Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

KLERIKALCI KOD NAS

Zahvaljujući potpunom političkom bespravlju, u kojem se pod ranijim protunarodnim režimima nalazio hrvatski narod, klerikalcima je zaista uspjelo da u seljačkim i malograđanskim slojevima steknu dosta jak utjecaj. Oni su se čitavim svojim razgranatim hijerarhičkim aparatom, vještim iskorištavanjem političke situacije, u kojoj je hrvatstvo trebalo biti izbrisano, bacili na to, da hrvatskom narodu daju u zamjenu za njihove rasturene političke i seljačke organizacije svoje klerikalne organizacije Katoličke akcije, Križara itd., u kojima se klerikalizam pretstavlja kao jedini nepokolebivi i »proganjani« zaštitnik političkih težnja najširih hrvatskih redova. Njegove čisto vjerske manifestacije, hodočašća, euharistički kongresi, procesije, podizanje crkava itd., svemu tome dala je vješta klerikalna taktika politički biljeg borbe protiv tlačitelja hrvatskog naroda. Klerikalizmu i katoličkoj Crkvi bilo je to moguće, jer stvarno nikada nisu bili proganjani ni od jednog od šestojanuarskih režima počevši od režima Pere Živkovića, pa do režima Bogoljuba Jeftića, već su, naprotiv, kod svih tih režima nailazili na punu potporu i blagonaklonost. Sukobi koji su od vremena na vrijeme izbijali između diktatorskih režima i klerikalizma (kao na pr. »sukob« povodom poslanice visokog katoličkog klera uperene protiv jugosl. Sokola) nisu imali nikada ozbiljni karakter. Spomenuti režimi znali su kakvu moć pretstavlja organizacioni aparat katoličke crkve i nastojali su da tu moć svedu na onu mjeru koja im neće biti opasna, već će im koristiti. Autoritativni režimi imali su računa u tome, da se borbenost potlačenih narodnih masa svede u klerikalne vode, dopuštajući klerikalcima da ispoljavanje političkih težnja naroda zadrže u granicama manifestacija, koje su uz izrazito vjerski imale i bezazleni političkoslobodarski karakter. Oni su računali, da će na taj način narodne mase odvojiti od bezdušno proganjanog vodstva seljačke demokracije i da će klerikalci, čiji su ljuti neprijatelji bili vođe hrvatskog naroda, Ante i Stjepan Radić, zauzeti pozicije toga vodstva. Sjetimo se samo ovih riječi Antuna Radića: »Popovi i njihovi prijatelji mogu reći i pokazati više toga, što popovima služi na čast i čime se mogu podičiti. Ali jedno ne mogu reći i pokazati, a to je ovo: Ne mogu reći ni pokazati, da su rimski popovi ikada i igdje ljudski radili i borili se za slobodu svoga naroda. Toga oni ne mogu reći ni pokazati, a naprotiv bi se moglo pokazati, kako su rimski popovi pomagali držati u poslušnosti i pokornosti, pače i u ropstvu, pače su ga i sami u svem tom držali...« Za vrijeme potpunog političkog bespravlja široke narodne mase prihvatile su poziv klerikalaca i njegovali su svoju nacionalnu Svijest u njihovim organizacijama i pod okriljem katoličke crkve, Nema sumnje da su klerikalci pod takvim okolnosti stekli izvjesne pozicije u narodu. Oni su danas jači, nego što su bili prije šestog siječnja 1929. Sa jačanjem hrvatskog seljačkog pokreta i njegovih političkih, gospodarskih i kulturnih arganizacija njihova će snaga slabiti. Ali zato je u prvom redu potrebno, da u tim organi-

zacijama zavlada pravi demokratski duh i da vodstva tih organizacija napuste vječito i pogubno taktiziranje prama klero-fašističkom rovarenju. Odlučujući faktori u b. HSS trebali bi da uvide, da su klerikalci najveći neprijatelji i cjepači seljačkih organizacija. Oni će u danom času znati da iskoriste stečene pozicije za svoje posebne političke ciljeve. U sklopu hrvatskog pokreta i podvrgavajući se ma i nerado vodstvu Dr. Vlatka Mačeka, klerikalci mogu još s teškom mukom podržavati pozicije koje su zauzeli, ali i to samo uz tu žrtvu, da svoj uticaj, ukoliko ga nisu mjestimično potpuno izgubili, dijele s uticajem hrvatskog seljačkog oslobodilačkog pokreta, koji sve više raste na njihovu štetu. Nema sumnje da su klerikalci počeli gubiti svoje pozicije onim časom, kad je Hrvatska seljačka stranka počela obnavljati svoje organizacije. Ali da je klerikalna opasnost minula i da su je vođe hrvatskog seljačkog pokreta likvidirale, to je isto tako netačna tvrdnja kao i ona, koju rado iznose neprijatelji b. HSS, da klerikalci imaju presudan utjecaj na taktiku i politiku cjelokupnog hrvatskog pokreta. U svom položaju u općem hrvatskom pokretu oxii danas pretstavljaju neposrednu opasnost za cjelokupni pokret, njihova se uloga nikako ne smije potcjenjivati u akciji za fašiziranje malograđanskih i politički nezrelijih seljačkih slojeva. Kao najizrazitiji pobornici fašističke ideologije kod nas, oni nisu i ne mogu biti pristaše seljačke ideologije b. Hrvatske seljačke stranke. U tom svom položaju, rovareći podmuklo protiv Udružene opozicije i najnaprednijih njenih ljudi, protiv pojedinih istaknutih pristaša Hrvatske seljačke stranke, a najviše protiv klasnog radničkog pokreta, klerikalci pretstavljaju najreakcionarniji elemenat, koji će u danom času sve sile uprijeti da pokuša skrenuti tok događaja u fašističke vode. U tom pravcu djeluju oni rukom o ruku s frankovcima, tako da se te dvije grupacije sve više u svojim ciljevima poistovjetuju i izjednačuju. Generalna linija klerikalne politike označena je papinskom enciklikom Quadragesimo anno (Kvadragezimo ano), koja propovijeda korporativno, fašističko uređenje države. Za uzor tak\ e države uzimaju klerikalci Austriju, u kojoj danas vladaju klerikalci zajedno s monarhističko-habsburškom klikom, koja je u veljači god. 1934. krvavo ugušila radnički ustanak, ukinula sve demokratske slobode, rasturila klasne radničke sindikate i uvela nečuveni teror % cijeloj zemlji. Generalna linija klerikalne politike kod nas, dakle nije nikakav njihov hrvatski specijalitet. Ona je ista i u Sloveniji, kao i u Austriji, Španiji, Belgiji itd. Svuda iste pojave, svuda propaganda fašizma. Razlika je tek u tome, što klerikalci u raznim zemljama primjenjuju razne taktike za provođenje te njihove generalne linije. Klerikalci su kod nas zastupani u vladi. Pisanje klerike mog »Slovenca« i »Hrv. Straže« ne razlikuje se ni po čemu. U Hrvatskoj klerikalci s mnogo muke igraju dvostruku ulogu ... Napredni dio Udružene opozive je i SDK zastupa demokratska načela i traži demokratsko uređenje države klerikalci propagiraju korporativno, fašističko u-

ređenje države (beogradska Ljotićeva »Otadžbina« vrlo često ih zato hvali); Udružena opozicija ; SDK traži parlamenat u kojemu će doći do izražaja prava volja naroda klerikalci su za nazovi parlamenat za »staleški« parlament po uzoru na fašističku Italiju i Austriju; klerikalci su za savez s fašistički uređenim zemljama demokratske stranke ne mogu se oslanjati ni tražiti pomoći od fašizma ma dolazio on s koje bdo strane; dosljedno tome, klerikalci su rat (oni i odobravaju pljačku Italije u Abesiniji, Japana u Kini, potpuno su na strani ustaške oficirske bande u Španiji i odobravaju intervenciju stranih fašističkih sila u španjolskom građanskom ratu itd.) demokratske i seljačke stranke i grupacije se samo za mir; klerikalci himbeno propovjedaju načelo neprotivlienja zlu i nepravdi, da bi se na grbači potlačenih bogatili povlašteni slojevi demokratski seliački pokret u zajednici sa radničkom klasom traži borbu za izvojevanje pravednog poretka i u prošlosti su prolijevali potoke krvi u borbi za svoja prava, koja su im otimali reakcionarni slojevi, među kojima je redovno crkva vodila glavnu riječ. Povratak u Srednji vijek, to priželjkuju klerikalci. Na smotri križara u Zagrebu dne 3. listopada o. g., naznačio je njihov čuveni vođa Profil li pac program naših križara. On je i/iavio, da se križari bore, da se Hrvatska povrati u stanje od prije 300 godina. U tome se, eto, sastoji klerikalna borba za slobodu Hrvatske. Hrvata, pristaša Narodne fronte, treba satrti, nepoćudne knjige treba spaliti. Živio general Franco, dolje legalna španjolska vlada, živiia, reakcija, dolje demokracija! to je uglavnom sadržaj svih govora kojekakvih protulipaca. Sve u svemu, klerikalci su najveći neprijatelji demokracije i narodnih sloboda, t. j. neprijatelji upravo onih osnovnih načela za koje se danas kod nas bore i radnička klasa i sve napredne i demokratske grupacije. Svejedno je traže li klerikalci ukinuće šestojanuarskih metoda vladanja, da bi ih zamijenili drugim, sličnim, odnosno u jačoj mjeri fašističkim metodam vladanja u svakom slučaju oni su neprijatelji slobode, neprijatelji demokratskih težnja seljaka, radnika i građana. I to utoliko opasniji neprijatelji, ukoliko se više pritajuju kao neželjeni gosti u velikom oslobodilačkom pokretu hrvatskog naroda. Rovareći, vodeći spletke i napadajući podmuklo demokratske i oslobodilačke težnje naroda, udarajući najžešće protiv klasnog radničkog pokreta, klerikalci nastoje oslabiti i kompromitirati borbu svih naprednih i demokratskih stranaka i grupa, koje se zalažu i bore za narodne slobode i istinsku demokraciju. Kao takvi oni pretstavIjaju zlo protiv kojega treba da se bori svaki napredan čovjek, a u prvom redu radnik i seljak.

Šaljite pretplatu čekom !

U prvom broju našeg lista nalazila se čekovna uplatnica, kojom se doznačuje pretplata za list. Poslužite se tom uplatnicom! Ako Vam se slučajno zamela ili izgubila uplatnica, ne tražite u tome izgovor za neispunjiaavnje dužnosti prema jednom listu, čije izlaže nje smatraju potrebom mnogi i mnogi drugovi i prijatelji, pa, vjerojatno, I Vi sami! Praznu ček. uplatnicu Poštanske štedionice možete dobiti kod svake pošte! za 25 para. Ispunite broj našeg ček. računa 31.117 i pošaljite pretplatu na adresu; »Novi List«, Zagreb, Mažuranićev trg 13.

Sitne vjesti

* Prigodom 20-godišnjlce oktobarske revolucije pušteno je u Sovj. Rusiji i z zatvora 20.000 zatvorenika, a od toga 5.000 političkih kažnjenika, * 5.000 kanadskih mornara stupilo je ovih dana u štrajk, tražeći poboljšanje radnih uslova. * Iz očiju mrtvaca izvađene rožnice presađuje sovj. profesor Filatijev na oči osljepljenih bolesnika. Samo ove godine ovom profesoru je uspjelo da povrati vid osamdesetorici bolesnika. * U ljevaonici željeza n Sušaku stradalo je jedanaest radnika prigodom gašenja željeza. Trojica su teško ranjeni i postoji bojazan njihov život. Ostali su ranjeni lakše. * Zabranjeno Je pjevanje narodnih pjesama japanskim seljacima. Japanske vlasti ovu zabranu obrazlažu time, što narodne pjesme nisu borbene i ne razvijaju ratnički duh. * Na najsjevernijoj točci svijeta, koja se nalazi na otoku Dicksonu, štampaju se dva dnevna lista »Polarna zvijezda« i »Arktičke vijesti«. * Prodaja knjiga u republikanskoj Španiji znatno je povećana u toku ove godine. Tako je za 12 dana prodano pedeset hiljada primjeraka knjiga pjesama Federika Garsis Lorke i sada se sprema novo izdanje od 100.000 primjeraka. U isto vrijeme u Francovoj Španiji prave se lomače za knjige. * Ada Ciganilja, otok na Savi kod Beograda postat će otok zabave, uživanja i sportski centar grada. Tako pišu novine. * Tipografski radnici u Nišu zatražili su od poslodavaca novu tarifu. Nnjihova akcija je uspjela, pa su im plaće povišene za 30 do 40 posto. * Na zahtjev njemačkog poslanika u. Parizu uklonjeni su iz palestinskog paviljona na Svjetskoj izložbi podaci o emigraciji 80,000 Židova iz Njemačke u Palestinu i o porastu oboljenja i smrtnosti Židova u Njemačkoj za posljednje tri godine. * 'U rudniku Mulga u Alabani (USA) poginula su od eksplozije BSrudara. Ovo je treća katastrofa iste vrste u ovom rudniku. God. 1910. poginulo je 39 rudara, god. 1914. 17 rudara, a sada 33. * Strana štampa javila je ovih dana, da je između Vatikana i Japana postignut sporazum u pogledu akcije, koju Japan vodi u Kini. »Osservatore Romano«, međutim, ovu vijest demantira. * Ljubljansko »Jutro« javilo je, đa se u vezi sa sporazumom SDK i UO radi na uspostavi bivše Slovenske ljudske stranke. Pretstavnici bi ove stranke pristupili sporazumu. Iz redova bivše SLS ove se vijesti demantiraju. * »Križar!« su kod na« održali posljednje godine .26.000 sastanaka, organizacija broji preko 41.000 članova i oko 1100 društava. * Izvršni odbor francuske socijalističke stranke predložio je komunističkoj stranci, da se održi zajednički sastanak ovih dviju stranaka u cilju ujedinjenja. * S padobranima spustilo se 2.200 vojnika prilikom ovogodišnjih manevara, koji su održani u Bijelorusiji. Vojnici su skakali iz aviona u punoj ratnoj opremi. * Kat u Kini stajao je Japan dosad 2,6 milijarde jena. Prema statističkim podacima, za posljednja dva mjeseca budžet japanske vojske porasao je za preko pola milijarde

AKTUELNE KNJIGE

f> ■ Din K. Магх; Klasne borbe u Frab>cuskoj Lenski: Uvod u političku ekonomiju 30. Horabin: Osnovi ekonomske geografije 1 5 -* Književni Savremenik I. komplet 45. Književni Savremenik 11. komplet 35. E. L.: Stanje i zadaci internacionalnog sindikalnog pokreta 4. P. Pavlović: Jedinstvo sindikata 4. K. Paustovski: Kara Bugaz 20. M. Gorki: Mati 20. Dr. Lj. Živković: Ljudsko društvo i rasna teorija 20, B. Traven: Lov na ljude 40 vez. 60. Poštarinu računamo prema stvarnim troškovima! Tražite prospekte! Nakladna knjižara »NOVA KNJIGA« Zagreb Gunđulićeva 41 Ček. rač. 46.904

Strana б.

»NOVI LIST«

Broj 3.