Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

u jednom gradskom vodovodu (do 5 godina staža, u Hrvatskoj) 64.000. u jednoj tvornici strojeva (do 5 godina staža, u Sloveniji) 77.700. c) Savjetnici u ustanovama; u jednoj komunalnoj banci (u Makedoniji) 31.820. u jednom NO općine (u Hrvatskoj) . . . 55.900. u jednom zavodu DOZ (u BiH) 58.300. u jednoj komunalnoj banci (u Sloveniji) 75.974. u jednom sreskom zavodu za socijalno osiguranje (u Srbiji) 81.200. Neke kategorije stručnjaka: a) radnici na vrlo složenim poslovima: u jednom drvnom kombinatu (u Makedoniji) .... 17.500. —■ u jednoj robnoj kući (u Srbiji) .... 28.600. u jednoj tvornici duhana (u BiH) . . 32.300. u jednom velikom građevinskom poduzeću (u Srbiji) . 65.00 0.u jednoj željezari (u BiH) 66,800.b) Tehničari u proizvodnji: u jednoj tvornici lijekova (sa s—lo5 —10 godina staža, u Srbiji) 26.113. u jednoj tvornici konfekcije (5 —10 godina staža, u Srbiji) . . 29.000. u jednom poduzeću rjećnog saobraćaja (5 —10 godina staža, u Srbiji) • ■ • 49.000. u jednom građevinskom poduzeću (preko 10 godina staža, u Hrvatskoj) . . . 59.300. u jednoj željezari (sa preko 10 godina staža, u BiH) . . . 70.700. u jednoj tvornici strojeva (samo do 5 godina staža, u Sloveniji) 77.300. c) Komercijalisti u poduzećima: u jednom trg. poduzeću na malo (sa s—lo5 —10 godina staža, u Makedoniji) .... 27.800. u jednom kombinatu preko 10 godina staža, u Srbiji) . . . 30.940. u jednom rudniku ugljena (preko 10 godina staža, u BiH) 53.800. u jednom trg. poduzeću za promet tekst, na veliko (5 —10 godina staža, u Hrvatskoj) 72.000. u jednoj tvornici duhana (preko 10 godina staža,- u Sloveniji) 92.300. —■ d) Neki referenti u ustanovama: jedan referent u NOO (sa sred. spremom u Makedoniji) . . . 18.060. jedan referent u sreskoj filijali NB (u Makedoniji) . . . 24.900.

jedan referent u sreskoj filijali DOZ (u Crnoj Gori) . . . 30.200. jedan referent NO općine (sa srednjom spremom, u Srbiji) 34.400. jedan referent u komunalnoj banci (u Sloveniji) .... 56.335. lako ovi rasponi nisu karakteristični i tipični za cijelu zemlju, ipak nas upozoravaju na to da su neki radnički savjeti prilikom donošenja odluka o unutarnjoj raspodjeli olako prelazili preko problema unapređenja proizvodnog procesa, povećavanja produktivnosti rada, zahtjeva za velikom serijskom proizvodnjom itd. Ostvarivanjem većih prihoda u nekim granama i privrednim organizacijama, do kojih se dolazilo podizanjem cijena na tržištu, a ne unutrašnjim naprezanjem kolektiva na već spomenutim frontovima, dovelo je do probijanja plafona ličnih dohodaka i do znatno uvećanog opticaja novca u ličnoj potrošnji. Pravilno ocjenjivanje radnog mjesta i povezivanje zarada s uvećanim zahtjevima koje kolektiv stavlja pred proizvođača u proizvodnom procesu, jedino je ispravan put da se rasponi u zaradama svedu u realne okvire. . ... , , Podvrgavanje reviziji dosadašnjih odluka radničkih savjeta u tom pogledu može značiti samo korak naprijed prema stabilizaciji i učvršćivanju robno-novčanih odnosa- , Ekspoze druga Mijalka Todorovica uz izvještaj SIV-a na zasjedanju Savezne narodne skupštine jasno je i nedvosmisleno podcrtao neke subiektivne slabosti. Kada je riječ o sub-

jektivnim slabostima koje se nisu mogle uklopiti u naša stremljenja na zajedničkom i nedjeljivom planu privrednog razvoja, valja istaći da su mnogi radni kolektivi dosta olako prelazili preko »politike« umjetnog stvaranja dobiti. Mnogi kolektivi su dizanjem cijene svojih artikala na tržištu (neki su ih digli i za 35 posto) došli bez po muke do fiktivnih zarada, koje su se odmah reflektirale na planu unutarnje raspodjele čiste dobiti. Produktivnost rada koja je u mnogim poduzećima već dugo vremena problem nije uzeta u obzir kod takvih zahvata. Sto je takva politika nekih poduzeća nanijela nekom štetu j dovela do općeg podizanja cijena na tržištu, za to nikoga nije zaboljela glava, niti je itko u takvim poduzećima našao za potrebno da svoj sitni, lokalistički interes podredi jednom širem i širokom procjenjivanju stvarnih ekonomskih interesa zajednice. Radnički savjeti u tim i takvim poduzećima nisu baš najuspješnije položili svoj ispit pred zajednicom, jer je njihova popustljivost išla na uštrb općih kretanja u privredi i robno-novčanih odnosa. Anketa nije ovdje data zato da se negiraju rasponi zarada pod svaku cijenu, niti zato da se na temelju ovih podataka krene u obračun sa politikom nagrađivanja i u onim slučajevima u kojima su rasponi realan odraz nečije ekonomske vrijednosti i nečijeg znatno povećanog rada. Izgleda da takvo procjenjivanje pojedinih kategorija radnika i službenika nije striktno provedeno, pa je Savezno izvršno vijeće donijelo i Zakon o formiranju komisija za provođenje propisa o raspodjeli čistog

prihoda i uputstva o provođenju načela i općih mjerila u pravilnicima privrednih organizacija i samostalnih ustanova. Dosadašnja praksa pokazala je da opća načela i smjernice nisu dovoljna osnova za izgrađivanje i provođenje politike unutrašnje raspodjele, koja bi istovremeno odgovarala potrebama i mogućnostima radnih kolektiva i bila usklađena s interesima šire zajednice. Naime, pokazala se potreba za određenijim društvenim kriterijima za raspodjelu čistog prihoda na sredstva za lične dohotke i fondove, koji bi prije svega radnim kolektivima mogli služiti kao bliža orijentacija pxd utvrđivanju odnosa u raspodjeli, a društvenim organima i organizacijama kao orijentacija u njihovom radu na usmjeravanju politike unutrašnje raspodjele. Pred radničkim savjetima koji se upravo biraju stajat će već u narednim tjednima i mjesecima ozbiljan posao razrade dokumentirane analize kojima će u svom kolektivu i pred društvenim faktorima pokazati kakve su odnose uspostavili u raspodjeli, i na kojim su elementima utvrdili osnove i mjerila u svojim pravilnicima. Taj posao dovest će organe radničkog upravljanja übrzo do pitanja pravilnog ocjenjivanja radnog mjesta sa stanovišta veće produktivnosti, kvalitetnijeg rada itd. No razgovori 0 profitima i strukturi unutrašnje raspodjele neće se svoditi samo na fiksiranje sadašnjeg stanja, nego i na diskusije o perspektivama, novim tehnološkim postupcima, modernizaciji 1 rekonstrukcijama, politici školovanja kadrova ukratko osnovama na kojima će počivati jedna trajnija razvojna faza i rast kolektiva.

»Pored zadatka u vezi s preispitivanjem raspodjele po završnim računima za 1961. godinu pred radnim kolektivima stoji i drugi važan zadatak, koji se sastoji u potrebi da se prouče propisi odnosno načela i opća mjerila u raspodjeli čistog prihoda i da se na osnovu sagledavanja svoga stanja donesu odgovarajući zaključci i odluke o potrebi izvršenja izmjena i dopuna u svojim pravilnicima koje treba završiti najkasnije do 30. juna o. g. Nesumnjivo je da takva razmatranja i eventualne izmjene i dopune u pravilnicima treba izvršiti uz što neposrcdnije i šire sudjelovanje članova radnih kolektiva.« (Ljupčo Arsov član SIV-a — Borba od 20. aprila 1962.)

»Obim I težina negativnih pojava, problema i teškoća koje su pratile naš brzi razvitak pri danim objektivnim uvjetima, zavisio Je i zavisi u prvom redu od nas samih, od toga kako smo se mi postavljali prema danim pojavama i problemima, da li smo ih pravilno i na vrijeme uočavali i kako smo ih rješavali. Jer, subjektivni činilac Je danas utoliko važniji i odgovorniji što pri ovakvom općem usponu naše subjektivne slabosti, propusti i griješke ne samo umanjuju stvarne rezultate, već iz njih onda proističu i gomilaju se mnoge objektivne poteškoće. Može se zbog toga reći da su upravo naše subjektivne slabosti pretežni uzrok sadašnjih poteškoća kod brzog uspona.« (Mijalko Todorović, ekspoze, Borba od 8. aprila 1962.)

Detalj ulaganja namotaja u stator električnog generatora u tvornici »Rade Končar«

1. MAJ 1962