Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

Čišćenje voska.

Piše

Šime Vudy,

umirov. učitelj,

||Ja dobijemo posve čisti vosak, treba ga čistiti, $ jer kod prešanja meda ili kod topljenja voska s ostalo je još dosta taloga i nečistoće u njemu, tako da voštane ploče nisu posve čiste i zato za prodaju nesposobne, jer kupac im suzbija cijenu. Voštane ploče, koje su na medu ohladile, sadržavaju također još meda na sebi, koji se mora pomno odstraniti i oprati, jer se od njega kod topljenja voska načini sirupu nalik talog, koji podaje vosku smolast i zagorjeli zadah. Za topljenje voska neka se upotrebe ili mjedene ili bakrene tave ili kotlovi. Najprije se ulije toliko vode, da se dno valjano pokrije, zatim se voštane ploče razbiju ili iztrgaju na sitne komade, jer se ovako mnogo brže rastope, nego li u krupnim komadima. Posude ne valja mnogo napuniti, jer se vosak rastopljeni pjeni i diže, i u neopreznosti prekipiti može. Topljenje valja preduzeti kod umjerene vrućine, najbolje na žeravicama, a ne na plamenu. Imademo li mnogo voska za očistiti, onda se preporučuje to u dvije posude učiniti. Ako je sav vosak rastopljen, a tekućina počimlje vrijeti, onda tek počimlje pravo čišćenje. Vosak valja s vatre tad skinuti i pustiti kratko vrijeme stati, jer se tako najveći dijel nečistoće na dno sijedne. Na vosku pako se nalazeća nečista pjena skida se s komadićem zaoštrene trijeske. Zatim se vosak salije u pripravne za to posude, koje smo prije toga medenom vodom pokvasili, da se vreli vosak ne prilijepi na posudu Preporuča se također vosak kroz rijetku krpu ili koprenu procijediti i izžmikati, tim će veći dio nečistoće otstranjen biti.

Ohladnjivanje voska neka biva polako. U tu svrhu treba da posude stavimo na toplo mjesto ili je zamotajmo u stvari, koje toplinu drže, najbolje bi bilo, da je zakopamo u piletine u jedan sanduk. Cim laganije se hladi vosak, a čim veći je oblik ohladnjela voska, tim čišći i lijepši će biti vosak. Nakon što je vosak posve ohladnio, što se zbiva nakon više dana, već prema tome, kakova temperatura vlada u lokalu, gdje se vosak ohladnjiva, treba vosak izvaditi iz posude. Ako smo posudu, u kojo) je vosak ohladnjivao, pustili na miru, to se je vosak dočim je kod ohladnjivanja manji postao sam od posude odlupio, dapače posve lahko i čisto i iz posve uskih posuda se mogao izvaditi. Na taj način pa i iz samih starih saća stopljeni vosak prikazuje se kao vrlo lijep u boji i mirisom, te samo na dnu, ako se je još možda prihvatilo što nečistoće, moći je sastrugati Ako vosak naglo ohladnjujemo, to ne valja, jer obično popuca. Želimo li vosak salijevati u razne oblike, onda valja da ga pustimo u kotlu, gdje smo ga stopili, da se lagano ohladni, dok se je dovoljno sjeo i počimlje se čistiti. Tek u tom stanju treba napuniti oblike, u kojih želimo da imamo vosak. Vosak, koji dulje vremena leži u hladnoj temperaturi, znoji se, naime izlučuje njeki bjelkasti sok, nu koji u vrućoj sobi ili na suncu opet iščezne. To isto opažamo na umjetnom saću ili na onom saću, kojega si pčele same sagradiše, naročito dakle na pravom vosku. To nije dakle, kako mnogi misle, plijesan, već je to naravni masni pot od voska.

Poučni razgovor o naprednom pčelarstvu.

(Za početnike priredio

Bogdan Penjić).

Pav a o : Što je Petre, hoćemo li uzimljivat, odnosno utrpavat naše pčelce? Petar: Ja sam sve svoje pčelce već pregledao i za zimu pripravio, ako si i ti kod svojih sve onako ndesio, kako sam ti zadnji put kazao, možemo sada otpočeti uzimljivanjem, ili, kako ti veliš, utrpavanjem naših pčelaca. Ali ti si mi Pavle onomad govorio, da imaš jednog pčelca u džirzonci, koji je pun meda i sve je lijepo izgradio, samo ti se čini malo pčela u njem. Pavao; Istina je, a sad kod pregledavanja nisam našao ni matice u njem, pa sam naišao na još jednog,

koji ima doduše lijepu mladu maticu, ali i taj bi trebovao više pčela, a opet nebi rad, da od drugih vadim zrelo leglo, jer ga i onako u ovo doba nigdje previše nema. Sad ne znam, što da uradim sa onim bezmatičnjakom, a što opet sa ovim slabim, ali inače zdravim pčelcem? Petar: Kod tebe če biti i tomu lahko pomoćiTi gojiš pčele u džirzonkama i u običnim košnicama, a tako i treba. Među pčelcima u običnim košnicama vidio sam, da ima i dosta laganih, koji neće moći prezimiti, premda imadu dosta naroda. Sa ovima možeš pomoći i onomu bezmatičnjaku i onomu slabiću, jer znam da ih i onako nisi voljan hraniti.

TEČAJ XX

• HRVATSKA PČELA-

77