Borba, 15. 02. 2008., str. 11

·

Petak - nedelja, 15 - 17. februar 2008.

sretenjski frobroj

BORBA I1

Otimali od cvreJa

U svojoj najnovijoj knjizi, koja u Poljskoj nosi naziv „Istorija moralnog posrnuća“*, poljski sociolog Jan Tomaš Gros okrivio većinu Poljaka da su na različite načine učestvovali u uništenju Jevreja

IZLAZAK NAJNOVIJE KNJIGE POLJSKOG SOCIOLOGA JANA TOMAŠA GROSA O ULOZI NJEGOVIH SUNARODNIKA TOKOM DRUGOG SVETSKOG RATA OŽIVELA JE ISTORIJSKU DEBATU O PONAŠANJU POLJAKA PREMA JEVREJIMA TOKOM NACISTIČKE OKUPACIJE ZEMLJE.

Gros je u knjizi, koja u Poljskoj nosi naziv „Istorija moralnog posrnuća“, okrivio većinu Poljaka ne samo da nisu pomagali Jevrejima koje su proganjali nacisti, već i da su na različite načine učestvovali u njihovom uništenju.

On tvrdi da su 'pojedini Poljaci tokom nacističke okupacije oduzimali imovinu Jevrejima, plašeći sc posle završetka Drugog sve\skog, rata da će morati da je vrate onima koji su imali sreću da prežive holokaust. Prema Grosovom mišljenju, to je i razlog širenja antisemitizma među Poljacima posle 1945. godine, okrivljujući uticajnu

KINEZI

Fengšui, godina pacova i

katoličku crkvu što nije zaustavila širenje neprijateljstva prema Jevrejima.

Gros veruje da je između 500 i 2.500 ljudi ubijeno posle okončanja Drugog svetskog rata u napadima antisemita.

Poljski sociolog, koji je živeo skoro 40 godina u Americi, po drugi put za poslednjih 10 godina, preispituje sliku koju Poljaci gaje o sebi kao herojskom narodu koji je, prema njihovom mišljenju, takođe bio žrtva nacista.

Naime, Gros je prethodno izazvao šok knjigom koju je izdao 2000. godine a koja govori o ubistvima Jevreja koja su počinili Poljaci u istočnom gradu Jedvabne, u julu 1941. godine. Poljaci su, kako tvrdi Gros, ubili svoje komšije Jevreje pošto su Nemci okupirali poljsku tcritoriju. Bivši poljski disident Adam Mihnik, koji od pada komunističkog režima radi na mestu glavnog

urednika najtiražnijcg, poljskog dnevnika „Gazete viborče“, zahvalio je Grosu na objavljivanju knjige koja se van Poljske objavljuje pod nazivom „Strah: Antisemitizam u Poljskoj posle Aušvica“.

Međutim, Gros je na sebe navukao bes ekstremne političke desnice, a mladići obrijanih glava su organizovali proteste na promocijama Grosove knjige u Varšavi i Krakovu, preteći da će autora tužiti zbog laži iznetih u knjizi.

Među poznatijim Poljacima kojima smetaju Grosove tvrdnje je i konzervativni političar i bivši poljski premijer Jaroslav Kačinjski, koji je nazvao knjigu uvredom za Poljake, a njenog autora optužio za „ekstremno antipoljske“ StavOvE.

Katolička crkva u Poljskoj je kritikovala Grosovu izdavačku kuću „Znak“ iz Krakova, upozoravajući da ne treba da „budi antisemitske i antipoljske demone“. U međuvremenu, tužilaštvo u Krakovu jc nagovestilo mogućnost podizanja optužnice protiv Grosa za „uvrcdu poljskog naroda“, prenosi nemačka agencija DPA.

Poljski nacionalisti i katolički vernici nisu jedini koji su ustali protiv Grosa. Mnogi istoričari u Poljskoj ne osporavaju podatke koje je Gros izneo u knjizi, ali smatraju da je kriv zbog generalizacije i optuživačkog tona u knjizi.

Istoričarka Božena Šai-

nok navodi da su nacisti jedino u Poljskoj, od svih ·

okupiranih država u Evropi, odredili smrtnu kaznu za pomaganje Jevrejima, a dešavalo se da čitave porodice budu pobijene ako je makar jedan član pomagao Jevrejima.

Drugi stručnjaci podsecćaju na krah državnih institucija pošto su komunisti prcuzcli vlast. Mcta

skoro svakodnevnih pljački nisu samo bili Jevreji i motiv tih napada nije bio antisemitske prirode.

Sam Gros vidi svoju knjigu kao „zakivanje eksera u kovčeg, poljskog antisemitizma“, a da mu je namera bila da pokaže kako je širenje antisemitizma zatrovalo istoriju Poljske.

Poslednji preživeli lider ustanka u Varšavskom getu, 1943. godine, Marek Hdelman (85) je mnogo skeptičniji u pogledu uticaja koji će knjiga da ima. Prilikom susreta sa Grosom, Edelman je proccnio da će knjiga za tri meseca pasti u zaborav.

„Ljudi su pohlepne zvcri. Da bi se bilo šta promcenilo, generacija koja može da posvedoči o holokaustu mora prvo da umre“, sumorno jc procenio EdclIman. Slavica Petrović

berza

Verujući u drevnu mudrost fengšuija Lim, koji se bavi berzanskim poslovima u Singapuru, na početku svake kineske nove godine okači u svojoj kancelariji nove figuricc

SVET JE PO KINESKOM KA LENDARU UPRAVO UŠAO U GODINU PACOVA, A PROSLAVA KINESKE NOVE GODINE, KOJA JE POČELA 7. FEBRUARA VELIKIM VATROMETOM, NASTAVIJENA JE I TOKOM PROŠLOG VIKENDA.

Kinezi Novu godinu slave punih pet dana i putuju da bi se videli s porodicom. To su dani kada se biznismeni za ekonomske prognoze okreću poznavaocima kincske veštine fengšuija.

Na veliko nezadovoljstvo berzanskih poslenika, ovi predviđaju sumornu godinu zbog podbačaja američke ekonomije.

„Pacov će postati agresiVan na samom: kraju godi!Ć, a njegov vodeni cleMicnt će ohladiti berzansko Užište“, izjavio je u Singapuru majstor fengšuija VinSent Koh,

_ Fengšui je popularan u CItaVOJ Aziji gde ga praktikuIa Kinezi kao veštinu pove“Vanja kosmičkih kretanja Sa TaZzmeštajem nameštaja i Osmišljay.

koi anjem | prostora Oji bi generisao „tokove blagostanja“,

Oni koji veruju u fengšui smatraju da njime. mogu Poboljšati imovinu, zdravljc, pa čak i lične kontakte.

U Hongkongu i Singapuru ljudi tu veštinu shvataju veoma ozbiljno, tako da se korporacije obraćaju ckspertima za fengšui za planiranje poslovne strategije, ali i za unutrašnju dekoraciju poslovnog prostora.

Posle konsultacije s jednim „takvim ekspertom hongkonški Diznilend je, na primer, promenio ugao

' glavnog ulaza za posetioce.

U godini pacova, prema oceni majstora fengšuija Rejmonda Loa, posebno će cvetati industrije vezane za zemljane i metalne znake u horoskopu.

„Pacov je simbol novca... dok jak vodeni element u godini označava produktivnost i jaku aktivnost metalurških grana industrije“, ocenjuje Lo.

On savetuje investitorima da ulažu u nekretnine, rudarstvo i zlatarstvo.

Malezijski stručnjak za fengšui Jap Boh Cu s optimizmom vidi stabilizaciju berzanskog tržišta u Jugoistočnoj Aziji, posle burnih dana na početku godine.

„Slika koja se nameće za ovu kinesku godinu je nicanje iz zemlje čiji je početak težak“, dodao je on.

Lim koji se bavi berzanskim poslovima u Singapu-

ru. na početku svake kincske Nove godine okači u svojoj kancelariji nove figurice, ovog, puta figuricc pacova, u nadi da će to podstaći njegovo poslovanje.

On veruje u Ba Zi ili „četiri sudbinska stuba“, tj. proricanje sudbine na osnovu vremena rođenja.

„Ne mogu reći da li mi to pomaže ili ne ... jer u situaciji pada akcija na berzama ne možete ništa učiniti kako ne biste izgubili novac“, kaže on.

Terens Ti smatra da fengšui ipak nije do kraja zaslužan za njegov uspeh.

„Fengšui mi je pomogao u poslu, ali je najvažnije to što sam veoma mnogo radio“, naglasio je on.

Mnogi su skeptični da bi ·

fengšui majstori ili bilo kakvo drugo proricanje sreće moglo da im donese bogatstvo. Da i tu postoje ograničenja svesna je, pored ostalih, i berzariska zajednica u Singapuru.

U tom smislu se može čuti da „na žalost nema prosnoza o tome ko će biti sledeći predsednik SAD“.

Većina fengšui skola uči nas kako da uređujemo i aranžiramo predmete, kao

što je, na primer, položaj

nameštaja u stanu, kako bismo. postigli harmoniju s okolinom.

U Aziji se mnogi oslanjaju na tu veštinu. Oni majstorc fengšuija konsultuju kada biraju mesto u kome će Živeti, pa čak i kada planiraju setvu. Veruju da fengšui, ta drevna mudrost, koju kritičari nazivaju i pseudonaukom, ima uticaj na njihovo zdravlje, bogatstvo, pa čak i lične odnosc.

Ljiljana Prošić

Kubanaca

Bugarska pevačica, Jordanka Hristova, bila je toliko popularna na Kubi, da su Kubanci ćerkama davali

imena po njoj

JORDANKA HRISTOVA, KAO MLADA BUGARSKA PEVAČICA, PRVI PUT JE POSETILA KUBU DAVNE 1967. GODINE, KADA JE ZABLISTALA NA FESTIVALU U VARADERU. POSLE TOG NASTUPA, OPČINJENA LEPOTAMA KARIPSKOG OSTRVA, JORDANKA POČINJE SVE ČEŠĆE DA ODLAZI NA KUBU, ČAK I DA TAMO PROVODI ZIME.

U moru pevača iz takozvanog istočnog bloka, koji su pohodili Kubu i pevali na tamošnjim festivalima, Hristova (04), je bila najomiljenija. Toliko omiljena da su je proglasili „verenicom svih Kubanaca“!

Ipak, kubanskog lidera, Fidela Kastra, upoznala je tek 1972. godine, tokom njegove posete Bugarskoj i odmah je, kako kaže, osetila da „taj čovek poseduje harizmu pravog muškarca“.

„Bila sam očarana njegovim tamnim, blago prozračnim očima“, zaneseno se priseća Hristova.

Ona se ni danas, kada Fidel u Bugarskoj, više ne uživa nekadašnju popularnost, ne odriče njegovog, prijateljstva. Naprotiv!

„lo je čovek koji je svoj život posvetio jednoj stvari kubanskoj nezavisnosti“, rckla je s neskrivenim divljenjem ova bugarska zvezda.

Ona je naglasila da Fidel „nije bio opčinjen muzikom i da nije bio'boem.

„Fidel nije voleo da igra, za razliku od svog brata Raula, koji je tipični Kubanac. On je drugačiji, pravi intclektualac koji voli da čita“, kaže Hristova.

Ni Kubanci joj nisu ostali dužni. Svojim ćerkama su davali imena po njoj, pa puno tridesetogodišnjakinja na Kubi danas nosi ime Jordanka.

„Verenica svih Kubanaca“ je na svom repertoaru najčecšće imala kubanske, italijanske, francuske i engleske pcsme. „Kubanci su čudesan narod, vole pesmu, igru... To

ČIKAGO

im pomaže da se duhovno uzdignu, da ne budu opterećeni materijalnim vrednostima“, izjavila je Hristova Rojtersu.

Posle obaranja komunističkog režima u Bugarskoj, 1989. godine, odnosi Havane i Sofije su se pogoršali, ali ne i prijateljstvo koje je Hristova izgradila prema Kastru.

Ona je odlučila da u Bugarskoj osnuje fondaciju koja će se baviti održavanjem

bilo zaposleno oko +0.000 Bugara, mahom inženjera i poljoprivrednih stručnjaka.

Bugari su na Kubu izvozili hemikalije, vino i mašine, a sa ostrva uvozili šećer i juŽnO VOĆe.

širom Bugarske se još uvek rado sećaju banana i pomorandži sa Kube, koje su se mogle naći u bugarskim prodavnicama i tokom hladnih i tmurnih zima u toj balkanskoj zemlji.

Jordanka govori najmanje

kulturnih veza između njene zemlje i Kube, nazvanu po kubanskom nacionalnom heroju, pesniku i piscu, Hoze Martiju.

Marti je poginuo 1895. godine, tokom borbi za oslobađanje Kube od španske kolonijalne vlasti.

Hristova je rekla da se divi Martiju, koji je podseća na bugarskog revolucionara Hrista Boteva, takođe pcesnika, koji je poginuo 1876. godine u borbama protiv Turaka.

Njena fondacija je kubanskom revolucionaru podigla spomenik na malom skveru u Sofiji.

U doba vladavine komunizma u Bugarskoj, na Kubi je

pet jezika i još uvek je zvczda u svojoj zemlji.

„Kubanci ne vole mršave žene, više im se dopadaju one punije, a ja sam baš takva - sportski tip i punačka, zato sam bila tako popularna“, kroz smeh se priseća pevačica.

Hristova je 2006. godine prisustvovala. proslavi Kastrovog 80. rođendana, upriličenoj u Havani, samo nekoliko meseci poslc njcgovc operacije.

Ona preko kubanske ambasade u Sofiji obavlja rcdovnu prepisku sa Fidelom, a svako pismo završava pozdravom „tvoja drugarica, Jordanka Hristova*.

Jelena Nedeljković

Krediti uništavaju grad

BEZ OBZIRA KO POBEDI NA NOVEMBARSKIM PREDSEDNIČKIM IZBORIMA U SAD, NA LISTI POSLOVA KOJIMA ĆE NOVI ŠEF DRŽAVE MORATI DA SE POZABAVI NAĆI ĆE SE OPORAVAK GRADSKIH

SREDINA.

Kriza na američkom stambenom sektoru, odnosno tržištu hipotekarnih kredita, koja će možda gurnuti ekonomiju u recesiju, već je srušila snove hiljada porodica, posebno

onih iz redova manjina.

"Tokom buma na američkom tržištu nckretnina u SAD, latino i Afroamerikakci su gotovo četiri puta češće od ostalih uzimali skupe hipotekarne kredite, pokazalo je istraživanje pod nazivom „veća cena za američki san.“ ,

Istraživanje je, navodi Rojters, pokrilo šest gradova, uključujući Njujork, Los Anđeles, Čikago i Boston, i pokazalo da je 3,8 puta veća verovatnoća da afroamerikanac dobije skuplji zajam nego belac dok je kod Amerikanaca latino porekla taj odnos 3,6 puta.

Posledica toga je da su mnogi gubici hipoteka upravo u delovima gradova u kojima žive predstavnici manjina. Te gradske sredine postale su magnet za kriminal, a cene kuća

su pale.

Čikago Loun, deo grada nedaleko od mesta gde radi demokratski predsednički kan-

didat Barak Obama, već izgleda kao da je bombardovan.

Prema zvaničnim podacima, u Čikago Lounu je u prvoj polovini prošle godinc rcgi-

strovano 69 gubitaka hipoteka po kvadrat-

noj milji, za 00 odsto više nego u istom pcriodu prethodne godine.

U Zapadnom IngiIvudu, manjinama nascljenom susedstvu Čikago Louna, broj izgubljenih hipoteka po kvadratnoj milji dosti-

gao je 111 i najveći je u Cikagu.

Neoprofitne organizacije i vođe lokalnih zajednica u velikim gradovima širom SAD upozoravaju da mnoge banke i hipotekarne ustanove već godinama ciljaju na siromašne, neobrazovane predstavnike manjina i odobravaju im skupe kredite.

Ali, najgore tek dolazi, upozoravaju iz savetodavnih i neprofitnih grupacija navodeći da će se manjinske zajednice ove godine suočiti i sa rastućim plaćanjima na osnovu prilagođavanja hipotekarnih kamata.

Ema Henri, 68-godišnja radnica bolnice u Čikagu, Afroamcrikanka, sa novom kamatom se srela kada joj je mesečna rata skočila na 1.000 sa 700 dolara.

U lokalnom razvojnom Šorbenku kažu da

ta banka namerava da u narednih 18 meseci

refinansira najmanje 2.500 skupih hipoteka, poput Emine.