Beogradske novine

Najnovije brzojavne vijesti. Kralj Ferdinand maršal bugarske vojske. K. B. Sofija, 22. januara. Generalisimus Ž e k o v, šef generalnog štaba J o s t o v, zapovjednici prve i druge vojske B o j adžijev i Todorov. i ministar vojni N a j d e n o]v bili su kod kralja Ferdinanda i naimenovali ga u ime svojih trupa za maršala bugarske vojs k e. Tom je prilikom predao kralj Ferdinand Žekovu orden za vojne zasluge. Novi ministar za Hrvatsku. K. B. Buđimpešta, 22. januara. U saboru je pročitano pismo ministra predsjednika, kojom se saopštava, da se grof Tošo Pejacsevich, kao i predsjednik ministarstva grof Stefan Tisza oslobagjaju daljeg provizornog vogjenja dužnosti ministra za Hrvatsku, a za ministra za Hrvatsku naimenovan je Imbro pl. Hidćghety, veliki župan županije virovitičke. Turski uspjesi u Perziji. K. B. Carigrad, 22. januara. Kako javlja brzojavna agencija ,,Milli“ sa perzijske granice, turske predstraže, uz pripomoć muslimanskih četnika, zauzele su 6. januara M i a n d o a b. Neprijatelj, koji je imao mnogo gubitaka u mrtvim i ranjenima, pobjegao je u pravcu Maragha, a povlači se iz S e 1 d o s a. Posljednje turske pobjede u A s s e r b e i d s c s a n-u, učinile su dubok utisak na urog enička plemena. Mnogobrojni dobrovoljci javljaju se dnevno turskim četama. Prvi zarobljenici dovedeni su u Mosul. Municija, koju je neprijatelj napustio podijeljena je urogjeničkim plemenima. Borbe u Perziji. K. B. London, 22. jamiara. ,,Reuter“ javlja : Rusi su posjeli varoš S u 1tanab'ad. Neprijatelji i njemački konzul pobjegli su u B u r u d j i r d.

Magjarski dovoz za Tursku. Bukarešt, 21. januara. Preko Kronštata i Predeala stiglo je danas 20 vagona šećera iz Magjarske. Još danas roba će se dalje odpratiti morskim putem za Carigrad. Rumunjska vlada odmah je dozvolila provoz. Priznanje propasti ruske ofenzive. Berlin, 21. januara. „Berliner Tageblatt" javlja iz Stockhomna: Rusi sami priznaju, dajeofenzivana balkanskom frontu ostala bezuspješna. Ratni dopisnik „Birževija V j edomosti" utvrgjuje, da ogorčeni iuporni b o j e v i, koji su na bukovinskom frontu i u istočnoj Galiciji trajali nedjelju dana u svojoj žestini popiištaju, a sad već i prestaju. Vojnički stručnjaci misle, da su ruske operacije u Bukovini i Galiciji pored političkog zadatka, da učine pritisakna Rumuniju, imale u vidu osiguranje lijevog krila i osvajanje novih dobrih položaja. Članak ima dosta i bijelih mjesta, koja nas gone, da mislimo. Na kraju članka veli se: U vezi sa svršetkom bili smo prinudnjeni, da ofenzivu za neko vrijeme obusta v i m o. Zašto su Srbi morali na Krf. Berlin, 21. januara. „Vossische Zeitung“-u javljaju iz Atene: List ,Atbnai“ saznaj* 5 , da je talijanska vlada izjavila -saveznićkim silama, da ona ni u kumslučajunemože dozvoliti, da Petar Karagorgjević i srpske čete ostanu na talijanskom zemljištu, j f, r bi u t i s a k srpskug pi mza b i o v r 1 o n eP o v o 1 j u n na talijanski narod. S t“ga je poslije sporazuma sa ostalim silama bilo riješeno da se Srbi smjeste na Kri' Potopljen engleski brod. K. B. London, 22. januara. Engleski je parobrod ,,SoutherIand“ potopljen 'č januara. Posada se iskrcala na ostrvu Malti.

Engleski manevri za pobijanje njemačkog novca. Berlin, 21. januara. Izvještaji amsterdamskih bankarskih krugova potvrgjuju, da Engleska svim sredstvima radi na tome, da podrije vrijednost njemačke marke. Oglasi holandiskih novina javljaju, da će se u polovini februara iznijeti na prodaju 17 m i 1 i j o n a m a r a k a po 40, dokle današnji kurs iznosi 42. Brzi odlazak srpskih ministara iz Italije. K. B. Liirich, 21. januara. U jednom samo za inostranstvo odregjenotrt saopštenju javlja „Agenzia Stefani", da nije i s t i n i t a v i j e s t, da je crnogorskog princa Mirka primio talijanski kralj u Tarentu. Princ Mirko nije ni dolazio u Italiju. Dalje saopštava rimska agentura, da je kralj, pošto je pregledao talijanske i savezničke ratne brodove u Tarentu i obalska utvrgjenja u Brindizi, gdje je printio Pašića i ostale članove Karagjorgjevićevog kabineta, odputovao u Rim. Pooštrenje engleske blokade. K. B. London, 22. januara. Predlog o izvogjenju energične blokade, koji je u srijedu podnjet donjem domn, glasi ovako: a Pošto je donji dom obaviješten, da se u neutralnim zemIjama, koje graniče sa neprijateljskim prijedjeiima, uvozom nagomilava velika količina robe, koja je neprijatelju potrebna za dalje vogjenje rata, poziva vladu, da blokadu, što je moguče jače izvede," a da time opet ne spriječi uvoz neutralnih za potrebe njihove zemije. Veliki požar u Norveškoj. K. B. Alesund, 22. januara. U Molde-u izbio je u tvornici vune veliki požar, koji je velikom brzinom zahvatio okolinu. Varnice su prenijele požar u sam grad, gdje požar dalje bijesni. Nema izgleda, da če se požar skoro ugušiti. Sve su veze s okolinom, izuzimajući i Kristijaniju, prekinute. Velika željeznička nesreća u italiji. K. B. Milano, 22. februara. ,,Secolo“ javlja, da su se u okolini P a d u e sudarila dva voza. Ima mnogo ranjenih. Šteta je velika. Borba protiv opšte vojne obveze u Engleskoj. K. B. London, 22. januara. Predstavništvo centralnog saveza engleskih žeIjezničarskih radnika donijelo je odluku, ako vlada ne preduzme korake, da se cijelo nacionalno imanje u Engleskoj konfiskuje, svima sredstvima bude preduzeta borba protiv sazivanja pod zastavu onih Ijudi, čiji je jedino imanje njihova radna snaga. Ponovno otvaranje Dume. K. B. Petrograd, 22. januara. Novine javljaju, da će 28. januara biti objavljen carev ukaz o ponovnom otvaranju Dume. Sjednice bi male početi sređinom mjeseca februara. Opozivanje talijanskih četa iz Arbanije. Ženeva, 21. januara. U Parizu je izazvala veliki utisak vijest, da Italija, slijedeci engleskom primjeru na Gali polju, namjerava da opozove svoje čete i z A r b a n i j e, jer bi tamo trajni otpor bio mogućan samo pomoću svih savezničkih četa štoje za sad isključeno. Pariska radikalna štampa piše, da je primjerna srčb i Italije protivu Engleske izazvana bezgraničnim prekorima Engleske zbog CrneGorei izvanrednim povišenjem podvoznih troškova za prenosugija. Prem r brzojavima iz Londona, za posljednje dvije nedjelje povećana je podvozna stopa za ugalj od Kardifa do Genove sa 75 šilinga od jedne tone. Ovo bi moglo, da dovede do p o tpune propasti talijanskeindustrije.

Potopljavanje „Persije“. K. B. Beč, 22. januara. Austro-Ugarska vlada izvijestila je ovdašnjeg poslanika Amerike, da se ni jedan austro-ugarski podvodni brod odnosno propasti ,,Persije“ ne može uzeti u obzir.

Carigradski balkanski voz u Beogradu. U nedjelju je u 10.50 sati u veče prispio ovdje prvi balkanski voz iz Carigrada. S njima odpozdravljaju Turska i Bugarska pozdrav, koji su centralne vlasti prvim balkanskim vozom poslale Balkanu, i pokazuju put, kojim će slijediti uvijek u svojem vlastitom životnom interesu. Putnički svijet ovog drugog voza daje zanimljivu sliku. Istok] je preovlagjivao. Gospoda s fesom, turski oficiri i njihovim ukusnim uniformama, crnooke balkanske ljepotice sačinjavahu večinu putničkog svijeta. Bilojejoš austro-ugarskih vojnih ličnosti, industrijalaca, svi ispunjeni dubokim utiskom, koji su dobili u savezničkom istoku. Imali smo prilike, da sa nekima od gospode, koji su duže vrijeme proveli u Carigradu i sa stanovništvom često dolazili u dodir, razgovaramo 0 tamošnjim prilikama. Saopštitićemo njihove dotične izjave: Raspoloženje je u Turskoj vanredno. Odlična 1 na smrt spremna vojska, koja je u toku sadanjeg rada bila dala već tolikog dokaza u svojoj vojničkoj vrlini, ratobornija je no ikada. Sad, kako je neprijatelj sa svim otjeran sa Galipoljskog poluostrva, vojska jedva može da dočeka onaj trenutak, kada će je povesti novoj pobjedi. Oficirski kor nalazi se na visini svog zadatka, prožet je bezuslovnim povjerenjem u svoje vogje, iskreno je blagodaran savezničkim centralnim vlastima na svima onim isposlanim sredstvima, kojima je omogućena podpuna sprema i gotovost turske vojske. Naročito se odaje priznanje od strane turske stručnjaka austro-ugarskim teškim motorskim baterijama, čijem je strahovitom djelovanju neprijatelj mogo umači samo hitnim bijegom. Najnoviji uspjesi austro-ugarske vojske u Crnoj Gori i u Bukovini, dali su povoda izjavama oduševljene simpatije u štampi i vojsci prema savezničkoj monarhiji. Društveni život u Carigradu vrlo je malo ratom poremećen. Pa i kad se činilo, da će stanje na galipoljskom poluostrvu postati kritično nije izbila nikakva promjena u bezbrižnom životu kino-pozorišta. Costionice bili su pune raspoloženog svijeta, a u malim kafanama srkutali su Turci bezbrižno svoju kafu. Austro-ugarski i njemački časnici drže vrlo često predavanja o svojoj zemlji i vojsci, a turska društva vrlo rado posjećuju ta predavanja, koja mnogo doprinose pravilnom razumijevanju vrijednosti centralnih vlasti. Cijene su životnim namirnicama istina nešto skočile, ali nema ni u kojoj vrsti namirnica oskudice. Stanovništvo voljno se prilagogjava tome neizbježnom pratiocu rata i čvrsto je riješeno, da izdrži do pobjedonosnog svršetka. Engleska, taj idol staro-turaka, veoma je omrznuta, pa kako se njeno jedinstvo i slabost u- ravnoj mjeri istaklo, i prezrena je. Turski vojnik, koji je na Galipolju i u Mesopotamiji slomio svjetsku vladavinu Engleske, nema ništa zajedničkog sa politizirajućim Turcima iz prvog balkanskog rata. On se probudio, svjestan je svoje snage i neće se više povesti kao slijepo orudje za lukavim stranim silama. Cijela je Turska danas uvjerena o tome, da će se posjije rata zajedničkim privrijednim radom sa centralnim silama doći do dosad nepostignutog razvitka turskog naroda, te se raširenim rukama prima austro-ugarske i njemačke pobornike toga zbliženja.