Borba, 15. 02. 2008., str. 12
| 2 BORBA
sretenjski tfrobro| JO
3ogati ilegalci
ILEGALNI DOSELJENICI RADE U SAMI) UGLAVNOM NA MANUFINIM POSLOVIMA SA MALIM PLATAMA. ALI, TU JE 1 DRUGA GRUPA O KOJOJ SE ZNA = ILEGALCI KOJI POSLOVE, MESTA 1
MANJI s POKRENULI RADNA KOJ! SU SE OBOGATYILI.
L Americi oko 20.000 ta-
ODVOHRILI
il doscljenika-preduzetik zarađuje najnanje IO00.000 dolara gocliSšnje, cine dovode u pitanje raširenu iyrdnju da ilegalni CIUIUOT.U[I USDOLPAOVGIJU «Ul rmčka eckonomiju. kažu Zaaupnici doseljenika. Mnoygi ističu «a Živć američki san”, ali skoro niko od njih nc istup: javno Z#bov swraha od deportacije. Primer je 238-godišnji kompjuteraš iz, Kolumbijc, koji je ostao i posle isteka koju Je JOS. godine. Njemu nije dugo trebalo da osnuje preduzc-
će Za veb clizajn:u Majami-
Viz dobio
ju. spucijalizovano za clIck-
wonsku trgovinu.
razmahu, koje plaća porcz državi, Nedavno jc razvila internet platformu Za onlajn radio i televiziju koja bi mogla da predstavlja proboj u toj oblasti.
“Mi smo sada na dobroj poziciji. zaradđujemo novac. Wastemo svakog mescca jcr su naši klijenti zadovoljni. To su američke kompanijc, koje zarađuju dosta novca zahvaljujuci našim vcb sajtovima,” rckao jc Wojtersu osnivač, koji nije želeo da mu sc pominje imc Zbog cmigprantskog, statusa.
On je u toku dugačkog, administrativnos, Droccsa, Čiji će kraj najverovatnije voditi njegovoj deportaciji. lo će značiti i zatvaranje kompanije a zaposlcni, uključujući Amerikance, biće otpuštcni.
Utvrdivanje tačnog broja ilegalnih emigranata koji imaju šŠšestocifrenc zaradc nije lak posao, ali sc prctpostavlja da ih ima oko
vodeći demograft u lHispanik centru u Vašingtonu,
Zastupnici doseljenika tu organizaciju vide kao lovcc na više od 12 miliona ilcgalnih emigranata, koliko se procenjuje da ih ima u SAD, od kojih su većina iz Meksika ili drugih latinoameričkih zemalja.
“Ovce ljudc bi trebalo trctirati kao heroje, a ne kao kriminalce,” smatra MFelipc Korzeni, profesor markctinpga i komunikacija u državnom Univcrzitetu na Floridi. Imućni doseljcnici dolaze i iz Indije, Kine, lajvana, Izraela i Južnc Afrike, dodaje on.
Kongres bi trebalo da sc pozabavi njihovim poscbnim statusom, nc samo Zato Što oni imaju da izgubc mnogo više od drugih, kažc predstavnik Američkog, udruženja zastupnika doseljenika Džordž Camaras.
Protivnici ilcgalnog, doscljavanja smatraju da SAD
seban status za imućne ljude koji krše zakon. “Oni bi trebalo da budu
. deportovani prema važećim
zakonima. Voleo bih da vidim zaplenu njihove imovine, koja bi kompcnzovala gubitak od više milijardi dolara američkih poreskih obveznika zbog ilegalnih emigranata,” smatra predsednik organizacije Amcrikanci za legalnu emigraciju Vilijam Gin.
Prema postojećem zakonu, ljudi koji ostanu u SAD posle isteka vize moraju se
ne mogu ponovo ući u Ameriku u narednih 10 godina. Prema studiji Univerzitcta u Kaliforniji, urađenoj u saradnji sa Vivekom Vadvom, osnivačem Relativiti teknolodžiz, vlasnici ili suvlasnici više od polovinc kompanija u Silikonskoj dolini, koje su osnovane između 1995. i 2005. godine, upravo su doseljenici.
U istom periodu, kako se navodi u studiji, zahvaljujući preduzetništvu cmigra-
Danas je to kompanija u
20.000,
kaže Džef Pasel,
„nc bi trebalo da odobre po-
VOMLAVTANN ai LJ
(8) 496 0000 OM, MOB: MAN, 3 OE (7 a
RP ONMMAI NM LŠ, \\ ila) |M
|
UO
vratiti u zemlju porckla, i
nata pokrenuto jc 25 odsto
edovoljno doktora u bolnicama
“| 187 urgentnih ccntara, njih 13 uopšte nema doktore za hitne slučajeve, a veliki broj pacijenata biva vraćen kući
JAPANSKI PLAN DA UTROŠI JOŠ J,4. MILIJARDE DOLARA NA BOLNIČKE DOKTORE NEĆE MNOGO POMOĆI DA SE UBLAŽI NEDOSTATAK OSOBLJA, ŠTO JE UZROK ODLAGANJA INTERVENCIJA I SMRINIH SLUČAJEVA, KAŽU DOKTORI U JAPANU. Novi paket od 150 milijardi jcna trebalo bi da pomognic da odeljenja. za himc slučajeve u bolnicama mogu da pokriju sve veći broj medicinskih i hirurških
intcrycncija, navedeno jc u nc-
davno objavljenom izveštaju Ministarstva zdravlja.
Zbog niskih'plata i dugih smcma bolnicc širom Japana su ostale bez doktora, pa je u avgustu zabceležen slučaj da jc žena s komplikovanim porodđajem izgubila bebu jer su u 10 bolnica odbili Ola je prime zato što nije bilo raspoloživih doktora,
*Pinansijska sredstva neće pomoći”, uveren je doktor Kunio Kolbxajaši koji je vodio urgentni centar u univcrzitetskoj bolnici "Ttikio u Tokiju dok 2005. nijc pocco da predaje.
Kkobiajaši Je objasnio da dodatnia.srcdstva namcnjena medicinskom sektoru nc stizu do bolničkih doktora zato što domovi zdravlja beleže gubitkc.
Prema vladinim podacima, u 2000. višc.od tri ,bolnicc odbilc su «la prime 607 žena pred porodajem zbog nedostatka doktora, prcencla je agencija Blumbecrgs.
Sa starenjem japanske populaCIJC SVC VIŠC pacijenata traži Dolničku ncgu. Starijim osobama jc mnogso potrebnije lećenje od srcanih oboljenja, moždanog udara, demencije i drugih hroničnih stanja. Zbog čega Je znatno simuanjeno osoblje potrebno za hitac slučajeve kao što su infarkti i komplikacije pri porodaju.
Vladina statistika, takođe, po-
kazuje da je udeo osoba starijih
od 65 godina u Tokiju, kojima je bila potrebna hitna pomoć, 2006. povećan na 38. odsto sa 29 procenata pre 10 godina.
“Od dodatnih plaćanja bolnicama korist će imati rukovodioci
Ra
a ne doktori”, smatra doktor i zamcenik direktora univcrzitctskc bolnice Sova u "Tokiju Toru Aru4. U oko 1+ odsto urgcentih ccntara širom Japana nema dovoljno specijalista da se obezbedi ncprekidan rad 2+ časa, niti su dovoljno stručni za pojedince hitnc slučajeve, a posebno nedostaju akušcri, navedeno jc u izveštaju objavljenom u listu Asahi.
Od ukupno 187 takvih centara obuhvaćcnih pregledom, njih 13
uopšte nema doktore za hitne slučajeve, navedeno jc u izveštaju. | . “Nešto se mora učiniti da bi sc poboljšala radna klima za bolničke doktore. Osoblje je desetkovano”, upozorio je Macumoto, jedan od 13. doktora u hitnoj slu-
žbi bolnice Čiba Holusoh pri Mocdicinskoj školi Nipon, nedalcko od Tokija. · Zvaničnici hitne pomoći su proteklog meseca pozvali 11 bolnica u Tokiju da pruže pomoć 95-godišnjoj starici s bolovima u grudima i sve su odgovorile da su pune, da bi kasnije staric: umrla u nckoj drugoj bolnici. “Odnos ponude i tražnje SC promcnio. Broj pacijenata je svc veći kao posledica svc starije populacije a kapaciteti bolnica osta-
ju isti”, ukazao je Aruga iz univerzitetske bolnice Šova.
Aruga je objasnio da je odbijanje pacijenata ponekad ncizbežno. Nedavno je na primer, kaže Aruga, bio odbijen prijem pacijenta sa srčanim tegobama jer su lekari već zbrinjavali četiri takva pacijenta, a još dva su čekala.
Prema podacima ministarstva unutrašnjih poslova, služba hitnc pomoći je tokom 2006. odgovorila na 4,89 miliona hitnih poZiva, Što je za tri odsto više nego 2003, ali je, prema occni čelnika vatrogasne i službe hitne pomoći Keiđija Arakija, potrebna bolja saradnja između tc službe i bolnica. |
Zbog troškova žene u Japanu često izbegavaju redovne kontrole tokom trudnoće jer sistem zdravstvene zaštite Često nc pokriva u potpunosti mesečne kontrole od najmanje 3.000 jena ili porođaj koji košta oko 400.000 jena (3.750 dolara).
Prema izveštaju lokalne vlade, žena u Nari, na primer, nije imala evidenciju redovnih kontrola, što je znatno otežalo da se nađe bolnica koja će je primiti na porođaj. Japanska vlada se u decembru obavczala da će počev od 1. aprila izdvajati oko 1,6 milijardi jena godišnje za razvoj sistema za raspoređivanje doktora na hitnim slučajevima i za poboljšanje usluga u akušerstvu i pedijatriji.
“Primenićemo merc koje će omogućiti bolnicama da spremnije prihvataju hitne slučajeve”, izjavio je japanski premijer Jasuo Fukuda i obećao veći upis u medicinske škole, bolji sistem smenskog, rada i veće plate za bolničke doktore.
'Zorica Marjanovih
tehnoloških ili inženjerskih ·
kompanija.
Može se pretpostaviti da među tim doscljenicima ima i ilegalnih, kaže Vadva, kolumnista i profesor, čija
·je kompanija u magazinu
“Fortjun” svrstana u 25 “najkul” firmi na svetu. “Pitanje je šta da sc radi sa 12 miliona nelegalnih emipranata koji nemaju znanja i veštine. Ali, i šta sa onih nekoliko hiljada koji nam pomažu da budemo konkurentniji,” pita sc Vadva, koji je rođen u Indiji.
Dip Parpl za Medvedeva
RUSKI KREMLJ TRESAO SE U
PONEDELJAK UVEČE OD MUZIKE VETERANSKOG BRITANSKOG BENDA DiP PARPL, KOJI JE OVOG PUTA NASTUPIO PRED MALO DRUKČIJOM PUBLIKOM NEGO ŠTO BIL SE OČEKIVALO.
Obožavaoci su bili u krznu i svečanim odelima, okićeni ratnim medaljama, a nc u farmerkama i majicama kratkih rukava. Pristizali su u crnim limuzinama, ne u autobusima. Au prvom redu su bili najverovatnije budući predsednik Rusije Dmitrij Medvedev, potpredsednik vlade Sergej Ivanov i drugi.
Aktuelni Ruski predsednik Vladimir Putin samo jc otvorio veče Gasproma i nije ostao da sasluša slavni britanski bend.
Povod je bio 15. rođendan ruskog, giganta Gasproma, koji je angažovao britanske hard rokere kao *jagodu na šlag”. slavljeničke večeri, a i, naravno, da uveseli gazdu. Predsednik upravnog, odbora Gasproma Medvedev, koji je, takođe, kandidat Kremlja na predstojećim predsedničkim izborima, rckao je novinarima da je Dip Parpl njegov omiljeni bend. Zvaničnici najveće svetske gasne kompanije učinili su sve da ga zadovolje.
Dip Parpl, koje je svojevremeno Ginesova knjiga rckorda proglasila za najglasniju svetsku grupu, delovao je izgubljeno u prostranoj palati Kremlja, koja prima 6.000 ljudi, i ima jednu od najvećih pozornica u svetu.
Dok su čuveni rokeri izvodili svoje hitove iz 60-ih i 70-ih godina, koje rok analitičari danas smatraju klasicima, uključujući i legendarnu pesmu “Smoke on the Water”, publika, koju su, uglavnom, činili sredovečni ljudi, sedela je pasivno, u odelima i kravatama, jedva primetno klimajući glavama, Što je “potvrđivalo” da slušaju.
Petak - nedelja, 15 - 17. februar 2008
O O O O aa ONO
Subota, 10. februar
Godine 1871. rođen jc srpski pisac Radoje Domanović, majvocj ski satiričar, koji je sarkastično i duhovito slikao vlast ogrezlu u % ju i nasilje, lažno rodoljublje i do servilnosti poslušno građanstvo, bi satirične pripovetke “Stradija”, *Vođa”, “Danga”, “Mrtvo more", "Knj, vić Marko po. drugi put medu Srbima”.
Godine 1871. poražena Francuska potpisala jc kapitulaciju i ,k, primirju s Pruskom, čime jc završen francusko-pruski rat. U maju | i utanačen je definitivni mir s tada već ujedinjenom Nemačkom Francuska morala da ustupi bogate pokrajine Alzas i Lorenu i da plati, nu odštetu. .
Godine 1877. rođena je srpska književnica Isidora Sckulić, izuzetan stilista širokog, obrazovanja i visokc kulture, tanan posmatrač ljudskih života i sudbina, pisac visoke duhovnosti i prefinjenog duha, član Srpskc akademije nauka i umetnosti. Dela: putopis *Pisma iz Norveške”, roman “đakon Bogorodičinc crkve”, pripovetkce “Hronika palanačkog groblja”, “Saputnici”, “Gospa Nola”, cscji “Analitički trenuci i teme”, “Zapisi o mome narodu”, “Mir i nemir”, “Njegošu - knjiga dubokc odanosti”, “Govor i jezik kulturna smotra naro-
da”.
Godine 1918. englesku luku Dover u Prvom svetskom ratu bomby, dovala je nemačka podmornica.
Godine 1926. rođen je engleski filmski režiser Džon Ričand &k, zindžer, blizak idejama “slobodnog filma”. Filmovi: *Lažov Bili", *{) ling”, “Daleko od razuzdane gomile”, *Ponoćni kauboj” (Oskar), "N, delja, prokleta nedelja”, “Sjaj i beda Holivuda”, *Maratonac”,
Godine 1933. u strahu od sve češćih nemačkih pretnji, Jugosli čehoslovačka i Rumunija rcorganizovale su odbrambeni savez Malu Ar tu, koja je dobila stalni Savet sastavljen od ministara inostranih poshg
Godine 1959. vođa gerilaca Fidel Kastro - čije su snage 1. jami 1959. zbacile diktatora Fulhensija Batistu - postao je premijer Kube, \
Godine 1992. Skupština Republike Srpske Krajinc pril vanrednom zasedanju u Glini plan Sajrusa Vensa o razmeštxan) snaga UN u RSK, razrešila dužnosti premijera Milana Babića 1} odluku njegove vlade o raspisivanju referenduma o Vensovom planu
Godine 2003. umro je srpski pisac Aleksandar Tišma, član Wrk akademije nauka i umetnosti i Akademije umetnosti u Berlinu, čija la prevođena na dvadesetak jezika, a i sam je prevodio s mađarskogim. mačkog jezika. Dela: zbirke pesama *Naseljeni svet”, “Krčma”, knjige povedaka “Krivicc”, “Nasilje”, “Povratak miru”, “Skola bezbožništvay, mani “Za plavom devojkom”, “Knjiga o Blamu”, “Upotreba čoveka”, re i zavere”, zbirka putopisa “Drugde”.
Godine 2005. stupio je na snagu Sporazum iz Kjota, kojim su? lje potpisnice prihvatile do sada najstroža ograničenja vezana za životne sredinc.
i}
Nedoelja, 17. februar
Godine 1600. italijanski filozof, astctonom i matematičar Đordin Bruno, spaljen je u Rimu kao jeretik, na osnovu presude rimokatoliši inkvizicije. |
Godine 1673. umro je francuski pisac Žan Batist Poklen Molijtt,F dan od najvećih svetskih komediografa, isto veče pošto je iprao u MD joj poslednjoj komediji “Uobraženi bolesnik”. U više od 30 komadi nijalno je ismevao mane društva, staleške predrasude, pokvarenost# stokratije i gramzivost buržoazije. Dela: “Upravljati se prema pritol" Ostala dela: *Škola za muževe”, “Škola za žene”, “Tartif”, “Don ZuMl, “Mizantrop”, “Žorž Danden”, “Tvrdica”, “Učene žene”, “Građanin mic”. :
Godine 1766. rođen je engleski ekonomista i demograf Tomas bert Maltus, poznat po “zakonu stanovništva”, prema kojem [41] uvećava geometrijskom, a proizvodnja hranc aritmetičkom jom. .Godine 1856. umro je nemački pisac jevrejskog porekla lj Hajne, jedan od najvećih pesnika 19. veka, čija je poezija suptill ı rizma, iskrenih emocija i osećajnosti prigušenih ironijom, vrhunsko! | stignuće romantizma. *
Godine 1863. srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević POM? nio je državi zgradu u Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino U pismu Ministarstvu prosvete poručio je da kuću ustupa “SVOI U stvu” za smeštaj “učenih i prosvetnih zavoda”. U njoj je sada Deogradskog univerziteta. :
Godine 1871. rođen je srpski pisac i diplomata Jovan Dučić, C Srpske kraljevske akademije, čije je stvaralaštvo izuzetne VeFSIHN udarilo pečat srpskoj poeziji u prvoj polovini 20. veka, Osim od kojih su neke neprolazne vrednosti, pisao je prozu (“Jutra Sl | ra”), putopise (“Gradovi i himere”, “Pismo iz Ženeve”, “Pismo s ad “Pismo iz Španije”), eseje (“Blago cara Radovana”, “Moji sapu | “Staza pored puta”), studije (“Grof Sava Vladislavić”). Umro je 10, SAD i njegove mošti počivale su bezmalo šest decenija u mesu a državi Indijana, posle čega su prenesene u otadžbinu i položi kruptu manastira Nova Gračanica iznad njegovog rodnog Trebinja.
Godine 1909. umro je indijanski poglavica Gojatlaj, (“Onaj koji zeva”), poznat kao Džeronimo, poslednji poglavića plemena Apači koji se predao američkoj vojsci. Kao vođa apačkog plemena Čirikahua, predvodio je nekoliko indijanskih ustanaka u pokušaju da se odupre genocidu vlade SAD nad Indijancima i njenoj odluci da preživele preseli i zatoči u rezervat u Arizoni, ali je 1886. bio prinuđen da se preda. Neposredno pred smrt u tvrđavi Fort Sil u Oklahomi, izdiktirao je : autobiografiju “Džeronimo: njegova lična priča”. | jel?
Godine 19809. umro je francuski modni kreator Gi TATOO : najvećih “modnih diktatora” 20. veka. Njegove elegantne e i davane su po relativno umerenim cenama. ~ 1 Depot",
Godine 1992. generalni sekretar UN Butros Butros-Gali PoMiAF je razmeštanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svetske Of u bivšoj Jugoslaviji.