Borba, 29. 07. 1994., str. 17

i | 49994.

DRUŠTVO/|K)

stranaka?

i ij i sukobe među samim socijalisti

moeonta i okupljanjem uslovno rečeno

е пп Srbije ита рпуг2еве ши за по.msem. || „ono, jasno noiocionalizBniHina ulio | ожКо 1 бег. 1 oro izvan Је i. Socija-

njenica, uglavnom, po tome što joj je politički predvodnik Savez komunista Pokret za Jugoslaviju, a idejni autor uočljivo preeksponirana „prva dama“ srpske

_ politike i supruga predsednika Republi-

ke dr Mirjana Marković. Ovu koaliciju, pored'SK-PJ, čini dvadesetak stranaka i pokreta, uglavnom komunističkog i „patriotskog“ političkog | ideološkog, predznaka, koje na srpskoj političkoj sceni ni-

Bismerat raz» bad komuза i i socijalE — i: oblsklo bi se, пи и пазшJu i|ji uopšte, o nan otklon ) Sxe Opcije jioosocijalistisrislatraju да олако пезто аалипигатор тада 'ебепо, 1е-

Ju 5:e udružeоншииска с!-

IPMNSKIH MAĐARA . roliko

ı u i isključe“. Hoće li. biti koalicije ove.dve stranke na mogućim

protivno stavovima. DZVM' 'prohodali

ЈА 'М! Матеги

isrmrsmenjenim

тувџјау! зкир| ајапје розеђ-

03 m to mogu dbo = одбогп1с-

zanskih Maq uslu pluralijsllektiviteta. b а дуе ограод GO potpuno 1575iferencijaci-

убомок

појафзопа, (та- _

ovzqprvom razва. 0 „за vama 32 оте сето ва svz ' svega što

rom morati da-

} s| fi je to stav бат га tek onda

ug sustiglo je .

[ЈЕ

= i. СИ ilusfracija: Miro Sfefanović

su imale gotovo apsolutno nikakvog те-

levantnog značaja, osim što su redovno igrale ulogu produžene propagandne ги-

ке vladajućih partija u Srbiji i Crnoj Go-

Ti.

I napadno agresivna propaganda preko državnih elektronskih medija i novina teško da će moći da prikrije pravu pozadinu ovog JUL-skog okupljanja. Jezgro

koalicije čine političke snage u Srbiji ko- .

je su još iz razdoblja posle 8. sednice CK

· SKS 87: godine diktirale i praktično Srbi-

ji nametnule dominaciju nacionalističke logike. Reč je prvenstveno o delu bivše i sadašnje Miloševićeve. antistambolićevske kadrovske nomenklature, posebno u čuvenom uhiverezitetskom centru za,po-

» -

ju unutar DZVM njen lider Andraš Agoš-

ton..Jer, kaže on, na taj način će se samo,

stvoriti uslovi za normalan dijalog ·i saradnju. To odvajanje je u tokutu svim oblicima i nivoima organizovanja DZVM i praktično je pri kraju. Time što razdvajamo dve organizacije želimo da uspostavimo čisto stanje-i kada se to dogodi, naravno, možemo voditi razgovor da se uspostavi saradnja, posebno oko onih pita-

„nja koja su dd bitnog interesa та Mađare

u Vojvodini, pre svega oko autonomije.

Na osnovu odluke našeg Saveta — Ob-"

razlaže još Agošton — oslobodili smo funkcija sve članove. organa DZVM na svim nivoima za koje znamo da su članovi,nove organizacije, odnosno u njoj imaju i funkcije. Smatramo naime da jedno: isto lice ne može biti centarfor u dva :1ma! O i

Na podsećanje da ima zamerki da se

_to „oslobađanje“ od funkcije dešava mi'mo-Štatuta D

у , predsednik kaže da su takve odluke donete u skladu sa statutarnom odredbom po kojoj je svaki član DZVM dužan da štiti i uvećava ugled te zajednice, odnosno druge odredbe, po kojoj funkcionere najviši DZVM može osloboditi dužnosti ukoliko su povredili statut. Upitan da li će se ovo „tazdvajanje“ odnositi i na „obične“ članove DZVM koji su članovi: SVM Agoš-

PA NE [ef

Меч.

ограп.

ma, predsednik Srbije, po

Jepih Snaga u zemlji

litičko i nacionalno prevaspitavanje naroda. Njegov udeo u stvaranju „antibirokratske” mitingaške euforije krajem 80-tih, grubom distanciranju od ostalih naroda bivše SFRJ, povlađivanju niskim strastima i novom nacionalnom kursu srpskih komunista, kasnije socijalista, i podsticanju ratnog konflikta, najpre u Sloveniji,zatim u Hrvatskoj i BiH, bio i te kako zapažen.

бјефћ пома аустога

зада te snage vaskrsavaju kao predvod- ·

nici mirotvorne koncepcije, kao glasnogovornici (i miljenici) aktuelne politike režima, pri čemu nije teško uočiti — iako iza sebe nemaju apsolutno nikakav izborni uspeh — da vaninstitucionalnim putevima i kanalima postaju veoma uticajan politički faktor. Dalja njihova ekspanzija kroz mehanizme državne i političke vlasti i, naročito, propagande, neminovno će ih izbaciti u samu orbitu srpske političke scene. To bi, u krajnjem ishodu, „u ime mira, slobode, pravde i političke stabilnosti“, moglo da rezultira ne samo daljom marginalizacijom sada već suvišnih i kompromitovanih nacionalističkih i ratobornih stranaka, već i daljim potiskivanjem istinskih liberalnih demokratskih snaga u Srbiji koje je ratna i nacionalistička halabuka ·proteklih godina naprosto bacila u duboku senku.

Proširivanje tog fronta, ma koliko u

sadašnjoj fazi on delovao antiratno i antinacionalistički, pa i jugo-nostalgično,

·po procenama političkih analitičara,

cen?

moglo bi u perspektivi da stvori takvu komunističko-socijalističko-patriotsku

političku uniju čija će dominacija na OV-

dašnjem prostoru marginalizovati, mini-

mizirati i na kraju obesmisliti višepartij- ·

ski sistem. Uostašiom, nije na odmet podsetiti se da je višestranačje u Srbiji uvedeno onda (u vreme raspada SFRJ) kada se više nije moglo drugačije, a još pamtimo upornost pojedinih vodećih ideologa SKS-SPS (Mihajla Markovića, Radoša

” Smiljkovića) u dokazivanju da je za Srbi-" :: ju najpovoljnije rešenje — bespartijski

pluralizam. • Da li su zaista srpski socijalisti našli formulu za još jednu političku avanturu?

ANDRAŠ AGOŠTON:

Sužavanje „frontova”

„Nema mogućnosti za uspostavljanje različitih platformi unutar DZVM. Statut to ne dozvoljaya, a to što neki pričaju o tome — to je njihov problem. DZVM je interesna organizacija koja ima za cilj da se izbori za autonomiju Mađara u Vojvo'dini i u nju primamo sve, bez obzira na ideološku orijentaciju, ali stvaranje posebnih platformi :·na određenoj ideološ-

koj osnovi je inkopatibilno sa ciljem ko-

jeg smo uspostavili. Na taj način bi suzili frontove koji su spremni da se bore za autonomiju.“ : у :

tdn odgovara da se „sa tim još ne:bave“,

- а o tome neće li možda cena tog razdva-

_jahja biti eventualno i gubljenje vlasti u onim .severnobačkim opštinama gde DZVM ranije osvojila vlast, kaže:

Ako je to cena, onda ćemo je platiti.

Teoretski gledano i to je moguće, ali, videćemo. Uostalom, mi sada nanovo formiramo naše odborničke grupc, a oni neka imaju kakvu hoće. Uostalom, pro-

- blem sa lokalnim samoupravama DZVM

je i bio u tome što su njeni funkcioneri „реј IR 03% Ub,E1

arlora?

пиага — ригапгасја цпитаг mađarskog:-kolektiviteta“. SVM: „Pokušavaju da nas na sve:

Zajednica jugoslovenskih železnica, prema nezvaničnim informacijama, jedva je zadržala svoje članstvo u Međunarodnoj železničkoj uniji (UIC). Poslovodni odbor Unije, i pored nastojanja železnica Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Slovenci su bili uzdržani) odiučio je, na poslednjoj nedavno održanoj sednici, na osnovu Grupe za, pravne poslove UIC da su Jugslovenske železnice ipak član ovog međunarodnog tela. Takva odluka ne znači da je priča oko članstva ZJŽ završena, jer zapisnik sa ove sednice najpre mora da odobri generalni direktor UIC, a zatim da ga u oktobru ove godine u Berlinu verifikuje i Generalna skupština Međunarodne železničke unije. Procedura oko članstva i posle toga može da se iskomplikuje, jer ukoliko ZJŽ zadrži status .u UIC pravo žalbe imaju železnice Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Predstavnici Hrvatskih železnica koje je podržala i bosanskohercegovačka delegacija, insistirali su na stavu da SFRJ više ne postoji, a to znači ni njene institucije, pa ni ZJŽ. Novoj Jugoslaviji,

kako smo mogli da čujemo, osporavali ·

su pravo da bude naslednik bivše Jugoslavije. Tvrdili su takođe da je zbog toga i stara Zajednica JŽ prestala da postoji, a nova mora da dostavi molbu za prijem u Međunarodnu železničku uniju. : Е

Delegacija ZJŽ istakla je kao je statutarnom odlukom o promenama u Organizaciji i finansiranju Zajednice u prelaznom periodu definisano da Zajednicu JŽ čine Javno železničko transportno preduzeće „Beograd“ i JŽTP „Crna Gora“ kao i da ona nastavlja poslovanje u skladu s takvom odlukom. Predstavnici jugoslovenske železnice tvrdili su kako ZJŽ postoji, a samim tim ona je i član UIC. Istaknuto je takođe da

ZJŽ više ne okuplja šest već samo dva

železnička preduzeća. Dostavljena je i dokumentacija o iščlanjenju Železnič-

izborima? ·

drugim putevima. ·

Na još i dodatnu dilemu šta će biti sa poslaničkom grupom DZVM u Skupštini Vojvodine, i šta će zapravo konkretno značiti' stav rukovodstva DZVM da (od postojećih pet) svojim poslanicima u Skupštini Srbije smatra samo Agoštona i dr Pala, predsednik DZVM nudi odgoVOT: 1 : — Mi se nadamo.da će doći.do opštih izbora i onda će se situacija raščistiti.

Treba opet ponoviti ono što smo rekli i kod osnivanja Saveza vojvođanskih

Mađara: da on nije ni protiv ni umesto ~

DZVM — kaže povodom ovih „organiza-

cionih razdvajanja“ predsednik SVM Fe-.

renc Čubela. — Da smo jedan široki liberalni savez, koji okuplja i institucije i pojedince. Dakle ne samo pojedince i u tome je bitna razlika. Dakle sasvim je amislivo da se tu ekupi više institucija u kojima Mađari nalaze'svoje interese. Do sada to baš nismo izrekli, no sada već možemo da kažemo: Savez je i formiran

jer DZVM nije ispunila svoj zadatak u,

sferi zaštite interesa. Sve se više bavila politikom, radila je to u uskom krugu i

' izricala „velike istine“, nije trpcla da. se

neko usprotivi i postala tako isključivo

_ politička partija. Otuda, osnivanje Save-

za bila je zapravo istorijska potreba; jer

Мана dg: ain U

ZAJEDNICA JUGOSLOVENSKIH ŽELEZNICA JEDVA ZADRŽALA ČLANSTVO U MEĐUNARODNOJ ŽELEZNIČKOJ UNIJI |

Vozovi kroz iglene usi

. pravo da ostali dug isplati reprogrami-

_ član UIC. Jugoslovenskoj železnici ·uz

· dene sankcije i što ta država nije pri-

" on, ne predstavlja osnov da ZJŽ ne os-

kog gospodarstva „Ljubljana“ i Hrvatskog željezničkog poduzeća „Zagreb“ iz ZJŽ što znači, kaže naš izvor, „da se ZJŽ, nije raspala, već su neke članice istupile iz njenog članstva“.

Generalni direktor. Međunarodne železničke unije Mišel Valrav objasnio je kako je Poslovodni odbor UIC usva-

Bese pic 2 тајо 1 уто

Zajednica JŽ godinama је ро озпоуџ uzetih kredita uredno izmirivala dugove „Eurofimi“ (evropskoj finansijskoj organizaciji koja finansira razvoj železnica na Kontinentu) pa je verovatno i to doprinelo da se status ZJŽ u Međunarodnoj železničkoj uniji ne ugasi. 7JŽ je tako u maju i junu ove godine na račun „Eurofime“ uplatila ukupno 7,6 miliona švajcarskih franaka po 0snovu obaveza iz kredita koje dospevaju za naplatu za kraj prošle i ovu godinu. Do kraja 1994. železnica će uplatiti Još 6,9 miliona franaka čime će steći

teme

ra u narednih pet godina.

i · jajući zahteve za prijem železnica Slo- | venije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Bivše jugoslovenske republike Makedonije prećutno prihvatio da ZJŽ ostaje.

to obračunata je i kotizacija, a doneto je i niz odluka kojima je ZJŽ formalno priznato članstvo. Direktor UIC naglasio je da je UIC stručna, a'ne vladina– organizacija. To što su protiv SRJ uve-'

znata u Ujedinjenim nacijama, rekao je tane član Međunarodne železničke

unije. Ovakav stav podržale su železnice Rumunije i Grčke. S. Stojanović

da nismo ništa uradili, pustili bismo da

| „postane prava boljševička, autoritarna, ·

diktatorsita partija. IL , Evo, recimo — podvlači još predsednik SVM — nas sedam isključili su iz sastava Saveta DZVM mimo Statuta. Pozivaju še na to da funkcioner ne može biti onaj ko·je narušio ugled zajednice, a ja se pitam čime smo mi to-narušili. Zar:time– što smo u jednoj drugoj interesnoj: organizaciji članovi? Pa Statutom DZVM do- . zvoljeno je da članovi DZVM budu i pripadnici čak drugih političkih partija, a. Savez i nije partija! No, i da·se to ostavi · po strani, da je recimo tako, i onda je to razrešenje u nadležnosti Skupštine, а пе | Saveta DZVM koji je to uradio protivno ·

_statutarnoj odredbi. A tek ·metod: Agoš_ton je nas zapravo isključio. Jer, nije go-

vorio istinu::pitao sam ga uoči te sednice na kojoj smo isključeni hoće li Savet DZVM zasedati, a on je rekao da neće, samo da mi ne bi došli i da bi nas isključil- bez našeg prisustva, bez da možemo | nešto da kažemo. Pa ni 'odluke. o tome nismo dobili napismeno, znamo samo iz · štampe... To je diktatura, nasilništvo...

I šta bi eventualni novi izbori mogli da znače za ovu čini se sve veću podvojenost dve organizacije vojvođanskih Ma'đara koje, makar načelno imali iste cilje- . ve? Da li bi ih tada pred biračima približili, ili u jeku izborne groznice još više . podelili? Ferenc Čubela o tome ima sledeće mišljenje: :

— Bilo šta da se desi do oktobza ili · novembra — mi smo Već izgubili poverenje glasača. Jer, oni vide samo — svađu. Jedino rešenje je mudar kompromis i da samo zajedno idemo u izbore. Jer to da, se ide odvojeno, da delimo bjrače, vojvođanske Mađare — to se ne sme dozvoliti, to bi bila tragedija. A, odgovorni smo pred Mađarima ovde, a tako se politika

ne može voditi! :

да |----- MC S NELE Ur ZLO: ни Ил