Beogradske novine

Strana 2.

Beograd, utorak

Beogradske Novine

11. januara 1916.

Broj 5.

na Balkanu. Bugarska je, u čijoj je prijestonici podignut spomenik caru Aleksandru II. „oslobodiocu“, uvidjela, da je Rusija samo zato htjela osloboditi i zaštićivati, da je napravi svojim slijepim orugjem i svojom vazalnom državom, i pošla je zato putem, kojim je jedino mogla da osigura svoju nezavisnost, potražila je oslona u Austro-Ugarskoj. I Grčka se oslobodila ruskog tutorstva, a j e d i n o S r b i j a fj e 0 s t a 1 a s 1 u g a r u s k i h o s n o v a, jer je to t a k o h t i o P e t a r K a r a g j o rg j e v i ć. Rusija nikada nije imala pred oćima interes Srbije, nego uvijelc samo svoj s o p s t v e n i i n t e r e s. R u s i j a je p om a g a 1 a S r b i j u s a m o z a t o, da bi je napravilasnažnom za borbu sa Aus t r o - U g a r s k o m, a sada kadaje S r b i j a p o t p u n o s m r v 1 j e n a, izjavIjuje r u s k i ministar izvanjskih poslova. da je B a 1 k a n zaRusiju p o r e d n a s t v a r. Ali sa ovim je on izjavio i nešto drugo. Sa ovim riječima saopštava on svijetu, d a j e R u s i j a p o t u č e n a, i da nije više u stanju, da svojim oružjem postigne željene oiljeve na Balkanu. Ruski car, koji je godine P)13., zapovjeđnički naregjivao kralju Bugarske i kralju Srbije da ne stupaju u megjusobni rat, nema ništa da zapovjeda na Balkanu. To je vrijeme j e d n o m z a s v a g d a p r o š 1 o, i gospodin S a z o n o v g o v o r i p r a v u 1 s t i n u, kada izjavljuje, d a j e B a l k a n z a R u s i j u p o r e d n a s t v a r. K. B. London, 9. januara. ,Daily Chronicle“ reprođuktuje jedan interview dopisnika mewyorškog ,,Putlook"-a sa S azonovom, koji je izjavio, da je balkansko pi- ! tanje poredna stvar i tvrdio, da će se rat riješiti u Belgiji i Poljskcj.

Bitka u Bukovini. Već dvije nedjelje nasrtavaju ruske mase u Bukovini i istočnoj Galiciji na tamošnje položaje austro-ugarske vojske. Dosadanji je uspjeh ove ruske ofenzive: 50.000 mrtvih i ranjenih i ni jedan metar nijesu mogli krenuti dalje. Onaj ćošak, u kojem se sastaju granice Bukovine, Rusije i Rumunjske, takozvani politički čošak, bio je vazda za Rusa vrlo obljubljeno bojište. Svaki uspjeh, koji bi se mogao ovdje postići, služio bi u susjednoj Rumunjskoj gospodinu Take Jonescu i ostalim plaćenicima kao najpodesnije agitacijono sredstvo. Uvijek, kada su Rusi bili poraženi ma na kojem dijelu velike svoje frontp, pokušali su ovdje svoje neuspjehe paralelizirati. Ali vojska koja brani ovaj austrougarski dio fronte, stoje pod zapovjedništvom najsposobnijeg carsko i kraljevskog generala konjaništva P f 1 a n z e r - B a 11 i n a, koji se je već izvježbao u odbrani ruskih navala. Njegova je vojska dočekala ruske napadaje u izvanredno izgragjenim položajima. Rusi sami javljaju, da su zaprjeke pred austro-ugarskim položajima neprelazne. U dvadeset i četiri reda pružaju se žičane zaprjeke pred jarcima, a povrh su toga nabite jakom električnom strujom. Kraj svega toga je ruska vojna uprava pukovniju za pukovnijoin gonila na ove zaprjeke, pošto još do dana današnjega nije naučila čuvati svoj ljud-

ski materijal. Rusko vojno vodstvo radi još po starom principu bezobzirne navale u tnasama, koja je prošle zime u Karpatima uništila svu njihovu vojnu snagu. Pokretač je ove teorije koja nam takogjer dobro služi na talijanskom bojištu — francuski generalisimus Joffre, koji je takogjer upotrebljuje do krajnjih konzekvencija. Da ipak ne može ništa postići, nije kriv on, nego junaštvo njemačke vojske, koja jednako kao i austro-ugarska vojska ne izmiču pred nikojom premoći, pa bila ona kako mu drago velika. U ostalom pokazuje rusko vojno vodstvo, da radi bez ikakovih osnova. Umjesto, da energično navali na čitavoj fronri, koju želi postići, kuša ona sad ovdje, sad ondje bez ikakovog saveza. Danas na Prutu i na Dnjestru, sutra n? Strypi i na Styru. 1 ovdje se pokazuje temeljna pogrječka svih poduzeća entente, osnove bezkakvog cilja i energije. S mnogo su manjim silama u maju 1915. austro-ugarske i njemačke vojske probile ruske položaje na Dunajcu! Jedan udarac ruska je fronta bila potpuno razbita. Rnsi ovu novu ofensivu dugo i temeljno sprečavali. Oni su u Besarabiji koncentrirali znatne čete, koje su bile ponajprije odregjene za akciju protiv Bugarske. Kada je ali Rumunjska bila toliko bezobrazna i ruskim vojskama zatvorila vrata svoje kuće pred nosom, a Rusija se nije osjećaia dosta jakom, da sebi prolaz silom izvojšti, bačene su koncentrirane čete, na prititisak iz Francuske i Engleske na austro-ugarske položaje. Pošto sva ruska snaga još nije iscrpljena, može se računati na nastavak borbi. Mir, koji je vladao u posljednje vrijeme, upotrijebili su Rusi na retabilaciju svojih četa. Bez svake će sumnje oni nastaviti svojim navalama, ali austro-ugarski vojnici, koji su u hiljadu bitaka privikli boju i vatri, čekaju spokojno i spouzdanjem, što će im donijeti budućnost. Ruska ofenziva u francuskoj svijetlosti. l’ošto imamo sad pred sobom Jjilunc skorašnje ruske ofenzive na bulcovinskoj granici: 50.000 poginulih neprijateljskih vojnika, a svi su austro-ugarski jpoložaji ostali u cjelini, zanimljivo je, da se osmotri irancusko duševno stanje za vrijeme trajanja ofenzive. Jasno je ono ; i tačnn izraženo u francuskoj štampi. Kad je | stigla bila prva vijest o velikoj bici na obalama J Pruta i Strype zadrhtala je Francuska i sa zapetošču praćeni su dogagjaji. Prvih su dana ofenzive listovi bili još uzdržljivi, zaduvoljili su se simo time, _što su označavali samo jedan dio fronta na lcome su vogjene žestoke borbe. Kad su pak prolazili dani, a ruska cfmziva nije jnš prestajala, velika je rađost izbila u stupcima pariskih dnevnih listova. ,,T e m p s“ od 2. j a n u a r a piše: Rusija je na lijevom krilu svoga fronta prikupila j a k e snage, koje su u prvi mah bile odregjene, da pogju p r o t i v u B u g a r s k e, ali su sad iznenadabačeneprotivuBukovine. Ruski izvještaj čuti s tim borbama. To je samo sobom razumljivo. Ruski generalni štab neće, da izdaje svoje nemjere u senzacijonalnim saopštenjima. Rusko čitanje daje nam prava za najljepša. nadanja. Mislimo, da nećemo pogrješiti, ako o f e n z i v i p r o r e k n e m o u s p j e h, koji će imati svoga uticaja na dogagjaje t na Balkanu! Neprijatelj nije predvidio taj obrt i neraspolaže u Bukovini do- J voljnim snagama, da bi se ruskoj navali mogao oduprijeti. Ruska je ofc nsiva b o g a t a u p o s 1 j e d ic a m a. Mi smo uvjertni, da se ne varamo, ako tvrdimo, njom odpočinje dobro nova 1916. g o d i n a. ,,T e m p s“ od 3. januara piše: Danas toliko isto malo znamo, koliko i prije o tome,

šta se dngagja na lijevom krilu ruskog fronta. Ruski izvještaj ništa ne kazuje, iz čega bi mngli zalcljučiti o brojnoj jačini snaga, koje učestvuju u borbama. ,,T e m p s“ od 4. januara piše: Ruski | izvještaj ne dajenam dovoljne podatke za vrijeme boflbi u predjelu Dnjestra i Strype; što možemo utvrditi to je, da neprij a t e 1 jj(A ustro-UgarskaiNjemačka) Jnijezadobio ništa uzemljištu, i da ) je u Wolhiniji i Galiciji koncentrisano jedan i p o milijun neprijateljske pješadije u konjaništva. Na žalost nisu nam došli do ruku pariski j listovi posijednjih dana, te nismo u stanju, da ! damo obavještenja i tome, kakve je osječajekod lrancuskih vojnih kritičara izazvao poraz Rusa, o lcome su u Paris morali već stići izvještaji.

Izvještaj neprijateljskih generalnih štabova K. B. Beč, 9. januara. Prancuska 8. januara 3 sata po podne. Noć je prcšla razmjerno mirno. Naša je artiJ lerija razorila sjeverno Fontenoa nalazeće se vodanice Chatillona, lcoje je neprijatelj bio ndesio [ radi svoje odbrane. 11 sati noću. — Naša je artilerija uspješno gagjala neprijateljske radove naraznim mjestima fronta. Jnžno je ’od Arrasa porušena čelikom obložena kula. Sjeverno od Aisna sravnili smo kod Berry-an Bacu na visu 108 njemačke opkope. U tom pređjelu p&ljba je naša artilerije izazvala jike eksplozije. Istočno St. Michela porušili smo dvije stražare. K o d H a r t m a n n s w e i 1 e r k o p f a je neprijatelj u toku prošle uoći, poslije žestok paljbe, preduzeo napad ua naše poiožaje izmegju R e h f e 1 s e n a i Hirzsteina, aii je bio n stanju, da dopre i da se o d r ž i s a m o u j e dn o m m a 1 o m dijelu naših opkopa, pa je u jutro protumvalom opet istjeran. Jedna mašinska pušlca ostala je u našim rukama. B e 1 g i j ski i z vj e š ta j: Bio je samo običan artilerijski dvoboj. Jaka je paljba bila u odsjeku Steenstaet.e. Tu se razvila i jaka borba s bombama. 1 s t o č n o. s o 1 u n s k o b o j i š t e: Nema nikakvih promjena na frontu našeg ekspedicijonog korpusa. C r u o g o r s k i izvještaj o d (>. j a n u a r a. Neprijatelj se nalazi s jakim snagama na našem sjevernom frontu, apreduje prot i v u Mojkovaca i u pravcu S u h i D o (na karti nema ovug mjesta) B e r a n a i Rožaja preduzimajući dalje ogorčene napade sa 20 bataljona, mnogobrojnim topovima i mašinskim puškama. Nanijeli smo Austrijancima teške gubitke, ali su i naši bili osjetni. Održali smo većinunašihpoložaja: neprijatelj je zauzeo samo tri s e 1 a. Vrlo ogorčena borba još traje. R i m, 7. januara. Crnogorski generalni konzulat saopštava slijedeći brzojav sa C e t i n j a, 5. januar: Na sjeveniom frontu bezuspješna artilerijska borba. Na istočnom je frontu u pravcu Mojkovca i Berana napao neprijatelj žestoko naše položaje sa 7 bataljona, ali su svi napadi odlučno odbijeni. Na južnom frontu bilo je artilerijskih borbi. 0 p a ž a se p r i k u p 1 a n j e v elikih neprijateljskih trupa kod B i- , leća iTrebinja protivu zapadnog fronta Crne Gore. Na Lovčenu bilo je artilerijskih n borbi. Jedan njemački aeroplan pao je kod Ner- f kotevića (na karti se ne nalazi ovo mjesto). L o n d o n, 8. januara. Izvještaj engleskog I glavnog stana. Kod Kanada La Bassee bacili I smo u vazduh jednu minu. Jedan njemački 1 aeroplan bacio je dvije bombe iza naših linija .