Beogradske novine

Broj 17.

8. februara 1916.

Beogradske Novine

Bepgrad, utorak

Prilog

do sada tolike pogrješke, obraćam se n a j i s k r en i j e odgovornoj vladi sa molbom, da pametno promisli, do kakvih bi sve posljedica moglo dovesti kolebanje na našem frontu. Jer — ako hoćemo glasno da pročitamo ono što Ciemenceau piše megju redovima — Francuska ne smije i dalje da rasparčava svoje čete za ljubav Engleske. Šta se njih danas tiču mali zavedeni narodi? Francuska košuija je bliža Francuskoj nego engleski kaput. To je moral ove priče. Narodna privrjeda. Rumunjsko pivo za Beč. Prema saopštenju iz Bukarešta, rumunjska je izvoznićka komisija odobrila jednoj pivari u TurnSeverinu, da može preko Verčierove poslati u Beč pet vagona piva. Anatolsko žito. Prerna carigradskim vijestima, teče uspješno pripremanje dovoljne množine željeznica sa balkanski saobraćaj i za unutarnji saobraćaj u Turskoj, da će idućih dana nastupiti skoro normalno stanje. Ono će djelimično dobro doći i anatolskim željeznicama. Ovo je od velikog značaja za dobavljanje žita iz Anatolije, kojeg tamo dosta irna. • Obračunski tečaj. Do daljeg vremena utvrgjen je obračunski tečaj za plaćanja u Švicarskoj sa 100 franaka ravno 150 kruna i obračunski kurs za njemačku državu sa 100 maraka ravno 145-50 kruna.

Talijanske štedionice. Ulozi u talijanskim štedionicama, koji su 31. decembra 1914. iznosili 2.021,501.689 lira, smanjeni su do 30. novembra 1915. za skoro sto milijuna, jer su pali na 1,924,296.669 lira. Rumunjske financije. Rumunjsko državno gazdinstvo pokazuje od aprila do januara višak od 25 milijuna leja. Vlada namjerava, da izda 400 milijuna leja novčanica, kojesu pokrivene žitom, koje je prodato u Englesku. Osim toga govori se i o da-

ljoj emisiji od 300 milijuna leja nepokrivenih novčanica. Francuski kredit kod Rockesfelera. Rockesfeler i Bonbright otvaraju francuskoj vladi kreditod 15 milijuna dolara na jednu godinu. Predstojeće veliko financijsko savjetovanje u Parisu. — Rusija se čuva od svojih saveznika. Kopenhagenski „National Tidende" javlja iz Petrograda: Govori se, da će se u skorom vremenu održati u Parisu veliko financijsko savjetovanje. U tom savjetovanju uzeti će učešća nekoji članovi dume, a tako isto druge ugledne ličnosti. U vezi sa savjetovanjem obrazovati če se u Rusiji jedna stalna ustanova, kojaćeprivrjedne interese Rusije uz-eti u zaštitu protiv Engleske i Francuske.

Gragjanska mesarnica. U Baba-Višnjinoj ulici br. 33. otvorena je gragjanska mesarnica i prodavaće od 9. februara ove god. p. n. 2 krune 1 klg. govegjeg mesa.

Moja kemička čistiona i bojadisaona odijela, opel je za moje mušterije otvorena. Anton Kellner Bojadisar i kemički čistilac. BE0GRAD, Zeleni venac br. 14. Tvornica: DUŠANOVAC, KRALJEVA UL. 16.

OTVORIO SAM c 35 Šlosersko-mehaničku R A D N J U BEOORAD, LOMINA ULICA BR. 44. Opravljam sve šloserske poslove : b r a v e, ključeve, vodovod, klozete i razne :: metalske stvari. : : BOŽA GJURIĆ, preoje M. VUJIĆ.

izvezenim rukavima. Izvukla je i jednu dugu, bijelu košulju na kojoj je ivica izragjena šupljikom. Ona plače? Ja pitam. Ona nešto priča vojniku. Mora uvijek da plače, kad ovu košulju vidi, jer je to košulja njenoga muža. Starac plačući priča dogagjaje iz svog života u vojsci i ne može da se nahvali njegovim časnikom, koji je bio tako dobar prema njenru, čak je i na majku zaboravio pored njega. Sve ovo platno, kao i ostalu itnovinu su zakopali, kad su Rusi naišli. Obećali su, da će mi i to rnjesto pokazati. Toplo je pričala o Rusima kako su je kozaci jurili i kako je uvijek morala, da spava u kukuruzu, -— ali ostala je čista, dodala je, smiješeći se Pitao sam dalje: „Kako je bilo kad su odstupili Rusi, a austrougarska vojska došla? Čuo sam jedan dug, stran govor, propraćen živim pokretima. U njemu ima izvjesnog stila, izvjesne kulture. Opet sam mislio na Kinu. Jezik je zvučan, osjeća se u njemu prirodna lirika. m „Tamo na visu su se na jednom opazili drugi vojnici" pripovijedala je ona u tom naigje jedan Rus „Jesu li ovdje Austrijanci ?“ Srce nam zakuca, znali smo sigumo, da su oni, jer smo ih po kaparna poznali. Brzo su se niz brijeg spustili. Rus kleveta: „Ubiti će vas! Ali i mi ćemo vas pogubiti, ako se radujete, što su Austrijanci opet ovdje. On pobježe. Dva vojnika donješe jednog ranjenika. Iz svih domova bježe Rusi. Onamo je sve više Austrijanaca, kao da iz

zemlje niču. Rusi su izgubili glavu, svi bježe. Ranjenici leže na putu. Čuje se pucnjava. Dolina je puna austrijskih vojnika. Rusi su pobjegii. Jedna austro-ugarska četa ulazi u selo, sve žene i ljuđi izlaze iz skrivenih kutova. Iznose se razne ponude. Žene kleče na ulici, a ljudi skidaju kape i klanjaju se. Plačući blagosivljaju austrougarsku vojsku. Austrijanci idu dalje za Rusima, a ranjenim vojnicima ukazujemo svaku pomoć. Seljanka pripovjeda sveže, lijepo i snažno. Dodiruje me pritom uvijek rukom, da bi veza izmegju moje duše i njenih riječi bila što toplija. Mnogi su bili ruski špiuni. Ali kaznu su lako podnosili. Mirno su klekli pod vješala još ! jednom su poljubili tlo svoje otadžbine, podigli I se, i očekivali ovakvu smrt, kao prirodnu po1 sljedicu. Znate li, šta je Rusija, a šta AustroUgarska ! U Bukovini ima Austro-Ugarska hrabru, I dobrovoljnu vojsku, koja sa mirnim samoprijegorom brani zemlju od Rusa. U gornjem dijelu sela su austrougarska i ruska utvrgjenja. Seljaci nisu htjeli da beže iz njihovih kuća, ma da su im granate prijetile smrću. Neki starac, koji nije htio da napusti svoju kuću ležao je jednoga jutra na pragu pogogjen ruskim metkom. S vremena na vrijeme dolaze seljaci, čije su kuće u borbenoj liniji, a koji su se sklonili u južni dio dugačkog sela, časnicima i mole za dozvolu, da obigju svoje kuće. U slučaju, da nagju kuću nepovregjenu, plaču i ljube časnicimu ruke. Oni pripovijedaju sa puno povjerenja, da su ovdje ondje u njihovoj kući, novac uzidali. |

CAROIJELLINEK DR. S. 0. JAMSTVOM Beč I.. Deutschmeisterplatz 4. rodužnice: Bodenbach, Budapest, Halbstadt i Trst preuzimnju prevoze sviju vrsti u balkanske države. Upute badava.

rimTC ESg-MJcc fii I iL-*ysriwr

Agenturska i posrednička radnja Sandor Poilak — NOVI SAD, Ulica Kossuth Lajoš 11,pre'porucuje svoje prvoklasno komisiono stovarište, kao i svoje prvoklasno posređništvo.

All)firl A. Riesclie Beograd Vasina ul. 16 pokraj pozorišta. Veliki izbor satova i dragulja. C 42

UTEMELJENO 1862. IVAN WAGN£R ZlilEj Preporučuje svoje bogato skladište svakovrsnog rublja za novorogjenčad i odrasle u svim željenim izvedbama. Najbogatije skladište pamučne i lanene robe. Velika zaliha sviju vrsta pletene robe uvijek je na skladištu. Prvi i najstariji hrvatski zavod za opremanje nevjesta te uregjivanje bolnica, hotela i raznih drugih institucija. Pismene naloge obavljam naisavjesnije brzo i tačno. 35

Berthold Goldstein BEOGRAD, Simina ulica 16 koji po naročitom odobrenju c. i kr. vlasti :: otvorio u Beogradu :: izToznu i uvoznu trgovinu preporučuje za sada svoje usluge za uvoz životnih namirnica i konsumnih artikala sviju vrsta. Docnije će početi rad i sa izvozom. Za sada treba brzojave i pisma upućivati na adresu Berthold Goldstein, Zemun