Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

Pavao: Jest, tako je Petre, hraniti ih neću. Već sam pomišljao, kako bi bilo, da te lagane košnice ©marnim, a pčelu iz njih u džirzonke stresem, ali ne znam pravo, kako ću to da izvedem, jer sam jedanput već omamljivo, pa je zlo ispalo. Valjda sam ih previše omamio, pa su skoro sve poginule. Što ti ono preporučaš za omamljivanje pčelaca? Petar: Ja za to već mnogo godina upotrebljavam u vodi razmočeni salitar, pa uvjek vrlo dobrim uspjehom. Uzmi za par novčića salitra, razmoči ga u vodi i tom pogustom tekućinom namoči bezne krpice, (krpice neka su I dm. duge, a 5 cm. široke). Najbolje su krpe od prostoga beza, jer je fini bez pretanak, pak se takove krpe ne napoje dovoljno salitrom. Kad su krpe već dobrano namočene salitrom, treba ih sušiti u hladu, a nipošto na suncu. Jednom takovom krpicom možeš svakog pčelca omamiti. Krpica se jednostavno metne pod košnicu, pa zapali, a dim, koji se iz zapaljene krpice razvija, omami pčelu. Pavao : Tako je neki dan omamljivao jednog pčelca naš šumar, pa on veli, da mu je skoro sva pčela ostala mrtva, a ja bogme ne bi rad, da se i kod mene to dogodi. Petar: Sigurno je predugo ostavio košnicu zaklopiti! nad dimom, pa se je tako pčela utušila. Kad se pčelac omamljuje, treba prislonuti uho na košnicu; s prvine pčele jako zuje, a kašnje sve slabije, dok ih napokon i ne čuješ zujati, a tada moraš odmah nadignuti košnicu, da uđe svježi zrak do pčele. Tako omamljena pčela podići će se sva za IO — 15 časova, za to moraš odmah pronaći maticu i odstraniti ju. Kad si maticu našao i odstranio, poškropi omamljenu pčelu mlakom medicom i odmah ju stresi k’onomu pčelcu, kojeg ojačati kaniš. Za veću sigurnost, da se pčele međusobno ne pokolju, dobro je prije spajanja jedne i druge malo poštrcati sa razvodnjenom žestom od metvice (Melissengeist). Sada dakle znaš što imaš činiti, da ojačaš ona dva slaba pčelca, samo slušaj, da ti još nješto kažem: Kad budeš dodavao omamljenu pčelu onomu pčelcu, koji nema matice, ne moraš otstranjivati matice od omamljenog pčelca, nego svu pčelu zajedno sa maticom stresi k onomu bezmatku. Pavao : Dobro Petre, učiniti ću, kako mi reče i

to sve još prije poldana, a popodne ću ih sve redom uzimljivat, samo mi reci, što je bolje, ostaviti prozore i preko 2ime na saću, ili ih povaditi, pa čim drugim zamijeniti ? Petar: Ako uzimiš pčelce sa prozorima na saću, popljesm'viti će ovo saće do prozora, jer se zimi nahvata na staklu vlaga. Za to ćeš bolje učiniti, ako sve prozore povadiš, a na mjesto njih stavi na zadnje okvirce slamne hasure. Ne imaš li slamnatih hasura, pokri zadnje okvirce čvrstim papirom ili Ijepenkom, a na ovu pričvrsti prozor. Najbolje i najpraktičnije su za taj posao čvrste slamnate hasure, koje su barem 2 —3 cm. debele. Sve pukotine ■ prolaze u okolo hasure dobro začepi mahovinom, a ako je pčelac uzimljen u takozvanom plodištu (dolnji prostor uzor-džirzonke), tada ne zaboravi gornji prostor (medište) utrpati slamom, mahovinom ili kojim drugim lošim vodičem topline. Uzimiš li kojeg pčelca i u gornjem prostoru, a 'ti utrpaj pod krov slamu ili mahovinu Ovako uzimljeni pčelci, ako samo imadu dosta hrane, moraju dobro prezimiti, pa ma kako ciča zima bila. Pavao: Evala ti Petre, sve ću učiniti po tvom naputku, samo mi još molim te reci, kako ću uzimiti pčelu u običnim košnicama (pletarama). Imam četiri takove, a pčelci su u njima dobri i jaki, jedino se bojim, da ih nebi opet miševi napastovali. Taj ti se vrag uvuče na leto i cijele zime uznemiruje pčelu. Prošle mi je zime jedan jaki pčelac uslijed tih gadova sasvim propao. Petar: Tvoje obične košnice stoje sve na širokoj daski u pčelinjaku, a ti svaku obloži u naokolo pepelom, a na leto postavi sa dolnje strane jedan ili dva čička, pa budi siguran, da ti miš neće na to leto u košnicu. Da bude pčelcu što toplije pokrij svaku košnicu kaptarom, ili drugom praznom košnicom. Ako pokriješ košnice drugom praznom košnicom, moraš leto i na prazno košnici obložiti čičkom ili ga čim drugim zatvoriti, jer će se inače i na to leto uvući miš, a zaklonjen tako od zime, on će progledati dolnju košnicu i ugnjezditi se pčelcu baš viš glave. U ostalom nastoj, da se tih nepozvanih gostova lišiš, pak postavi dobre stupice. Pavao: Hvala ti Petre i na tom; sad idem, da najprije, dok je još toplo, pomognem onim slabićima u džirzonkama, a popodne ću ih sve po redu uzimiti. Zdravo dakle Petre, pa do skorog vidova.

Priposlano.

Velecijenjeni gospodine urednice! U »Varaždinskom Viestniku« od 25. kolovoza t. g. pod člankom »Narodno gospodarstvo«, nalazi se kritika moga predavanja o praktičnom racionalnom pčelarstvu, koje sam držao *) Za sadržaj članaka pod ovim naslovom ne odgovara uredničtvo.

u Varaždinu dne 13. kolovoza t. g. radi koje Vas molim izvolite uvrstiti u Vaš list slijedeće retke: Meni je vrlo drago, da me se prvi sjetio g. Jerman, da kritikuje mene i moje košnice. Hvala mu za onih par redaka hvalospjeva, ali neka bude uvjeren, volio bi ipak čuti istota-

„HRVATSKA PČELA«

TEČAJ XX