Beogradske novine

CIJENA 2 FILIRA.

Broj 5. B E O G R A D, utorak 11. januara 1916. GODIŠTE II. UREDNIŠTVO i UPRAVA: BEOGRAD, ČUBRINA ULICA 3., TISKARA: ULICA VUKA KARADŽIĆA br. 26.

RATNI IZVJEŠTAJI.

Izvještaj austro-ugarskog generalnog štaba. K. B. Bee, 10. januara. R u s k o b o j i š t e: Ni juče nije bilo nikakovih većih borba u istocnoj Galiciji i na granici Bukovine; samo je kod Toporoncza s v e č e r i o d bijen jedan neprijateljski nap a d. Jnače nema ništa novog. Talijansko b o j i š t e : U topovskoj borbi kod Gorice, osim u predjelu Col di Lana u odsjeku Yi:h gerentha, nije bilo na jugozapadnoj fronti nikakove borbe. Balkansko bojište: Naše kolone, koje prodiru prema B er a n u, s u z b i 1 e s u C r n o g o r c e po ■ novo sa nekolildh visova i d o p r 1 e s u d o B i o k a. Sjeverno od 'mjesta o č i š ć e n a je od n e p r i j a t e 1 j a istočna o b a 1 a L i m a. Trupe, koje su na visovima imale da savlađaju jedan metar duboki snijeg, držale su se ođlično. Na T a r i je bilo artilerijske paljbe i čarkanja. Borbe na jugozapadnoj granici Crne Gore još traju. Zamjenik glavara glavnog stožera podmaršal pl. Hofer.

Engleski poraz na Galipolju. Englezi su svoje „uspjehe“ na Dardanelama popunili. Poslije pobjede, koja ih stigla nedavno kod Ari-Burna, i koja je prisilila Turke, da puste Engleze pobječi na brodove, pošlo im napokon za rukom, da se dadu sađa iz zaclnje tačke galipoljskog poluostrva baciti od Turaka u more. Kada je lord Cecil u engleskom donjem domu saopćio prvi uspjeh Engleza kod Ari-Burna, dodao je ponovno, da Englezi ch’že još čvrsto u svojim rukama Sedđil-Bahr i time sprječavaju Turcima slobodan izlaz iz Dardanela. To je uspjeh, koji nadmašuje sve

uspjehe na Dardanelama. Svatko je radoznao, kako će engleska vlada ovaj uspjeh opet iskrenuti, da zamaže oči svojoj publici. Evo brzojava, koji su stigli: Izvještaj Enver-paše. Carigrađ, 9. jarmara. Ministar vojni Enver-paša jaylja: Dardanelska fronta: Pomoću Boga istjerali smo neprijatelja iz Seddil-Bahra. Nema još đetailiranih izvještaja o bici, koju smo spremali tri dana i koja je jučer započela. Znademo samo, da su svi još prije rata iskopani jarci kod Seddil-Bahra i Tekke-Burna potpuno u naširn rukama. Već kod provale u središtu oteli smo neprijatelju 9 topova. Svi čadorovi neprijatelja su sa svim saclržajem u našim rukama. Naši su topovi potopili neprijateljski transportni brod krcat četama. Još nijesmo mogli izbrojati veliki plijen. G ub i c i su neprijatelja v e 1 i k i. T r e ć i aeroplan, sistema Farman pao je gorući kod Seddil-Bakra. Neprijatelj, koji je punu godinu dana nastojao, da nas sa ovog mjesta pogodi u srce, natjeran je u bijeg, nakon velikih gubitaka ljudi i materijala pošto je izgubio bio svaku nadu, zbog junaštva naših četa, kojeg će spominjati povijest. Klanjamo se onima, koji su poginuli u izvršivanju svoje đužnosti i vojsci iskrena hvala. I r a k š k a f r o n t a : Nepiijatelj, koji stoji kod Imam ali G a r b i u jakosti jedne divizije, da priteče u pomoć svojima kod Kut-el-Amare, navalio je živo na 6. januara potpomagan sa četiri ratna broda na naše položaje kod Šejk Saida. Protunavalom odbili smo navalu neprijatelja i mnogo ih zarobili. Neprijatelj je izgubio oko 3000 mrtvih. Osobito je teško stradale jedna neprijateljska konjička pukovnija. Na ostalim frontama ništa novoga.

Nastavak brzojava na trećoj strani.

Rusi napuštaju Balkan. Sazonov je izjavio, da je Balkan poredna stvar. Sto je on još sve izjavio, ovaj je čas takogjer posve poredna stvar. Glavno jest i ostaje, cla ruski ministar izvanjskih poslova, javno izjavljuje, da je za R u s i j u B a 1 k a n p o r e d n a s t v a r. Nekada odgovotni i vodeći ministri četvornog sporazuma nisu otvorenije i iskrenije priznali s v o j p o 1 i č k i i m o r a 1 n i n e u s p j e h. Rusija, koja je išla u rat, da pomogne S r b i j i, izjavljuje, da je Balkan o cl s a d a za nju poredna stvar. A kako se i Srbija još uvijek nalazi na Balkanu, i S r b i j a je za Rusiju sporedna stvar. Kada Englezi i Francuzi izjavljuju, da Balkan za njih nema više nikakva interesa, onda je to i razumljivo. Srbija je dražena, da stupi u rat sa Austro-Ugarskom i njenim saveznicima, u najvećoj nevoljije ostavljena bez pomoći, i kako je postignut glavni cilj, da se pomoću srpske vojske austro-ugarske i njemačke čete zadrže za kratko vrijeme, ne mora više ni da postoji interes Francuske i Engleske za Srbiju. Ali drukčije stoji sa Rusijom. Ocl 1905. godine, kacla su Japanci pokvarili ruski apetit u istočnoj Aziji, genije ruskog diplomate upravio opet svoj racl poglavito na Balkan. Od kako je Rusija obratila svoju pažnju na zemlje južno od Dunava, na Balkanu postaje sve nemirnije. Ruska politika na Balkanu sastojala se u tome, cla balkanske d r ž a v e m e g j u s o b o m z a v a d i, da bi ih tako bolje mogla, da drži pod svojom vlasti, i da ih draži protiv Austro-Ugarske. Balkanski savezod 1912. godine, pocl ruskom zaštitom, sklopljen je naročito u tom cilju, da se iz vojska balkanJ skih država napravi j e d a n m a 1 j, sa j kojim će R u s i j a, lcad joj to bucle volja, u d a r i t i n a A u s t r o - U g a r s k u. Zaista je bilo majstorsko djelo raske diplomacije, da se zavagjena balkanska braća sastave u jedan savez, ali u Petrogradu nisu bili mnogo obradovani, kacla je balkanski savez počeo samostalno da djeluje, i kada je umjesto na Austro-Ugarsku, udario na Tursku. Balkanski je savez, kao što je poznato, zaspao. U borbama, u kojima je Bugarska lišena nagrada za svoje pobjede, zađat je prvi udarac ruskoj vlasti