su još 3. marta podneli ostavke na članstvo i predsedavanje skupštinskim radnim telima, nisu „zaobišli“ blagajnu. Rečeno nam je da i radikali, kao i drugi poslanici, i dalje obavljaju svoje poslaničke funkcije, a „da je drugačije, stiglo bi i zvanično obaveštenje od Veća građana.“ V. Vignjević
· пе.
administrativnih
ВШ5АЗМАЈЕ.
ОУ 5 0
ORB
Izbori za savezni
parlament
BEOGRAD. — Kako „Borba“ saznaje u izvo- = rima koji su se dosad potvrdili kao pouzdani, u izgledu je skoro raspisivanje izbora za Skupštinu SR Jugoslavije. Prema tim izvorima, glasanje bi trebalo da se obavi 12. juna ove godi-
Najuticajniji politički krugovi koji odlučuju o ovakvim stvarima smatraju da će Avramovićev program i kroz dva meseca još uvek „dobro funkcionisati“, te da će „dati očekivani rezultat“ i na izborima.
12. juna?
КАКО JE ZORAN MAČA! „OSLOBAĐAO“ VIKENDICE
Масак u
мојт ут ахтата
U Subotici se priča da Je Mačai, povezan sa seriJom zločina Marinka Magde, ustvari pukovnik Arkanove Srpske dobrovoljačke garde i da je u ovom građu radio šta je hteo
Subotica. — Željko Ražnatović — Arkan je prošle godine prilikom promocije Stranke srpskog jedinstva u Subotici rekao da „ovde ima i lojalnih Mađara“ (a da ostali „Slobodno mogu da pakuju kofere“). „Imam dosta ргjatelja Mađara, borili smo se rame uz rame. Kad sam bio ranjen, Mađar me izvukao sa transporterom“, rekao je Arkan tom prilikom.
U gradu se sada pretpostavlja da je čovek o kome je Arkan goVorio Zoran Mačai, zvani Mačak i koji je verovatno tome zahvaljujući „dogurao“ do čina pukovnika u SDG i komandanta Centra za obuku u Erdutu, a prošlog ponedeljka uhapšen zbog osnovane sumnje da je pomagao u izvršenju teških krivičnih dela za koje se terete Marinko Magda i još osmorica saučesnika, koji se nalaze u subotičkom zatvoru.
Krivična prijava tereti Mačaijja da je Marinka Magdu upoznao sa petoricom Beograđana, saučesnika u seriji zločina počinjenih u Subotici i susednoj Mađarskoj. Jedan od njih, Goran
· Bogdanović, pušten je iz zatvo-
ra, jer je po svemu sudeći naivno uleteo u „igru“ i iskorišćen kao vozač, trojica članova „beogradske grupe“ proveli su kraće ili duže vreme u Erdutu, gde im je Mačai bio komandant, a sa Aleksandrom Šekarićem je, prema vlastitom priznanju, izvesno vreme proveo na ratištu, gde su bili u sastavu iste jedinice. Prema krivičnoj prijavi Mačai im je obezbedio pištolj „škorpion“, lisice, etar i drugu opremu, međutim, prilikom prvih sasluša-
ZAHTEV SAVEZA PENZIONERA
nja, on je porekao sve navode i iskaze drugih osumnjičenih. Po njegovim tvrdnjama Magdu je sreo samo jednom, Ivana Šinkovića je viđao češće, ali nikada nisu razgovarali ni o kakvom poslu, a sa „beogradskom grupom“ upoznao ga je prilikom slučajnog Susreta.
ljudi koji znaju Mačka, makar iz viđenja, za njega najpre kažu da je „vandrokaš prve klase“ i da bi „mogao da dobije diplomu vagabunda“. Prema informacijama do kojih smo došli, Mačai je trenirao bodi-bilding i radio kao izbacivač u diskotekama „Lezonit“ i „MVM“. Nije pio, a bio je „pasionirani posmatrač striptizeta iz Rusije“. Policiji je bio poznat po „sitnim grehoviта“ (pozajmica automobila ili slično) i po tome što su, o njegovom povratku u Suboticu, „otvorenih usta” slušali doživljaje sa ratišta, a niko nije smeo da pisne, pa je komandant Mačak radio šta god je hteo.
Neki Subotičani videli su Mačka u akcijama „oslobađanja“, pa jedan naš sagovornik kaže da ga je sa „njegovima“ viđao kako preko mosta na Dunavu prenose „oslobođene“ vešmašine, frižidere, zamrzivače, a potpuno su „oslobođene“ i sve vikendice u okolini.
Prema verzijama koje kruže, Mačai se sam prijavio policiji, prema drugoj, doveo ga je Arkan lično, a prema trećoj se pominje da je sa visokog mesta u vojnoj hijerarhiji namamljen u Beograd, gde je lišen slobode. Zvanična verzija o ovom slučaju do juče nije saopštena. Li. 6.
о • Primanja u skladu sa zaradama BEOGRAD (Tanjug) — Savez penzionera Srbije zahteva da se penzije svakog meseca procentualno povećavaju ili smanjuju u
skladu sa zaradama zaposlenih, izjavio je juče predsednik Komisije Saveza za sistemska pitanja Vladimir Đorđević.
U Savezu penzionera sada procenjuju koliko je to opredeljenje poštovano prilikom obračuna poslednje penzije, 29. marta, pošto „ima sumnji da ta isplata nije obavljena n skladu sa propisima.
IF 2 MUUM2J B UTORAK 5. APRIL 1994/h0