Beogradske novine

Strana 2.

Beograd, četvrtak

Beogradske Novine

6. januara 1916.

Broj 3.

čati centralne vlasti i njihove saveznike, traže oni saradnike, pa magdje bilo. Sada je red na Rumunjskoj. Ova bi država po mišljenju entente morala spasiti svojom hrabrom vojskom njihovu izgubljenu stvar. U Bukareštu su điplomati entente već od prvog dana rata na poslu, pa nijesu štedili ni lijepih riječi, a ni novaca, da dogju do svog cilja. Lijepe su riječi nudili vladi, kojoj su obećavali sva moguća područja Austro-Ugarske, a novac je tekao u džepove stanovtih političara i novina, koje se od vremena zaista i trude, da strovale svoju zemlju u rat i nesreću. Na sreću Rumunjske njezin je kralj, kao i ministar predsjednik umni političari, koji se ne dadu navesti na tanak led, kao ni grčki kralj Konstantin i njegova vlada. Oni znadu posve sigurno, tko je neprijatelj Rumunjske i na čijoj strani leže interesi zemlje. Rusija, kada l)i nadjačala. Austi'o-Ugarslui bezgrižnje bi savjesti prelco Iješina rumunjskih stupala u Carigrad. Rumunjska je već god. 1877. osjetila ruslcu zahvalnost, pa se gospodin Bratianu čuva ponovno je upoznati. Njegov je položaj j zaista težak. Bezđušna agitacija entente odmah od prvog dana rata, razdražila je zemlju, pa je i zadnje dano Talce Janescu nastojao sa svojim drugovima srušiti u komori vladu. Da podupiru ovu političku efenzivu nalijeću ruskemase na austro-ugarsku frontu u istočnoj Galiciji i granici Besarabije. j Vojnički uspjeh tako rekbi pod prozorima Rumunjske, zaista bi mnogo pomogo rusofilskim agitatorima ove zemlje. Ali nesrcća i ovaj puta prati vjerno ententu. Uzalud žrtvuju Rusi na Prutu i Strvpi hiljade t hiljade svojih vojnika i uzalud nastoji Take Janescu srušiti ministra predsjednika Bratiana. Rumunjska ostaje heutralna! Ententa će i opet izgubiti jednu političku i vojničku bitku.

Ruska ofenziva. Tečajem su čitavog mjeseca decembra sti zali iz Rumunjske vijesti o skupljanju znatnih ruskih vojski u istočnoj Galiciji i Besarabiji, da navale ovdje na desno krilo austrougarske i njemačke vojske, koja je zauzela položaje od Rige, pa sve do rumunjske granice. Rusi su od vajkada volili ponajviše Bukovinu, jer su se vazda nadali, da će njihovi vojni uspjesi p o I i t i č k i djelovati na s u s j e d n u R umuniju. Napadno je, da je ova ruska ofenziva započela skoro na isti dan, kad je započelo zasijedanje rumunjskog parlamenta. Navale ruskih vojski na austro-ugarske položaje započeli su isto vrijeme sa napadajima rusofila u Bukareštu protiv neutralističke politike rumunjske vlade. Ova je suvislost tako jasna, da je ni sam Take J on e s c u ne može poieći. Obratimo sad našu pažnju vojnim dogagjajima. Po ovom je ruska ofenziva započila na 23. decembra, pa je na 29. decembra dostigla svoj vrhunac u bojevima sjeverno od Pruta i istočno od Strype. Rusi su i opet pokušali sa svojom starom metodom navale u masam a, pa su mjestimice navaljivali na austro-ugarske položaje u deset do četrnaest redova. Ovi su položaji ali izvanredno utvrgjeni i — što je

najvažnije — branjeni od četa, kojih junaštvo uništava i najjaču silu. Navale su Rusa dovršene prema očekivanju: sa užasnim gub i c i m a. Čini se, ba su se- Rusi na 30. i 31. decembra odmarali, đa uzmognu na 1. jantiara tiip jače navaliti na položaje austro-ugarskih četa. Izvještaj carsko i kraljevskog generalnog stožera javlja žestoke borbe na čitavom desnom krilu, dakle kod vojski nadvojvode Josipa Ferdinanda, Bohm-Ermoli i Pflanzer-Baltin. Na čitavoj ovoj iiniji ostadoše austro-ugarske čete kao pobjednici i baciše ruske kolone natrag. Na 3. januara nasrnuše ruski valovi sa novom snagom na položaje austro-ugarskih i njemačkih četa. Na innogim je mjestima došlo do krvavih bojeva na nož, ponajviše uzmakoše Rusi pred puščanom vatrom austo-ugarske pješadije.. Vidi se po brojevima gubitaka, koje je na 4. januara objelodanio austro-ugarski generalni stožer, ko- . liko je velik bio poraz Rusa. Moskovska je tvrdoglavost poznata, i pošto se čini, da su Rusi opet prikupili nešto vojske, može se očekivati, da će ovi bojevi dulje potrajati. Ipak nema sumiije, da će obzirom na premoć austro-ugarskih vojski svi se ti bojevi i opet završiti porazom Rusa. Dogagjaji na ostalim bojištima. Na talijanskom bojištu neina već dugo ovećih akcija. U obojim posljeđnjim bitkama na Soči izdao 'je temeljito Talijana dah, pa će po- j trajati dulje vremena, dok se oni i opet retabliraju. Svo njihovo djelovanje se sastoji u bombardovanju s teškoin artilerijom. Jedna je ali vijest u izvještajn austro ugarskog generalnog st žera osobito važna i značajna : na korušknj je granici prešla austro-ugarska pješadija u navalu i bacilaTalijane iz njihovih položaja. Do sađa j š nije pešlo za l'ukom Talijanima, da osvoje natrag izgubljene položaje. Xa balka.nskom bojištu traju jirogoni m svimtačkamaporažene crnogorske vojslce. Austro-ugarske se čete sve više približavaju Jadrauskom moru, gdje su migjutim Talijani i Valoni i Draču iskrcali svoje čete. Može se đakle očekivati, da će dosk ra na arbanskom zemljištu doc-i do brrbi izmegju austro-ugnrski i talijanskih četa. Oko Soluna. U Solunu se sprema peti ein od spora zumnih sila inscenirane balkanske tragi- , komedije. Sada je i I’etar Karagjorgjević došao u SMun, ipak Grčka ne će biti oscbito zbog trga obradovana. Kralj je lvontantin i odbio posjetu bivšeg kraija Srbije. Megjutim raste u Grčk-j uzbugj- nost sve više zbog zadnjeg nssilja ententnih vlasti u Solunu. Skoro će se po sv j prilici ispostaviti, di je najtežja politička i diplomatska grješka Enghza i Francuza bila do sada ipak, kad su I uhupsili u Soluim konzule saveza centralnih vlasti.

Talijanska akcija u Albaniji. Grčka na oprezi. Kako javlja talijanski list „Corriere drlla Sera“ u jednom brzojavu iz Atene, konstatuju grčki listovi, poslije negodovanja koj e aupokazali u prvi m a h, da je izmegju Italije i Grčke postignut potpun sporazum u pogledu talijanske akcije u Albaniji. Prema novome listu r Gazette d’ Athenes" Italija je dala krajnje prijate.lj.ske izjave o obimu svoje

operacije u okolini VaJone, i tražila je o d Grčlte izvesne o 1 a k š i c e, za koje je Grčka dala svoj pristanak, ali, razumje se, tražeći i od Italije izvesne ustupke. Prijateljski predogovori i sada se još vode. U svakom slučaju je nesumnjivo, da je Grcka osigurala za sebe priznanje njenih prava. Ali na suprot tome javlja ,,Corriere“, cla posljednji korak Grćke ltod talijanske vlade, u političkim krugovima u Rimu nije učinio dobar utisak. Narodni poslanik Federzoni uputio je pitanje ministru spoljnih p o s 1 o v a, dali on ne smatra za korisno, da dade jasna objašnjenja o obećajima, Itoja je učinila talijanska vlada Grčltoj, povodom predstojeće talijanske altcije u Albaniji. „Idea Nazionale“ izražava čugjenje što je Italija toliko spustila, da daje objašnjenjaGrčkojosvojimratnim operacijama, i napada tim povodom Grčku zbog njenog držanja prema Srbiji. „Tribuna“ konstatuje, da su za sada odnosi izmjegju Italije i Grčke potpuno normalni, i nada se da se ništa neće desiti, što bi ove odnose moglo poremetiti. Prema „Tribuni" pak Skuludis nije imao svečan čas, kada je uputio svoje zahtjeve Jtaliji. Cuvanje strategijskih pozicija u Albaniji ne tangira Grčku niukoliko, i isključivo je ta1 i j a n s k o p i t a n j e. ^

Rat sa Italijom. Razgovor sa vogjom Senusa E1 Barouniem. Naročiti je dopisnik „Pester Lloyda‘' dr. Mark K r i e g e r imao prilike u Sarajevu da razgovara s i tripolitanskim senatorom Sulejman ef. el Barouni-em. U tripolitanskom iatu bio je Sulejman ef. el Barouni koinandant dol'rovoljaca, koji se borili proiiv llalije. Kada je izbio ovaj rat, otpuiovao je on iz Carigrada u Tripolis, gdje je bio jedjn od glavnih propogatora svetoga rata. Sulejman el Barouni d o je dopisniku „Pester L'oyda“ na : rapskem jeziku, ova zanimljiva i vrlo značajna saopMenja: „Kao vulkan izbil i je u Tripolisu sult nova parola o ob avi svetoga rata. Arapi su se digli odmah na oružje i stupili oduševljeno u borbi protiv Talijanc. Odmah još u početku napdi su T lijani naVelikoj Sirtii zadaii im težak udarac. Talijani su pretrpili ogroinne gubitke u novcu, municiji i oruž u. Tri mjeseca je docnije vog ena valika borb i n: Dadames-u. Trlij ni su pobjeg i u T a n i s, gdje su ih Francuzi razoružali Na sjeveru su se zemlje povukli T Ji ajii odmah zatim sasvim pored obali, gdje dan. s imaju u svome poSjedu jcdino još varoš Tripolis sa najbližoin okoliuom. Zemlja je potpuno očiščena od neprijatelj Ok) pristani-ta se vodi borba. T. lijani za sada bra:.e varoš jedino o^ sa svojih brodova. U prvi mah su nedostajali Arapima oružje i municija, ali sada to imajti u dovoljnoj količini. Mašinske puške i sve moderno oružje zadobili su kao ratni plijen u borbi sa Tali an ma. ,,Za evropski rat je najživlje in'ere^ovanje. Svi su tačno izvjeMen: o pravom stanju stvari. U Tripolisu se ž ljno očekuje povratak turske vla.Ti, i u dnevnim molitvama obraćamose Bogu sj molbom da prbijed .entraln; sil i Tcrska. Zi vrgeme su iata Talijani vršili strašna ned ; eli preina urcgjenicima. Prije rata Talijani su p okuš.li, da pr, d biju narod zj sebe, a kad im to ni e pošlo za rukom, oni su odmah pošto j r.t