Arhiv UNS — Selo

su stajale na putu što bržeg osposobljavanja državnih poljoprivrednih dobara za izvršenje njihovih osnovnih zadataka, danas se mogu jasno sagledati i sve slabosti državnih poljoprivrednih dobara koje su, prije svega, bile uslovljene nedovoljnim shvatanjem značaja tih dobara za čitavu našu poljoprivredu. U toku dvije godine posle oslobođenja vrlo je malo, a negđe skoro ništa, urađeno па arondaciji dobai;a, što je trebalo da pretstavlja polaznu tačku na putu njihove organizacije. Bez sprovođenja osnovne arondacije poljoprivrednih površina nije moguće ni zamisliti pravilno rukovođenje imanjima, a da'i ne govorimo o tome koliko je to važno za mogućnost primjene savremenih metoda rada u poljoprivredi. Bez provedene arondacije nema ni mehanizacije državnog sektora, pa prema tome ni ispunjenja osnovnih zadataka koji koji se postavljaju pred državna poljoprivredna dobra. Organizovanje imanja teklo je neravnomjerno i vrlo sporo. U tom poslu nije bilo dovoljno shvatanja važnosti brzine organizovanja ni potrebne operativnosti, što je dovelo do toga da se i danas neka dobra nalaze u početnom stadijumu organizovanja, mada su dosada već mogla da budu organizovana. Ovdje nije riječ o onim dobrima koja su nedavno osnovana i kojima je potrebno određeno vrijeme da se organizuju. Mnogo je primjera koji govore da se u organizacionom pogledu moglo više učiniti i uraditi, nego što je dosad urađeno. Posebno je pitanje što u radu na organizaciji dobara nije svuda bilo plana, nego se on odvijao neravnomjerno, s vremena na vrijeme. Umjesto toga, da se jednom državnom poljoprivrednom dobru utoliko više pomogne ukoliko je kasnije i sa manje osnovnih sredstava počelo sa svojom organizacijom i radom, često se išlo baš obrnutim putem. To naročito važi za опа državna dobra koja su oformljena poslije rata skoro na goloj ledini, bez gospodarskih zgrada i bez dovoljno živog i mrtvog inventara za razliku od onih preduzeća koja su imala izvjesna početna sredstva s kojima su mogla ući u proizvodnju. Otuda se često potkradala omaška, koja se i danas potkrada, da se ne uzimaju u obzir svi ti momenti i da se sva državna dobra guraju pod jedan kalup državnih poljoprivrednih dobara, bez obzira na njihov momentalni položaj, njihova sredstva i mogućnosti. Kako se državna poljoprivredna dobra, bar jedan dio i to po svim narodnim republikama, nalaze u stadijumu organizovanja potrebno je njihovu organizaciju što prije privesti kraju. Pri tom treba sprovesti neke mjere od kojih su najvažnije slijedeće: 1. Provesti do kraja arondaciju državnih imanja. Tu se prije svega misli na osnovnu arondaciju tamo, gdje iz objektivnih raz-

5