Beogradske novine

Broj 27.

2. marta 1916.

Beogradske Novine

Beograd, četvrtak

Prilog

crpio ne u Bukureštu, već u Nišu od Pašića i ruskog poslanika Trubeckoja. Drugi primer: Na grčkome dvoru za stupao je Srbiju Živojiu Balugdžić, intiman prijatelj PetraKaragjorgjevića još za vrijeme bavljenja u Šva carskoj. Jednoga dana javio je Balugdžić srpskoj vladi u Niš i srpskoj vrbovnoj komandi u Kragujevac, da ne treba računati na Venizelosa jer će on skorih dana morati da odstupi. Isti izvj» štaj poslao je Balugdžić i srpskom ratnom presbirou, jer je njemu bilo stavlj uio u zada tak, daosvima važnijim dogadjajima izvještava i štampu. U organu trpske vrhovne komande .Ratni Dnevnik" zaista je i objavljon Balugdžićev telegram, ali kada je to iz Kragujevca javljeno u Niš, po Pašićevom nalogu srpsk.i cenzura nije dozvolila objavljivanje ovog telegraina u niškim listovima, i iz ministarstva spoljnih poslova podignuta je prava hajka protiv ratnog presbiroa, koji pušta ,,ove lažne i obespokojavajuoe vesti, u kojima nema ni trunk" istine“. Izmedju Niš.i i Atene izmijenjano j • odmoh više telegrama, u kojima je l’ašiću pošlo za rukom da „uveri" atenskog poslanika, da je on, P. šić, u Nišu bolje obavješten o grčkim prilikama, nego li poslanik u Ateni. Balugdžić je zaista morao da demantuje svoju tačnu vijest, i srpski narod je ostao još nekoliko dana u uvjereuju, da predstoji stupanje Grčkc u rat na strani Srbije. Toliko o informacijama, koje smo dobili. Srpski državnici, koji su bili na vlasti, počeli su dakle prvo hazardnu igru da bi utvrdili svoj položaj, i kada nisu više bila đovoljna si> dstva do kojih su oni d<>šli pretjeranim obećanjima, nisu prezali ni dase late laži i pred narodom da igr .ju nepoštenu igru. Moralo je dući do sloma ovakve n•>moralne politik-*, jer od prvog trenutka nijp imalo opravdanja za njen "pstanak. Počela je sa uništenjem jedne dinastije, a svršila je sa uništenjem jedne države.

i rekao sam joj: „Idi ovako pravo, pa onda desno, pa lijevo, pa opet pravo i stići ćeš baš u tu ulicu! “ Ja sam pak skrenuo sasvim suprotnim pravcem. U Perm sam stigao rano u jutru, a voz za dalje je išao tek docno u veče. Morao sam, stoga, da predjem varoš u nakrst, posmatrao sam živ saobraćaj na obali, gdje su bila velika stovarišta drva, i druge robe. Perin je važno trgovačko mjesto, jer leži na rijeci i na transibirskoj pruzi. Gubernija Perm je bogata i mineralima: gvožgjem, zlatom, platinom, soljii i drugim kamenjem, što se može vidjeti i po bogatim sa ovom robom izlozima u ovoj varoši. Ova varoš broji danas skoro 100.000 stanovnika, u njoj se vidi jedno šarenilo rasa. Tu su starosjedioci varoši Perme, Voguli, Tatari, Baškiri, — i tko bi izbrojao sve ove narode, tko bi ih imenovao, svi oni treba da smatraju za čast, što se gube u veliko rusko narodno more? Nisam mogao da se zadržim dugo. I ako su se kod mnogih nervi navikli na ispitujući pogled policajca, moji su nervi zato bili i suviše osjetljivi. Blagođareći mojoj prisebnosti prošao sam dobro u jednoj banci u Permu, u kojoj je činovnik postavio, nepoznatom Odiseju obligatno pitanje: Pu kai pote — Odakle ideš i kuda ćeš? Žandarm, koji je bio kod blagajne, posmatrao me je pažljivo, a!i ja sam tako neusiljeno pušio jednu rusku cigaru, da me je najzad, u velikoj gužvi, izgubio iz vida. (Nastaviti će se.)

Narodiia privrjeda. Naplaćivanje dugova u Srblji. Kao što je poznato, Srbija je svaku svoju potrebu u mašinama, alatima, dovršenim spravama i espapu, kao i veliki deo kolonijalne robe dobavljala iz inostranstva, i naročito za to duguje ona inostranstvu velike sume, jer su kupcima uvek dopuštani dugotrajni krediti. Ovi dugovi bi izneli prema specijalnim proračunavanjima oko 60 miliona franaka, od kojih od prilike polovina pada u deo austro-ugarskoj, a 3 jio na potraživanja njemačke carevine. Naplaćivanje ovog zabtjeva pitanje je koje zanima u najvećoi meri sada tako isto inostrane kao i domaće kuće, jer s jedne strane se raspravlja, da se obezbede potraživanja inostranih trgovaca i njihovih isplata, a s druge strane, da se obrati pažnja i na ratom stvoreno stanje ovdašnjih trgovaca. Oba cilja će se postići odnosnim koracima i pomoću c. i k. vojne generalne uprave. Kako mi sada saznajemo, sagiasili su se svi mjerodavni faktori u tome, da ne pomišijaju na bezobzirnu i nasilnu rneru pri naplaćivanju dugova. Prvo, finansisko stanje ovdašnjih trgovaca je takvo, da bi bilo bezuspešno forsiranje pri naplaćivanju dugova, a s druge strane ne bi bio takav postupak ni u interesu poverilaca, niti odgovara interesima dužnika, jer i dužnici sada još nisu n stanju da svoja potraživanja naplačuju. I s toga bi bezuspešan korak od strane poverilaca za njih imao kao posledicu samo svagje i razdore. Radi se na suprot o tome da se preduzmu nuždne tnjere radi predohrane protiv onih dužnika, koji bi pojedine poverioce isplatili i time povredili prava poverilaca kao cjeline. S druge strane radi se o zaštiti protiv takvih poverilaca, koji neće da ostave potrebno vreme dužniku, koje mu je potrebno da uredi svoje veze. Iz ovih obzira kreditori u Austro-Ugarskoj i Njemačkoj nameravaju da osnuju takvu organizaciju, koja bi s jedne strane obuhvatala sve poverioce, tako da dužnik ne stoji u odnosu prema jednom poveriocu, nego prema svirna poveriocima, a s druge strane da bi organizaciji bio osiguran izvestan uticaj na plaćanje dužnika, i to u tom pravcu, da bi se plaćanja mogla izvršiti samo onda, ako je dokazano, da je dužnik aktivan, ili je plaćanje jednog duga pretpostavka kredita za dalju nabavku robe, tako da se time položaj dužnika ne pogoršava. Ove će se osnovne mere za uregjenje odnosa izmegju poverilaca i dužnika dakako popuniti s takvima, da se dužniku onemoguće nedozvoljene mahinacije, kao na primer da prodaje robu u bescijenje ili je rasprodaje, nc izmirujući poverioca i t. d. pa će se protiv sviju, koji bi se u tom pravcu ogrešili, najstrožije postupati. Uredjenje prometa deviza. Austrougarska banka stvorila je u sporazumu s austrijskom poštanskom štedionicom te s austrijskirn i ugarskim novčanim zavodima osnovna načela za budući promet i njegovo razvijanje. Dotične ustanove razabiru se iz ovih saopčenja austrougarske banke: Austrougarska banka osniva u svrhu evidencije nad raspoloživim i potraživanim inostranim plaćenim sredstvima, te u svrhu, da ujednostručenjem toga prometa po mogućnosti snizi njihovu cijenu, u zajednici s austrijskom poštanskom štedionicom te austrijskim bankama i bankarima u Beču centralu za promet s inozemnim plaćevnim sredstvima za Aus t r i j u, koja će kao i ugarska odnosna institucija u Budimpešti započeti svoje delovanje u četvrtak dne 24. o. m. Članovi su centrale obavezni, da sva inozemna plaćevna sredstva, koja prime, centrali izruče, a s druge strane opet svoju potrebu na takvim sredstvima centrali najave, označivši ujedno celj, u koju ih trebaju. Centrala ispitat če celj upotrebe, te je u tu svrhu vlastna zatražiti, da se dokazala o njoj podnesu austrougarskoj banci, te će odlučiti da li se ima i eventualno u kolikoj se mjeri ima dotičnoj potražbi udovoljiti. S obzirom na organizatorne ustanove centrale za devize i s obzirom na propise, koji važe glede sudjelovanja h njoj, razaslale su banke svojim mušterijama saopćenja o modalitetiina, koja u prometu sa inostranim plačenim sredstvima dne 24. o. tn. stupaju na snagu.

Slobodna trgovina i zaštitna carina u Engleskoj. Trgovačka komora u Manchestru, centru engleskog sistema slobodne trgovine, donela je prije nekoliko dana više karakterističnu, no važnu odluku. Kao što „Rotterdamsche Courant“ iz Londona javlja, trgovačka komora u Manchestru sa 988 protiv 527 glasova odbila je memorandum direktorija u korist slobodne trgovine poslije rata. Dalje treba da se zavede zaštitna

carina na njemačku, austrijsku i ugarsku robu i najzad treba njeraački, austrijski i ugarski brodovi i roba sa syim da se isključe iz pristaništa Velike Britanije i njenih saveznika. Ova vijest je, kao što rekosmo, više karakteristićna no važna. Engleski trgovački bilans je za vrijeme rata za punih deset milijardi u pasivi i to poglavito s tog«, što Engleska, s pravom se može tvrditi, može samo jedan put nedeljno jesti engleski hljeb i englesko meso. Ona mora svoje najnužnije životne namimice, usled prekinutog uvoza iz zemaija centralnlh vlasti, da nabavlja za mnogo veću cijenu no u mirno doba. Tako bi bojkot prema centralnim vlastiina poslije rata već iz tog razloga bio prava ludost, jer bi bila potpuno primorana samo na amerikanski uvoz. Ovo samoograničenje u izvorima za nabavku namimica samo je dobro došlo našoj trgovini, što bi i pored bojkot* nama bila osigurna prodaja, ali bi cijene bile udešene na osnovu amerikanskih ponuda. Što se tiče industrije tu se ne radi samo o htjeti već i o moći. Ni u Francuskoj, ni u Engleskoj niti u Rusiji nisu naši industrijski artikli trošeni na osnovu simpatija, već zato, što su bili potrebni i moraii se uzimati i prema tome neće sve teoriske odluke u buduće ništa moći izmijeniti. Industriji centralnih vlasti otvaraju se poslje rata novi putevi, lcoji je čine nezavisnom ne samo od zapadno evropskih zemalja, več joj postavljaju velike nove zahtjeve, ako hoće da odgovori svome zadatku. Ostvarenje ođluka trgovačke komore u Manchestru neće dakle osjetiti centralne vlasti, kao što se osečaju pogogjeni oni, koji su ove odluke doneli. Ove odluke su poiitićka reakcija, uslijed rata jako oštećenih trgovačkih krugova, i mogu se kao takve sa pravom označiti, jer dok su centralne vlasti potres u privrednom životu uslijed rata gotovo već preboljele, i koračaju ka privrednom životu, koji mnogo više obečava, gorepomenuta odluka trgovačice komore u Manchestru dokazuje, da je privredni život u Engleskoj iz temelja uzdrman, aii da njeni predstavnici ne mpgu protivu toga ništa drugo preduzeti, već da samo po primeru svojih političara sa ništavnim odlukama demonstriraju.

CAEOIJELLINEK DR. S. 0. JAMSTVOM Beč I., Deutschmcisterpiatz 4. rodužnice: Bodenbach, Budapest, Halbstadt i Trst preuzimaju prevoze sviju vrsti u balkanske države.

Uputs badava.

Firnia St. Sasson Zernun gospodska ul. 19. preporučuje svoje bogato stovarište Ansichtskarte, Feldpostkarte, hartija i nirnberške robe. Cijene su vrlo niske.

Radiona za izradu cijelokupnog namještaja u raznirn tormama sa ili bez garnitura. Imam na lageru izradjenih kreveta sa i bez matrace. C 155 Šandor Papp bravar sobn og nameštaja i gradjevina Ivankovačka ul.3(Trkalište) do kafane „Stara Srbija". Primam na izradu i opravku sve bravarske poslove.

Veljko L. Protić revizor carinski izvještava svoju porodicu u Kr.iljevu (kuća Vuso — Lazo KonstanstantinoviĆH) d i se nalazi zdrav u Beogradu Uj dno želi da mu se žena Darinka sa decom vrati ov; mo. c is9