Beogradske novine

Broj 17.

8. februara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, utorak

Strana 3.

Razumljivo je što je od početka svjetskoga rata vlada obratila naročitu pažnju na dumu, ali ne u onom smislu u kome je to narod očekivao i kako se narod nadao. Na članove dume još se strožije motrilo i pazilo nego ranije, i kada su poslije fiaska Nikolaja Nikolajevića počeli narodni zastupnici, da propovijedaju razumjevanje i painetan rad, car je opet zaključio sjednice dume. Vlada je strahovala od raspravljanja sa narodom poslije neuspjele avanture u Mazurama. A kako bi mogla da opravda i sasvim besmisleno žrtvovane ruske katakombe pred Pržemyšlom i na Karpatima. Tek jedna je ruska pobjeda trebala, da otvori vrata ruske dume i da dozvoli ruskim narodnim zastupnicima, da smiju govoriti. Ali, i ako je po riječima Sir Edwarda Grey-a, rat samo trgovina kao i sve ostalo, pobjede se ipak ne mogu steći po porugjbini i po mjeri. i kako pobjeda nije bilo, odlagane su i sjednice dume od tromjesečja ne tromjesečje. Zanimijivo je šta pogledom na dumu piše glavni urednik švedskoga lista „Dagens Nyheter“ u Stockholmu. Ovaj odličan poznavalac prilika u Rusiji, preduzeo je baš za vrijeme ovoga rata duži put kroz Rusiju, i došao je do slijedećeg uvjerenja. Ruska vlada se u glavnome već pomirila mišlju da u ovom ratu protiv Austro-Ugarske i njene vjerne saveznice, ne može ništa postići. Engleska je, predvigjajući dogagjaje, bila inicijator londonskog ugovora. kojim se isključuje zaključenje posebnog mira. Ovaj teški ugovor, zadao je velike brige svima potpisnicima, i Francuska je pristala, da ga potpiše tek kada je Engleska obećala nove vojnike. Mudra Crna Gora, kao i Belgija, nisu potpisale ugovor, a Italija ga je potpisala tek, kada je primila znatne svote engleskoga zlata. Ali Rusija nije sasvim pala u klopku. Rusija se istina obavezala da ne zaključi poseban mir, ali da ga zaključi kada Engleska i njeni saveznici to dozvole. Ali — i to je ono veliko ali — ona je doprla u vrlo izuzetan slučaj. Naime, ako bi u unutrašnjosti Rusije izbili neredi, imala bi ruska vlada pravo, da zaključi poseban mir, jer bi joj vojska sa granice bila potrebna za unutrašnjost zemlje. Dakle! Račun je sada prost; kada se već ne mogu izvojevati pobjede, mogu se bar izazvati neredi. Revolucija je rodila dumu, a zašto pak sada duma, kao kći prve revolucije ne bi mogla da vodi drugu revoluciju? I tako Rusija radi sa svojom dumom, odlaže njeno otvaranje s dana na dan, dok ne izbije spasavajuća revolucija. Sa njom će pak hrabri mužik kod kuće brzo da svrši, a iz mučnog položaja izvuklo se pošteno. A za pobjedu neka se bore poslje drugi. Sestra Engleska obećala je pobjedu, pa neka sada kao iskusan trgovac izvrši obećanje liferovanja. Samo Rusiji nešto sporo ide sa revolucijom, koju želi. Još od početka rata zabranjeno je pučanstvu strogo da upotrebljava alkohol, jer se strahovalo, da će alkohol dati krila narodnoj energiji, da pomaže rusku vladu, koja je posve uplivala u engleske vode. Ali notorni alkoholičar, kome iznenada oduzimate votku, gubi energiju i trezvenosti, i tako se ruski narod miri sa zatvaranjem dume već duže, nego što je to Rusiji i po volji. Ali doći će dan kada će car imati svoju revoluciju, imati svoj narod iznad dume. I tada će se reći: duma ili car.

Austro-Ugarska. Nadvojvoda Karlo Stjepan u Berlinu. K. B. Berlin, 6. februara. Nadvojvoda je Karlo Stjepan prispio danas ovdje. Savjetovanja ministara u Budimpešti. K. B. Bndimpešta, 7. februara. Predsjednik ministarstva grof S t ii r g k h, ministri Spitzmuller, Forster, Zenker, kao i Leth prispjeli su ovamo zajedno sa svojitn načelnicima. Pregovori sa magjarskom vladom, koji počinju danas prije podne, i koji su nastavak pregovora još h prošle godine, trajati če nesumnjivo danas i sutra.

Povratak grofa Theodora Pejacsevicha. K. B. Berlin, 7. februara. Bivši ministar za Hrvatsku grof Pejacsevich, k°ji je pušten iz francuskog ropstva, prispio je ovdje i nastavio danas put u domovinu.

Izaslanice ruskog crvenog krsta na bečkom dvoru. Beč, 5. februara. Njezina carska i kraljevska Visost, gospodja nadvojvodkinja Zita, supruga austro-ugarskog prijestoljonasljeđnika nadvojvode Karla Franje Josipa, primila je u audijenciju gospoje ruskog crvenog krsta, koje su se bavile u Beču. Nadvojvodkinja se je iscrpno obavijestila o uregjenjima, koja su gospoje imale prilike da vide u Austriji, pa je saslušala sa zadovoljstvom uvjeravanja, da su izaslanice sa onim, što su ovdje viđile, vrlo zadovoljne. Fantazije dopisnika „Corriere della Sera“. K. B, Beč, 7. februara. „Corriere đella Sera“ objavljuje dopis svoga dopisnika Guelva Gividini, koji javlja, da je u Rumunjsku dezertirao austro-ugarski avijatičar, koji je — vele pričao, da je primio nalog, da kao avijatičarski stručnjak ide u Sofiju, ali da je on predpostavio da dezertira u Rumunjsku. Ovaj avijatičar je, vele, još pričao, da su carske i kraljevske čete kod Gorice imale znatne gubitke, osobito je mnogo izginulo avijatičara. Tvrgjenje je talijanskog dopisnika lažno od početka do kraja. Kod austro-ugarskih avijatičara nije se desio nijedan slučaj dezertovanja, a osim toga nije posiat u inozemstvo nikakav instruktor za avijatiku. Isto se tako može utvrditi, da Talijanima nije pošlo za rukom kod Gorice da obore ma i jedan samo austrougarski aeroplan, ili da oštete avijatičarska postrojenja na tom bojištu. Junačko djelo poručnika Konjevića. Beč, 6. februara. Novinstvo slavi junačko djelo poručnika Konjevića, kao jedan od najsjajnijih uspjeha naše slavne ratne mornarice, koji je dokaz kakav je izvrstan duh naše vojske i flote u ovom vremenu, duh — koji nas je do današnjega dana vodio od pobjede do pobjede i osujetio napade naših brojno nadmoćnijih neprijatelja.

f$alkanske vijesti. Dobra lovina. Budimpešta, 6. februara. Ratni dopisnik „Az Est“-a javlja svome listu iz Kotora: Njemački je brod „Konig Albert" doveden ovih dana u kotorsko pristanište. Ovaj brod je prevažao 300 srpskih izbjeglica iz Sv. Ivana Meduanskog. Jedan austro-ugarski avijatičar primijetio je pred pristaništem ovaj brod, koji je ranije bio svojina sjeveronjemačkog Lloyd-a, pa je u početku rata uzapćen od Engleza i docnije predat Talijanima. Odmah po primijenim izvještajima avijatičara poslata je austrougarska podmornica, da uhvati ovaj brod, koji je poslje doveden u pristanište. Talijanska flota, koja tobož blokira obalu, nije ni pokušala kakav napad. Iz Crne Gore. Cetirrje, 6. februara. Cim je konačno potpisan ugovor o kapitulaciji vratilase je sva inteligencijana Cetinje. Crnogorski generali i časnici šeću se po gradu nesmetano. Došao je iz Podgorice i vogja katoličkih Arbanasa Prenk bib Doda, kao i stari turski general Said-paše. S njim je došao i bivši arbanaški ministar Akib-paša. Svi ovi i Crnogorci i Arbanasi govore puni mržnje o Italiji. Francuska je htjela namirnicama pomoći Crnoj Gori, ali je bila tome protivna Italija. Srbiju žale, aii joj nijesu prijatelji. Narod je zadovoljan i susreće austro-ugarske vojnike kao prijatelje.

Bombardovanje Drača. Mi smo već javili, da su naši hidroplani u više navrata zadnjih dana bombama obasuli Drač. Primamo iz Ženeve u istoj stvari ovaj brzojav: Ženeva, 7. februara, Brzojavljaju iz Atene : Kod zadnjeg napada austrougarskih hidroplana na D r a č 7. februara, pala je bomba u kuću, u kojoj je biio na okupu više srpskih vojnih časnika. 20 je časnika tom zgodom poginulo. Neslaganja u Solunu. — Zaraza megju francuskim vojnicima. Sofija, 6. februara. Atenski dopisnik sofijskog lista „Kambana“ javlja svome listu o stalnom neslaganju izmegju francuskih i engleskih vojnika u Solunu. Francuzi su

ogorčeni, što Englezi nisu Jodržali obećanje i u Solun poslali deiekometne topove, nego su ih zacijelo odpremili za Agipat. Francuzi zato ne šalju nove čete, dok se ovaj nesporazum ne izravna. U redovima francuskih vojnika vladaju velike zaraze, koje se sve više šire. U grčkim se političkim krugovima nadaju, da če siie sporazuma, zbog ovih nesuglasica, potpuno obustaviti soiunsku a k c i j u.

Bijeg Esad-paše u Rim. Zaoštrenje odnosa Grčke prema Italiji. Christiania, 5. februara. Odnosi Italije premaGrcima i Srbima znatno su se zaoštrili. Srpski vojnički krugovi protive se najenergičnije, da se bore pod talijanskim zapovjedništvom u Arbaniji. S druge strane prate Grci sa sve većim nepovjerenjem rad Talijana u Epiru. Arbanasi se oduševljeno pridružuju a u s tro-u ga r sk i m i bugarskinr četama, koje prodiru u Arbaniju. Prema ovdje primljenim vijestima Esad-paša je pobjegao u R i m. Najnovije brzojavne vijesti. Novo grupiranje Talijana. Lugano, 6. februara. Zbog dosadašnjih neuspjeha, prema vijestima talijanskih listova, počelo je iza talijanskog fronta, novo grupiranje talijanskih snaga. Trajanje rata. Menčikov očekuje za ovo ljeto našu konačnu pobjedu. Kopenhagen, 5. februara. U jednom članku „Novoje Vremja“ objavljuje Menčikov, da će po mišijenju vojničkih autoriteta svjetski rat biti nesumnjivo završen jošovogljeta.

Zračni napadi u Engleskoj. Potapanje jedne krstarice na Humberu. - Mnogo Ijudskih žrtava. K. B. Kbln, 6. februara. „Koinische Zeitung“-u javljaju sa inozemske granice: Pri poslijednjim je zračnim napadima u Eng 1 e s k o j pogogjena bombom i potonula mala krstarica „Caroline" na Humber-u. Gubici u ljuđstvu su v r I o v e 1 i k i.

Wilson o neutralnosti Sjedinjenih Država. K. B. N e w y o r k, 7. februara. U jednom govoru, koga je držao u St. L o u i s-u, predsjednik Wilson, karakterisao je držanje Sjedinjenih Država kao takvo, da one hoće sa cijelim svijetom ostati u prijateljstvu i ljubavi. One mogu svoju ljubav prema svijetu bolje da dokažu držeći se dalje od rata, nego uplićući seurat. Opasnost uplitanja u rat ne leži u njiina samima, nego može doći samo spolja. Rad jednog zapovjednika podmornice mogao bi da zapali i ovaj dio svijeta. On hoće obim ratnim stranama dozvoliti sve, u koliko to ne zasjeca u životne interese Amerike. On bi i sam, u času opasnosti za Sjedinjene Države, odklonio svaki korak, koji bi mogao dovesti do neželjenog rata. Prema nijednoj od zaraćenih strana Sjedinjene Države se ne mogu onako opredijeliti kako bi želiie, ali on misli da je Amerika zaista neutralna.

Nema mirovnog kongresa neutralaca. Prerano je vrijeme za to. K. B. Beč, 5. februara. Španski ministar predsjednik isjavio je nradridskom dopisniku „Daily Telegrapha“ da nema ni riječi istine u vijesti, da će se uskoro održati jedan kongres neutralaca u Mađridu. Španska vlada doista teži za mirom, ali ne vjeruje, da je već došao trenutak za prijateljsku intervenciju. K. B. Paris, 4. februara. „Petit Journal" javlja iz Madrida: Španski je ministar predsjednik izjavio dopisniku Iista, da je Španija neutralna i želi, da i dalje ostane neutralna.

Ogorčenost i Italiji protiv Engleske. Lugano, 6. februara. U južnoj Italiji vlada velika ogorčenost protiv Engleske. Opasno je javno govoriti engleski.