Beogradske novine

Broj 4.

9. januara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, nedjelja

Prili

Megjutinr se je dogodilo protivno. Sada, da se ispriča ruski poraz i da se zalijepe oči publici, pišu francuske novine na 3. januara : A ustrijancima, makar suna besarabijskoj granicii uistočnoj Galiciji okupili oko jedan i po milijuna vojske, nije uspjelo, da probiju ruske pozizije. Navale su austro-ugarskih četa od Rusa odbijene na čitavoj liniji. To je zaista više nego originalno.

Nar. privrjeda. Proizvodnja šećera. Njemačka računa na proizvodnju šečera na 34—35 milijuna q, Austro-Ugarska na 19—20 milijuna q. Ćitave Evrope računa se sa 114—115 milijuna q, šećera, naprama prijašnjoj proizvodnji od 152'/2—165 milijuna q. Tvornice šećera već sada žele, da se ispostavi normalna odradba sladorne repe, a glede cijena traže, da se povisi na i M. 15.— po q (sadr 13 '/* maraka — V/* maraka više normalno) jer se boje, da ne će uslijed raznih neprilika, ako rat dulje potraje imati štete. Preprodaja ide slabo, jer se trgovci boje, da bi država mogla ugovore ništetnim proglaslti. Bugarska narodna banka. Kako se iz Sofije javlja, bugarsk i je narodna banka otvorila svoje f i 1 i j a 1 e u B i t o 1 j u, K u- j čevu, Ohridi i Prilipu. Berba masiinaka u Smirni. B rba inaslinaka u vilajetu Smirna iznosi ove godine na 40 milijona kilograma, od kojih je 30 milijona odregjeno za izvoz u Austro-Ugarsku i Njtmačku. Vojnička željeznica Simin—Han—Bula tovci. Za vrijeme je ovog rata izgragjena u Bosni od S i m i n—H a n a, kraj T u z 1 e, vojnička že- j ljeznica do B u 1 a t o v a c a. Da se uzmogne laglje aprovizirati kotareve Zvornik i Vlasenica, dozvolila je vojna uprava prevoz živ^tnih namirnica na ovoj pruzi. Brodogradilište u Novom Sadu. Jedan se je konzorcij obratio molborn na gradsku upravu u N o v o m S a d u, da mu se uz obalu prepusti 36 jutara zemljišta za izgradnju [ jedn g brodogradilišta. Ovaj se je konzorcij obve- 1 zao brodogradilište izgraditi u roku od dvije i po godine poslije završenog mira i tiajno p državati 300 radnika. Dionice sueškog kanala. „Frankfurter Zeitung“ javlja, da su dionice sueškogkanala, koje su prije notirale 3979, pale t e č a j e m p r o š 1 e n e d j e 1 j e n a 3.5C0. Gradnja orijaškog elevatora u Oršovi. U Oršovi se dogradjuje najveći dosada elevator, koji ćeobuhvatati2 500 vagona žita. Žigice za Rusiju. Kuska je vlada dozvolila bescarinski uvoz od milijarde kutija žigica do 14. januara. Ruske novčanice po 2 i 5 kopejki. Ruska je vlada izdala novčanice po đv ije i pet kopejki u iznosu od 300 milijuna rubalja. To je kukavni znak za financijalne priljke u Rusiji.

Finansijalni pregovori Engleske, Rusije i Francuske. U petrogradskim se finansijskim krugovima pronosi vijest, kako pišu iz Stokholma, da će u februaru započeti pregovori izaslanika Engleske, Rusije i Francuske, na kojima će se urediti sva finansijalna pitanja pogledonr na predstojeću proljetnu ratnu kampanju. Gregorijanski kalendar u Turskoj. U Turskoj će se uvesti gregorijanski kalendar kao službeni. Činovnici su na 1. januara primili platu samo na 18 dana, da se tako vrijeme izjednači.

Razne vijesti. Groznica od topova. Psikološki vrlo interesantno ocrtava u „Nuuvelle Revne“ francuski jedan časnik osjećaje, | koje imade vojnik, kad prvi puta ulazi u vatru. Taj časnik piše: Strah mora svatko osjetiti u boju. Samo se taj strah nejednako očituje, već prema živčanom stanju i značaju pojedinaca. Kao kukavan može se označiti onaj, koji ne umije svladati svoj strah. Naprotiv i junak može časovito osjećati strah. Jednako, kako nam je ljeti vruće, tako nas hvata strah, kad kuršumi zvižde oko naše glave. Na sreću taj osjećaj ne traje dugo. Iskuvstvo doprinaša, da brzo upoznamo ovu reakciju osjećaja, pa ona s vremenom ne djeljuje. Moralnom djelovanju pridru- j žuje se i tjelesno, i način sve ovo upoznati to je krst vatre. Na primjer mene ostavlja strah, čim osjetim žegju. Drugi se znoje, nervozno plaču, boli ih stomak ili glava, a najobičnije se osjeća neugodna praznina iii prenatrpanost stomaka. Engleska ratna bigamija. Kalco londonski listovi javljaju, rat je u Engleskoj izazvao vrlo rgjave posljedice, naime konstatovano je vrlo mnogo slučajeva bigamije. Da bi se predobilo po mogućstvu što više regruta, riješila je vlada, da se ženama ratnika, koji su na bojištu, dadu razmjerno velike svote u ime uzdržavanja, da im se isplaćuju tako zvane „novčane naknade za rastanak". Svakojake mogućnosti za zloupotrebe, koje se tim povodom mogu učiniti, nijesu ostale neopažene. I tako se dogagja u Engleskoj i danas još, da se mnogi, koji nikada nijesu pomišljali na brak, žene i udaju, samo da bi se dobile što veće svote na ime „novčene naknade za [rastanak“. Londonski sud je konstatovao, da mnogi Englez danas ima po dvije žene, i bigamija u Engleskoj postala je čitava ratna opasnost. Engleskoj dakle pripada slava za najmoderniji ratni izum — za ratnu bigamiju! Komandant Soluma — Sarajlija. O najnovijem velikom uspjehu S e n u s a javlja se ovo: Čim su Senusi očistili Tripolita- | niju, osvojili su brzo primorski grad S o 1 u m koji leži na samoj zapadnoj granici Egipta. U vezi se sa ovim uspjehom ustaških Arapa javlja još i ova zanimljiva vijest. Po pričanju E1 Barunia, vogje Senusia, koji je kratko vrijeme bio u Srarajevu, postavljen je, čim je Solum zauz-t, za komandanta te varoši jedan čovjek po imenu H a s a n effendija. Hasan effendija je Sarajlija. On je odavna otišao iz Sarajeva u Tripolis i u novoj domovini on se brzo pridružio Senusima, koji su ga vrlo prijateljski primili. Njegovo je porodično ime, koje je Arapima vrlo strano bilo, zaboravljeno postepeno, pa i on ga se sam više ne sjeća. Da bi se njegovo poreklo okarakterisalo, nazvali su Bošnjak. Hasan effendija Bošnjak vrlo je dobro poznat u

cijelome Tripolisu, pa je kao takav stekaoH liko povjerenje njegovih novih zemljaka, i dcjffl, do v. likog ugleda. Hasan effendija ima jed9 sina Ožumu effendi Bošnjaka. koji je kao i mu oduševljen Senusi i sad je već kapfl Senusa. Žigosani vojnici. Engleska jc danas jedina država u Evrfl u kojoj postoji jošte način verbovanja vojfl za stajaću vojsku. Nu u nijednoj se vojsci fl dogagjaju tolike desertacije koliko u engles.« vojsci. Prije su običavali vojnici uskočiti, te M se kašnje dali opet u kojoj drugoj pupovfl verbovali, a to za to, da tako dobe pov.ovfl uvjeru (kaparu). Ovo se je po vremenu tafl uobičajilo, da se već počelo osbiljno o tofl razmišljati, da se vojnike žigoše, da se uskfl tako lakše prepoznaju. Nu u zadnjem času ul pjelo je humanim krugovima odkloniti ovaj bfl barski čin i tako vojnike riješiti sramotnog žifl Misija Ruskog Crvenog Krsta u Ugarskoj. l Prijeje kratkog vrjemena zakljućen Izmegfl Austro-Ugarske i Njcmačke s jedue i Rnsfl s druge strane sporazum, po kome se misijanfl Crvenog Krsta ovih zemalja omogućava posjefl zarobljenika, koji se nalaze u neprijaleljskfl zemlji. Njemačka se je misija već vratila u Njfl mačku, a iduće se nedjelje očekuje povratal j austro-ugarske misije. 4. je ov. mj. prispjela u Budimpe.štu mi j sija ruskog Crvenog Krsta. Članovi mi < sije su princeza J a s č i v i 1 iz Kijeva i dvifl gospoje otmenog petrogradskog društva, gospoj Romanov i gospoja M a s 1 e n i k o .v, sa jo. : J tri danslca oficira. — Od strane zajedničkog mi | nistarstva vojnog pridodati su misiji podmaršal ' grof S t u r g k h, brat austrijskog ministra predlJ sjednika, i pukovnik Stutz, koji će misiju razna mjesta pratiti. U Budimpešti će se mišija baviti nekoliko dana, gdje će se isklućivc posjetiti one bolnice u kcjima se nalaze rusk ranjeni vojnici i časnici. Njihov broj iznosi ne koliko stotina. Po podne su članovi misije imalS poduži sastanak sa tajnim savjetnikom Dar a n y i j e m, upravnikom irreda za potpomaganje zarobljenika. Poslije nekoliko dana misijaće otputovati uiazne đijelove Ugarske, u kojima-j se zarobljeniei nalaze.

Opšta vojna obveza u Engleskoj primljena. Demisija triju niinistara. K. B. Beč, 8. januara. Iz Londona se javlja 6. januara: U d o n j e m je domu primljenau prvom čitanju zakonska osnova o zavedenju vojne obvezanosti sa 430 'protiv 105 glasova. Posljedak je glasovanja primljen opštim zadovoljstvom, pošto manjitna, koja se je ponajviše sastojala od irskib nacijonalista, bila slabija, nego što se je očekivalo. Ujedno se službeno javlja, da su ministri Henderson, BraceiRoberts, povjerenici radništva i ministarstvu, odmah predalisvoje o s t a v k e.

Slijedeći broj našega lista izaći će u utorak 11. januara 1916 god.