Beogradske novine

Broj 3. 6. januara 1916.

Kada se pogleda u nazađ, mora se naročito istaći, da ,je ovo društvo uspostavilo saobraćaj u prvi mah u takvim krajevima, gdje je trgovina bila vrlo slabo razvijena, i gdje su ljudi, talco reći, živjeli sasvim odvojeno od svijeta. I blagodareći svjesnoj energiji osnivaoca ovog društva, koje je osnovano sa tako neznatnim sređstvima, društvo danas igra vrlo znatnu ulogu u trgovačkom i putničkom saobraćaju. U koliko je ovo društvo uspjelo najboljc pokazuje slijedeći brojevi: Društvo raspolaže danas sa preko 140 brodova sa 64.700 i HP. Za prijevoz trgovačke robe u saobraćaju je 858 šlepova, koji mogu da nose 476.692 tone. Ne računajući usluge, koje je društvo učinilo vojnoj upravi za prijenos četa, putnićki brodovi ovoga društva u toku 1914. godine, a u roku od 74.627 sati prevalili su 1,140.698 km: a ukupno prevezti 2,225.652 lica. Trgovinski promet, koji je ovo društvo učinilo. nije bio ni u kolilco manji. Društveni brodovi su u posljednjoj godini, za vrijeme od 146.849 sati prevalili 1,117.997 km., a šlepovi ukupno 3,300.691 km. Pre vezeno je 17,602.780 q. robe. Ali ne samo u polju b r o d a r s t v a, nego i u drugim granama narodne ekonomije učinilo je Dunavsko Parobrođsko Društvo vrlo velike usluge. Pored svoje radionice, koja se nalazi u Korneuburg-u (Donja Austrija), ima Društvo u Pešti v e 1 i k u r a d i o ni c u b r od o v a, koja je najveće pođuzeće te vrste na kontinentu, i u kojoj je stalno zaposleno 1500 radenika

brdskog potoka. Jedan adjutant dolazi poprekim putem prema nama, sa saopštenjem zapovjedniku: Srbi su napustili svoju prvu odbranbenu liniju, a zagroženo je i njihovo desno krilo kod Bukovića. Udari kopita naših konja odjekuju na drvenom mostu. Mi prolazimo popreko kroz selo, koje se skoro gubi u mnoštvu svojih voćnjakaKuće su čiste i lijepe, a u sred jedne poljane diže se nova školska zgrada. Na krovu jednog čardaka poregjala su se djeca, a žene su zauzete branjem voća. Lijevo, pri ulazu u šumu, odmara se eskadron husara, konjanici su sjahala, a konji se odmaraju u poludrijemežu. Artilerija, koja je vrlo brzo napredovala, otvara vatru u našoj neposrednoj blizini. Srpska artilerija odgovara u velikom razmaku vremena. Puščana vatra postaje sve jača, borba se vodi svud unaokolo, kada mi pred kolodvorom kod Kopljara sjahasmo. Jedan je sat po podne, nebo je vedro, a vazduh topal. U voćnjacima leže mjestimično ranjenici. Bolničar se nagao nad ukrućenim tjelom. Oko 300 metara udaljeno od nas penju se strijeici na visove. Kada su se popeli na vrh grebena, bacaju se na pod i počinju da kopaju zemlju. To se dešava tako brzo, da se već poslije nekoliko trenutaka čuje prvi pucanj puške. Rezerva brigade, jedan bataljun i jedan odijel mašinskih pušaka, čekaju pred zgradom kolodvora. Svi redovi su mirni, izgleda da su Ijudi umorni. Od zauzeća Beograda nije bilo nikako odmora, stalno napredovanje i borbe. Većina puši ravnodušno, i ne obraćajući pažnju na to što se puščana vatra čuje sve jače. Jedan mladi vojnik šćućurio se u travi i piše jednu poštansku kartu. U kompaniji ima oko 25 odlikovanih vojnika, koji su prošli kroz sve borbe, a nijesu nikako ni ranjeni niti su bolovali. Drugi su se iz bolnice vratili svojoj regimenti. Ovi

Beogradske Novine

U moderno uregjenim m a j d a n i m a k a m e n o g u g 1 j a, koji pripađaju istome društvu, a koji se nalaze u Pecsskoj okolini, zaposleno je stalno 3 —4 000 radnika. Zatim društvo ima i željeznicu M oliacs—P e c s. Na kraju moramo još spomenuti i mnogobrojne lokalne radionice, koje društvo ima u svim većim mjestima pored Dunava i njegovih pritoka. Opšta korist ovoga društva naročito se danas primjećuje, kada bruštvo toliko pomaže megjunarodnom i putničkom i trgovačkom saobraćaju na vodi.

Nar. privrjeda. Američka izvozna trgovina. Američka je izvozna trgovina dostigla prošle godine mjeseca novembra rekord. Toga je rajeseca trgovinski obrt bio 500 milijona dolara, t d koje svote na i z v o z odpada 381 milijon. ! 1915. je godine izvezla Amerika više robe ! za 1364 milijona đolara. Japanski izvoz u 1915. godini. „Times“-u brzojavljaju iz Tokia: Japanski izvoz u 1915. godini premaša uvoz za preko 20 m i 1 i j o n a f u n t i. Japanska vlada je osim toga još za preko deset m i 1 i j o n a funti prođala o r u ž j a i m u n iu i j e, u toku 1915. godine. Rgjava žetva u Rusiji. Iz Stockholma brzojavljaju: Ovogodišnja sibirska ž e t v a ispasti će vrlo rgjavo. Samo je u guberniji Tomsk podbacila žetva za 35% od prošlogodišnje žetve. Pošto je i ovogodišnja

i veterani, kažu nam časnici, elita su, potpora i primjer za regrute, koji dolaze iz kasarne. Iza nas rasprskavaju se šrapneli iznad sela, nekoliko kuća gore, i gusti dim diže se u oblake. | Mi vidimo u dolini masu Nijemaca kako izlaze | iz šume, i kako zauzimaju visove prema Bukoviću. Teška srpska artilerija upravlja vatru protiv njih. U pola tri javlja se telefonom, da su Njemci | zauzeli Arangjelovac, i da su ođbacili lijevo srpsko krilo u pravcu prema T o p o 1 i. Dok časnici proučavaju karte, izvode pred zapovjednika j jednog zarobljenog srpskog vojnika. Imao je oko 22 godine, njegovo mrko lice imalo je pravilne 1 crte, crnih brkova, a u ustima mu je još stojala ugašena cigareta. Na nogama su mu bili pocijepani opanci, a njegova uniforma se ukrutila od blata. Zapovjednik ga ispituje na srpskom jeziku, zarobljenik odgovara jednosložnim riječima, i po njemu se vidi, dajepotpuno iznuren. Sa njegove puške skida se zapor, i jedan podčasnik pruža zarobljeniku komad hljeba, koje ovaj prihvata sa halapljivošću. Zatim leže na gomilu suvog lišća i odmah zaspi. U tri sata uzjahasmo naše konje. da bi se popeli na jednu uzvišicu s desne strane. Jedan odred poljskih telegrafista radi živo na I uspostavljanju pokvarene brzojavne veze. Plotunska vatra srpskih vojnika postaje sve jača. Mi prolazimo pored šančeva, koje su još ovoga ! jutra držali Srbi. Leševi poginulih su već uklonjeni. Po neredu, u kome su se šančevi nalazili vidi se, da su Srbi pobjegli. Sa vrha brijega možemo posmatrati dalji razvoj borbe. S desne strane od nas leži Arangjelovac, a pravo pred nama gusta šuma, koja zaklanja odstupnicu srpskoj vojsci. U jednom dijelu šume nalaze se još Srbi, i jasno se ćuje puščana borba; izgleda da je jedan kraj šume i zapaljen. Oko pet kilometara južno vidi se već T o p o 1 a, na čijem se najvišem

Beograd, četvrtak Prilog

žetva sijena biia vrlo rgjava, poklan je najveći dio goveda. Finski listovi jadikuju, što je uvoz žita iz Rusije gotovo potpuno obustavljen, tako da se u jednora velikom dijelu Finske osjeća oskudica na hljebu. Talijani izdaju novčanice. Eraisijone su banke ovlašćene, da izdadu nove novčanice u vrijednosti 200 milijona lira, u korist državne kase, „za više državne ciljsve!“ Gubici na burzi u Londonu. Preraa izvještaju roterrdaraskog „Bankers Magazin“-a iznose gubici na londonskoj burzi u mjesecu novembru 1915. godine 1200 milijona raaraka, a u toku cijele 1915. godine izgubljeno je na lonđonskoj burzi 4 milijarde. Engleski prihodi i izdaci. Redovni prihodi engleske državne kase u posljednjoj nedjelji prošle godine bili su 3,945.000 funti sterlinga, prema 2,569.000 funti sterlinga prihoda u 1914. godin'i za isto vrijeme. Redovni izđaci'pak iznosih su 22,679.000 prema 16,772.000 za isto vrijeme u 1914. godini. Upis ruskoga zajma. Preraa jednom izvještaju „Berlinske Tidende“ iz Kopenhagena do sada je upisano novog ruškog zajnia svega 945 milijona rubalja. Od toga su upisali privatni novčani zavodi600, državni novčani zavodi 250 i štedionica 95 milijona rubalja.

Slijedeći broj našega iista izaći će u nedjeiju 9. januara 1916 god. vrhu nalazi crkva. Dalje prema istoku, nalazi se druga jedna divizija u borbi. Sjenke postaju duže, podiže se hladan vjetar, koji sa sobom diže u visinu popadaio zimsko lišće. Borba postaje sve slabija u, koiiko se sunce približava zalasku. Selo, koje su Srbi zapalili, baca najfantastičnije reflekse, sve do susjednih uzvišica. Biio je oko pet sati po podne, kada je srpska artilerija, koja je dotle ćutala, opet otvorila svoju vatru. Drugi topovi odgovaraju, mužari podižu svoj moćni glas, još samo nekoliko pucnja. Posljednji pucanj je već odjeknuo... Noć se pribiižuje. Pola šest... pod zaštitom izvidnica več^raju čete. Cim je obustavljeua vatra, dovedene su pokretne kuhijne, čiji je opojni miris sve obradovao. Na mjestu, gdje su još prjje nekoliko trenutaka zviždali kuršumi, jedu vojnici svoj gulaš, svjesni da su ispunili svoju dužnost. A zatim poiiježu vojnici sa jedinom željom, da im bude mogućno što duže da spavaju. Oni posmatraju mirno čitave redove nosiljka, koji prolaze dolinom. Svaki pomišlja da sutra i na njega može doći red. Sada živi, utolio je glad i može da spava. Casnici jedu zajedno sa svojim vojnicima, svaki dan ih sve više približava svojim podčinjenim i spaja sve čvršće vezu izmegju časnika i vojnika. Dalje tamo prema jugu iznenada se podiže u zrak jedna raketa. To je znak, koje Srbi daju za skupljanje. Sunce je već zašlo. Počinju se već nazirati prve zvijezde. I Srbi, sa druge strane crne šume, takogjer već vide na nebu zvijezde. Oni su izbrojali svoje mrtve, i sklonili na stranu svoje još vruće puške. Sutra, hladnoga srca, vez nade na pomoć, nai staviti će oni svoje odstupanje, korak po korak, I napuštajući i braneći svoju domovinu.