Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

Domaće vijesti.

Iz okolice. Piše nam jedan župnik. U 2. broju Vašeg cijenjenog lista spOmenuli ste, da imate ozbiljnih tužaba, da narod pravi poteskoća župnicima, koji po svojim osjećajima i po svojoj dužnosti odlucno postupaju u propagiranju custava prema narodnoj dinastiji. To je živa istina! Ja ću navesti samo ovo: U mojoj župi zaprijetili su mi životom, ako ikad spomenem ime kraljevo ili princa regenta Aleksandra, kako je to nami župnicima naredio Presvj. Ordinarijat. Nu nije toga isprva bilo. Ja sam naime molio nesmetano za našega Vladara sve dok nije vlada pozvala raladost u vojnu službu, a župnicima bilo naregjeno od Poglavarstva, da proglase dotični poziv s oltara, kako sam to i ja učinio. U zao čas! Nakon nekoliko dana počeli su seljaci iz jednog šela župe rotiti se kao naučeni (?) proti meni, vladi, i ako hoćete dinastiji. Ojunačili su se još više odkad su vidjeli, da se nije ništa dogodilo onima. koji su se oglušili spomenutom pozivu, već ostali kući ismjehivajuć i vladu i državu. Je li potreba spomenuti, da više ne molitn za Vladara, e se izbjegne nemiru a i možda gorem u crkvi. Akoprem sam to javio Poglavarstvu, redarstve-

nom odsjeku, već na 12. ov. mj.; do danas o kakvoj istrazi ne znam ništa. Usljed toga pitam, ko je kriv, da neki župnici, ne pokazuju toliko revnosti u propagiranju čustava prema narodnoj dinastiji ? kako ste i to predbacili u istom broju. Jesu И krivi župnici, koji su izloženi prijetnjama razuzdanog seljaštva bez ikoje zaštite, ili ko drugi ? ! Seoska pošta. Tuže nam se. s Kliševa: Ima više od рб godine, da su gornja sela općine Zaton lišena seoske pošte. Poznato nam je vrlo dobro, da je Ravnateljstvo Pošta ukinulo dotičnu poštu, jer ne htjelo povisiti platu seoskom listonoši. I tako pučanstvo od preko hiljade duša sa župničkim. i školskim uredima nije sretno, da u XX. vijeku imade poštu. Molimo Ravnateljstvo Pošta neka što prije ukine ovu ncpravdu. Slano. Kod nas aprovizacija skoro od početka ustanovljena raspačava narodu samo brašno, sol i etodvaputa žigice, dočim šećer, petroleum, šterike i t. d. raspačava samo jedan trgovac gosp. Lujo Milić. Naša je želja, da sve što se za narod dijeli (aprovizacije tiče) predade u ruke samo naše aprovizacije i radi toga molimo nadležne, da se za ovo pobrinu i razvide, te da kod prve podjelbe, bude udovoljeno našoj želji.

Dubrovačke vijesti.

Llčne vžjesti. Državni savjetnik i bivši dugogodišnji ininistar, g. Ljuba Jovanović, stigao je jučer u naš grad. On je na putu za svoje rodno mjesto Risan, koje je | ostavio još 1881 gođ'., kao ustanik protiv I Austrije u krivošijskoj buni. Veseli nas, što je nakon toliko godina doživio, da vidi \ oslobogjenu svoju užu domovinu, u kojoj mu želimo najugodnij. boravak. Prispio je u naš grad gosp. general Boža Srećković, komandant Drinske Divizije, sa gospođom i kćerkom. Dobro nam došao! j \S|ertČanje. G. Jovan M. Todorović, i Iror>p+fir» I rlr- 1 . Г.гг vix - СГI—П žavni komesar u Dubrovniku, vjencaće se ] sutra, u pravoslavnoj crkvi, u 10 J / 2 sati ] sa Jelicom, ćerkom konjičkog pukovnika Milana Dunjića iz Beograda. Čestitanja primaće u crkvi. Ovom vrlo spremnom cinovnikn, koji dostojno zauzimЦе povjereno mjesto i kojemu leže na srcu nadasve državni iuteresi, i naša srdačna čestitanja. Sretno ! Smeno«an|e. Mjesna je bolesnička blagajna imenovala svojim liječnikom Di. Marka Bibicu. Satovi za ordinaciju za grad j Dubrovnik i Gruž, biće oglašeni u nastaj- : nom broju. Seogradski maturanti. Kako smo izvješteni, radi bolesti која se pojavila u nekim mjestima Bosne i Dalmacije, beogradski maturanti neće posjetiti naš grad, kao ni druga mjesta u Dalmaciji i Bosni. Stigao parobrod. U utorakje stigao parobrod ~Salzburg“ iz Tulona, sa 1300 iseljenika iz Amerike, jedno 30 invalida i nekoliko stotina izbjeglica. Uprav krščanski. Pišu nam iz Gruža: Nazad nekoliko dana preminu u ovom mjestu od dulje vremena nastanjeni, zidar A. F. Pokojnikova supruga, koja je pravoslavne vjere, htjela je da u sprovod dogje i mp. Otac Domenikanać, koji je pokojnika u bolesti pohagjao, pokrijepio svetotajnama i pripravio ga za drugi svijet. Zupnik za to, što je u sprovodu bio još jedan svećenik, učini slijedeći račun nesretnoj udovici: 1) stolarno pravo i pristojbina župnika

40 kr. 2). Pratnja jednog svećenika 20 kr’ | 3) Vosak u sprovodu 47 kr. 50. (Taj je vosak, župnikova svijeća, koja se ne gori u sprovodu i jedna mala svijeća, koju je nosio drugi svećenik). Tangenta voska Matici 38 kr. (ovo nije propisano. Komu je pošlo?) Križonoši 20 kr. (a dječak, koji je nosio križ, primio je 5 kr.) ukupno 165 кг. 50, jednako 56 dinara ili 37 franaka. Vidi se da naš Dn. Niko nije zaludu upravitelj Pomorske Banke, kad je ovako dobro izračunao. Ovaj račun tai odnesen u presvj. ; Biskupa, nu kao darau i onne može ništa. 1 Iznašamo pred javnost egoizam našeg uzoi 7 župnika koji u”3vakoj prigodi, ovako i kršćanski podnaša. Znao se је ovako skupo naplatit, ali ga nije znao pohodit u bolesti. Molimo presvj. Biskupa, kad gaštiti.neka ga premjesti u grad blizu sebe. Naši parobrodi. Zagretaačke ~Novosti“ u br. 194, donose: Pitanje razdiobe tonaže bivše austro-ugarske trgovačke mornarice, riješeho je na slijedeći način : sva tonaža trgovačkih brodova, smatra se ratnim plijenom i pripada Antanti, u koliko ; nije većina kapitala u rukama saveznih ili j asociliranih država. Prama tome ostaje kra| ijevstvu SHS. sva dubrovačka piovidba, oj balna i oceanska. Austro-hrvatsko parobr. j 1 društvo, Ungaro-Croata, obalna i slobodna plovidba, Ocianija i sva „Dalmatia" te sva ona malena parobrodarska društva u Dalmaciji. Nama dakle pripada od sveukupne j tonaže a. u. 20° 0 i sva obahia plovidba. Skinuta austrilanština. Napokon skinuli su onu nakazu orla, kod željei znice u Gružu. Preporučamo, da se i ostali znakovi skinu, da nas ne sjećaju crne austrijske tiranije. Raspuštena dječurlila. Mnogi nam se tuže, da su neka djeca postala tipravo nesnosna. Zadirkivaju prolaznike, bacaju kamenja, a osobito da čine nered na kupanju. N-eka djeca što ni malo ne | služi na ugled našega grada prosijače : kod stranaca, pod izlikom, da nemaju ni oca ni matere, da im je otac poginuo i t. d. i Stranci, naravno udijele im što milostinje, a oni onda na rakiju u krčme. To smo i 1 neki dan na vlastite oči gledali. Preporu-

čujemo policiji, da pripazi na ovu raspuštenu dječurliju. iziožena slika. U izlogu knjižare |j. Tošović na Placi izložena je originalna j slika na drvetu, koja predstavlja „Noć na Golgoti“. Djelo je našeg domaćeg umjetnika R. Asića dekorativnog slikara, poznatog po uspjeloj slici sv. Vlaha, која jje u Zagrebu bila izložena i easvim se pohvalno kritika o njoj izrazila. Jdeja je divno izvedena, prestavljajući, kako u noćno doba spuštaju Isusa s križa i polažu u grob. Kontrast izraegju tame i svijetla; noćno svijetlo mjesecine razsvije- | tljuje tragicni prizor, koji se odigrava na Golgoti. U pozadini vide se zidine Jeruzalima, koji rasvijetljen mjesecnim sjajem place nad sudbinom Spasitelja, koji trpeć umre za spas čovječanstva. Preporučamo sliku Ijubiteljirna umjettnosti, da ukrase svoj stan. Cijena je umjerena 1000 K. skupoee raste s dana na dan. Neki artikli dostigoše već mahnite cijene. Prizna|emo, neki artikli moraju biti skupi, jer ih j uvažamo, a pitanje valute na žalost još nije uregjeno. Ali, ne razumijemo, kako inašem vlastitom proizvodu, štoga davanaša bližnja okolica, cijena postaje svakim danom veća. Ako na Gundulićevom trgu za- ! aada danas kilogram graha 3 krune, raznog voća 3 krune, mali kukumari po 1 kr., | itra mlijeka 3 kr, sutra na jedan put roskoči cijena na 50%. Onda nastaju rrotesti i ogorčenja gragjanstva. Mi priznaemo, danas je sve skupo, ali rnnogi i nnogi upotrebljuju ovo prolazno doba cao gulikožu narodnu i snijevaju obogastvu. Moglo bi se ipak tome doskočiti, a ihvare i razne trgovce špekulante ezemrlarno kazniti, da bi bilo reda.. Živežu na 3 oljani, neka n. pr. općina odredi razložite fijene, a ne da pojedinci, meću cijene, | |:ako je njih volja. Jednom, rnora se | postaviti red. | Bez pertsije. Tuže nam se neke ј / rdovice, kćeri našeg naroda, ali po mužii ј »rinadnice drugiieh država, koje su nastale j. Г . ,i, 0 ’v/e, da su za sve ovo vrijeiza sloma Arisu.., TI J T ve penzije i potpore. me ostale bez ikar. - j ra njihove jla molfce i žalbe odgow ,• . vlastima liasti, da se obrate mQ _ jnjesta u kom se nalaze, pošto one ~ , л j gu da im se odazovu radi nesregjeno. uovčanog saobraćaja i valutnog pitanja. | Ne znamo, da li je istina, što još kažu njihove vlasti, da postoji u tom pogledu uzajamnost izmegju njih i naše vlade do kašnjeg obračuna; ali u svakom slučaju naše vlasti ne smiju da se ogluše vapaju nesretnih ndovica, no treba da porade, sto je moguće, za njih, sad više no ikad, jer je nevolja i suviše velika, a pomoći ni odkud! Koneerat. Sutra će u 9 sati večera biti u Bondinom pozorištu koncerat G.ce Halke Lowcsynske uz sudjelovanje g. iva Batistića. izuoz robe iz NJemaeke Austri|e. Centralna uprava izdjejstvovala је kod nadležnih faktora u Beču, da Njemacka Austrija dozvoti izvoz one robe, koju su podanici kraljevstva Srba, Hrvata i 1 Slovenaca, prije dvadeset drugog marta t. g. u Njemačkoj Austriji kupili i već platili. Ako su platili samo jedan dio, doi zvoliće se izvoz samo dotične količine. Dozvole ograničiće se samo za onu robu, za koju kupac može tačno da pokaže, da je prije 22. rnarta plaćena. Svi zainteresovani neka podnesu molbe, snabdjevene sa svim dokazima centralnoj upravi u Beogradu, koja će ih, po pregledu poslati u Beč, pa se izdaju potrebne dozvole za izvoz.

Šeše (boginle), Na 21. ov. mj. konstatiran je drugi slucaj šešava u ovom gradu na Prijekome. Da se sprijeci dalje širenje zaraze, treba da se prijavi vlasti svaki, pa i sumnjivi slucaj bolesti, te da se podvrgnu navrtanju (cijepljenju), sve one osobe, koje borave u blizini okuženih kuća i one osobe, koji posjećuju take kuće u blizini svojijeh. Svako oboljenje, skopcano sa glavoboljom, bolesti krsta, uda i ognjicora, te osipom po tijelu, ima se odmah prijaviti lijecniku, Općini ili Poglavarstvu. Malo diskorsa. Novitati po gradu i placi: Zuteface i crne duše pocele akvistavat kolur a popolako i korađ. Mijović otvorio put. 914 lomio je „Dušana“, a danas . . . . gja znade. Kraljeva festa ispala svud manjifiko, a osobito u Sarajevu. Povorku je dirigo Srećko Perišić, koga svi u gradu poznate. 914 zazvo je Perišić sedutu komunalu (u Sarajevu, jerbo je on tamo abokat i kousiljer od komune!) odhrdo pecu parlate, kako valja glavnoj ulici stavit Potijorekovo irae, perke da je Potiorek junak, koga lako ne rodi druga. majka a danas isti Perišić, diriga povorke i to srske!!! Po placi vicu zastava na apaltu Strinčića. Trčim i ja da vidim. Mislio sam: biće đermaneza, perke je Niko za brijeme gvere, vazda petavo đermanezu a kad tamo spljetska ~Zastava“ u vetrini. Čitamo : „ Zločinci u rukavicama“. Poznam Nika, nasmijo sam se, zakanto u sebi onu iz evanđelja : golubice moja, golubice bijela .... Kad sam upobje paso zastave nije bilo . . . čovjek se predomislio, e per non far brutta figura digo je. Bili bi počeli vragovi pretresat tuđe rarvice, pa кб zna kako bi bio i on paso Orlando.

Najnovije vijesti.

Regent Aleksandar prispio jucer po podne u Novisad. Dočekao gaje vojvodaßojović za štabom, francuski casnici, sokoii, šehoslovaćka delegacija te veliki broj gragjanstva i seljaštva iz okolice. Jućer na Rijeci megjusaveznićko vijeće admirala saslušalo ■ odaslaastvo Jugoslaveha f poGvN saslušanja bili su svi vrlo zadovoljni. Antantina komisija na Rijeci dovršila svoje. izvide, odlućila u korist francuskih ćeta, jer njihovo ponašanje bilo besprijekorno. Iz Pariza javljaju: antantini državnici zakljućili u turskom pitanju da će Tursku državoj)ravno posvema raspustiti. At Za vrijeme rijećkog pitžLija predloženo 'ieNTuAžv'Sznika, da Rijeka'i njeno okružje postane autonomna i nezavisna država. Iz Beograda javljaju da je leastao konflikt izmegju Vatikana i naše države što je papa imenovao Asanovića duhovnika djakovaćkog sjemeništa bez znanja vlade, djakovaćkim biskupom. Ovaj je dapaće u Beću bio i posvećen i tek je poslije toga vlada bila obaviještena kratkim dopisom od zagrebačkog nadbisknpa Dra Bauera. Kriza je u kabinetu ministarskom ostranjena. Dr. Korošec i Gostinćar povukli su svoj zahtjev za ostup nakom Protićeva pisma Korošecu i prisustovali su na 21 o. mj. sjednici ministarskog savjeta. Dopisnik „Jutarnjeg Lista“ doznaje, da su htjeli istupiti iz kabineta zapravo s razloga, jer ne bi htjeli, da na sebe preuzmu suodgovornost što će neki djelovi Slovenije i Istre, temeljem mirovnog ugovora, potpasti pod Italiju. Iz Pariza se doznaje, da je miro-1 vna konferenca konaćno odredila granice ! Njemaćke Austrije. Pitanje je ćehoslova: ćko-jugoslavenskog koridora propalo. Tomu se protiviše Amerika i Engleška. Maribor će pripasti našoj državi a Celovac njem. j Austriji, uz uvjete dvokratnog prebiscita l za celovaćku kotlinu.

3

,N AR OD'

Str. 3.

И:| | Ж | ЗЕSIIЕ2IIЈ Srpska Centralna Banka za Primorje (dioničko društvo) u Dubrovniku Uplaćena glavnica K 5,000.000 obavlja sve bankovne poslove uz najkulantnije uvjete. BANčINA AGENTURA U GRUŽU obavlja sve komisijone i oipremničke poslove uz najpovoljmje uvjete.