Beogradske novine
¥
■
pošlju na front. Ako bi u Lonđonu bilo još kakvog predomišljanja zbog transportovanja 100.000 Portugalaca u Solun, onda će se iz Francuske tome moći doskočiti. U trenutku kad naši vojnici junački proljevaju krv pred Verdunom, ne samo za odbranu Francuske nego i Engleske, neće biti teško, da se u Lon- ; donu dokaže, ako bi to potrebno bilo, kolike bi koristi bilo od pošiljanja četiri portugalske divizije u Solun? Ovo je bar sasvim jasno rečeno, Portugalska, pošto je, popuštajući pritisku Engleske, ušla u rat sa centralnim vlastima, ne može više sama da raspolaže sa svojim četama. Što Engleska zapovijeda, portugalski vojnik mora da vrši. On mora ići u Solun, i ako Portugalska đosad sa Solunom ama baš nikakvog posla nije imala. Portugalska će brzo na svojoj rodjenoj koži osjetiti, šta znači protektorat entente. Ona tužno mora konstatovati, da se rat ne nalazi samo u tome, ako se uzapte tudji trgovački brodovi i podijeli dobitak, koji se od te prodaje dobije.
RalKtnuke vfjesti. Grčka za centralne vlasti. (Naročlti brzojav .Beogradskih Novina") Atena, 23. marta. Vladin organ „Athenai" izjavljuje, da veliki interesi zemlje zahtijevaju, da se Grčka stavi na stranu c e n t r a 1 n i h vlasti. Geografski položaj i oskudica u životnim namirnicama pak sobom donosi, štoje Grčka danas primorana, da trpi nasilnu vladavinu entente. Zaslijepljena je politika Venicelosa uzrok, što Grčka sa oružjem u ruci ne može da se bori na strani centralnih vlasti. Kad bi se nekoliko ostrva utvrdilo i ratna fiota odgovarajući unaprijedila, onda ne bi bilo smetnje za pridruženje centralnim vlastima. Venicelos je pak sav novac, koji je bio odredjen za narodnu odbranu, upotrijebio na druge svrhe. Sad Grčka ne raspolaže više slobodnom voljom. Ali sve će se to u najbližoj budućnosti izmijeniti. Grčka će zbaciti jaram entente, pa će opet raditi ono, što ona hoće. Svečani ručak u čast Aleksandra Karagjorjgevlća. K. B. Paris, 23. marta. Kod svečanog ručka kođ predsjednika francuske republike u čast princa Aleksandra Karagjorgjevića bili su prisutni predsjednik parlamenta i senata, članovi vlade i zastupnici vlada saveznika. Predsjednik republike Poincarć je u svom govoru rekao, da će Francuska sa savezničkim vojskama isa novom srpskom vojskom osloboditiSrbiju i uspostaviti opet nezavisnost i suverenost Srbije. Aleksandar Karagjorgjević blagodario je predsjedniku za njegovo tvrdo obećanje. Srpska vojska. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina") Beć, 23. marta. U jednom izvještaju bečke ,,P o 1 itische Korrespondenz" poriču se vijesti pariskOg srpskog poslanstva, da srpska vojska danas broji 170.000 za boj sposobnih ljudi. Prema vijestima najpouzdanijih izvještača, srpska vojska broji danas za rat sposobnih i oboružanih ljudi samo 15.000. Bugarska i Grci. K- B, Beč, 23. marta. Razni listovi, koji su naklonjeni ententi koji iz sve duše žele, da izmedju Bugarske i Grčke vide nepovjerenje, pričaju o antihelenskom progonstvu u oslobodjenim krajevima iz kojih se Grci protjeruju, pošto im se prethodno imanja opljačkaju. Da se ove bajke oprovrgnu i svaku sumnju o stanju u novoj Bugarskoj razbiju, dovoljno je da se utvrdi, da bugarska poslanstva i konsulati u susjednim državama neprekidno pitaju
Grke, koji su porijeklom iz krajeva danas j od bugarskih trupa posjednutih, da li imaju puno povjerenja u bugarskoj upravi, ili se ] žele vratiti u svoju domovinu. Tončev o odnoslma prema Bugarskoj. Sofija, 23. marta. „Jutro' iznosi razgovor sa ministrom finansije Tončevom o odnosima sa Rumunjskom. Ministar je rekao, da su dokazi prijateijskih odnosa u tome što je rumunjski poslanik bugarskoj vladi dao jasne dokaze da Rutnunjska želi da i dalje ostanu dojakošnji dobri odnosi. Bugarska vlada je ove izvještaje rumunjskog poslanika primila sa velikim zadovoljstvom. Bijeg Talljana iz Drača. Interesantna dokumenta. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina') Drač, 23. marta. Ovdje su se našli važni brzojavi koje su Talijani izgubili za svog bijega iz Drača. Ima radioteiegrama, koji nisu bili šifrirani, nego u otvorenom govoru predati. Ovi ta- j lijanski brzojavi neosporno svjedoče kako j je naš napad bio Talijanima neočekivan. Oni dalje dokazuju, da su Talijani htjeli j vječno držati Drač i najzad, da su s ogrom- i nim gubicima u mrtvima, ranjenima i nestalim, pa i u materialu, Drač napustili. Sadržina teiegrama, a naročito okolnost, da su koncepti prosto na stolu ostavljeni, pokazuje najbolje, u kakvom su strahovitom bijegu Talijani napustili Drač. Pozivanje grčkih pričuva. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina"). Paris, 23. marta. Pariskom „Jurnalu“ brzojavljaju iz Atene, ^Ja je vojni ministar predložio kralju Konstantinu dekret, kojim se pozivaju svi pričuvnici godišta 1905—1909.
Kriza u Rusiji. Zastoju Putilovoj tvornici. Burna sjednica dume. (Nar. brzojav „Beogradskih Novina'.) Stockholm, 23. marta. O dogadjajima u Putilovojtvornici saznaju se zanimljive pojedinosii. Još prije mjesec dana štrajkovalo je dvije trećine radnika, ostatak je zadržan na radu samo velikim povišavanjem nadnica. Prošle srijede raspoloženje je došlo do vrhunca zapetosti. Radnici su držali protesne zborove, na kojima su držani revolucionarni govori. Radnici su riješili, da demonstriraju pred dumom. U gustim redovima oni su pošli ka sređištu grrda, gdje im je izašlo u susret jako odjeljenje oružnika i rastjeralo radeničke mase. Poslije ovoga obustavljen je svaki rad u Putilovoj tvornici. Vlada je bila nemoćna, ali je tvornicu uzela u državne ruke i namjerava da zamijeni radnike vojnicima. Ovo preduzeće neće imati uspjeha. Tvornice će, prema svemu što se dogodilo, ostati još mjesecima zatvorene. U isto vrijeme bilo je burnih prizora u dumi za vrijeme pretresa budžeta. Poslanik A 1 e ks a n d r o v vatreno je govorio o s k o r a šnjim izgredimau Ukrajini. Petrograd mora tako isto sa velikom zapetošću gledati na zapadni front kao i Paris. Poslije ovoga je Aleksandrov kliknuo u slavu francuske vojske. Ljevica dume digla se sa sjedišta, desnica ostala je mirno na svojim sjedištima. Ljevica je vikala „izdajnici“. Ko nije vjeran savezniku, nije vjeran ni Rusiji“. Na ovo je skočio nacionalista S av e n k o i pročitao je memorandum, koji su potpisali 150 najstarijih ruskih plemića. Memorandum je upućen caru, u kome se veli: ako je pobjeda isključena, onda je dužnost vlade, da narod ne izlaže više nikakvom iskušenju. Narodneželiviše rata. Kod njega nema više nikakvog ođuševljenja, on želi mir. Narod nema više vjere ni u oružje saveznika. Nema nikakvog znaka za pobjedu. Vlada ne treba višeda
dozvoli, da se narod beskorisno’ m u č i.
Rusija i Nijemd. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina"). Stockholm, 23. marta. Ruski je ministar poljoprivrzde Naum o v ukinuo sve oštre mjere, koje je bio ministar Hvostov odredio protiv njemačkih kolonista u južnoj Rusiji, jer je uslijed ovih mjera mnogo trpila ruska poljoprivreda. Važne promjene u ruskoj crkvi. Nar. brzojav „Beogradskih Novina". Stockholm, 23. marta. U posljednjoj sjednici svetoga Sinoda, bila je po „Birževija Vjedomosti“ od istorijskog značaja, jer je tom sjednicom crkva, najzad, od svjetske snage i raskolničke intrigantske politike, izbavljena. Viši prokurator pustio je u ime carevo ukaz, po kome najviši hijerarh, bez prijave višeg prokuratora, može neposredno imati pristup kod cara, da mu o crkvenim poslovima daje obavještenje. Povratak velikog kneza Jurja Mihajlovića. (Naročiti brzojav „Beogradsklb Novina“) Stockhoim, 23. marta. Veliki knez Juraj Mihajlović vratio se je ovih dana iz Tokia u Petrograd. Njegova misija, da predobije Japan za izaslanje četa j na evropsko ratište nije uspjela. Mikado je I uljudno odklopio ovaj zahtjev, Salandra i SonninO u Parisu. K. B. Paris, 23. marta. „Petit Parisien“ javlja iz Rima: Ministar pređsjednik Salandra i ministar izvanjskih djela S o n n i n o otputovaće u sijbotu u Paris, gdje će stići u nedjelju u veče. Buduće subote vr^tiče se natrag u Rim. lz talijanske komore. Sramna otkrića o talijanskim zabušačima. K. B. Ziirich, 23. marta. Talijanska je komora zadnjih dana ras- j pravljala više slučajeva, gdje su se ljudi iz visokih socijalnlh položaja skrivali od vojne dužnosti, pa je tom zgodom otkrito Čitavo trgovinsko preduzeće, koje se je bavilo potpomaganjem ovakvih zabušača. Poslije toga raspravljala je koinora privredni proračun, kojom je prilikom iznijeto mnogo tužbi na upravo nesnošljive prilike u provinciji. Talijansko oduševljenje za rat. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'.) Lugano, 23. marta. Značajno je, kako se ratno raspoloženje u Italiji silnom brzinom gubi. Tako javlja „Avanti“, da u Pisi kod skupljanja za podpore ranjenika nije skupljen ali n i j ed a n s o 1 d. Naprotiv se množe slučajevi hapšenja nepoštenih vojnih liferanata. Pomanjkanje ugljena u Italiji. Obustava plovidbe na Lago M a g g i o r e. K. B. Lugano, 23. marta. Obustavljena je talijanska plovidba na Lago Maggiore, jer nema ugljena. Joffre protiv Clemenceau-a. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 23. marta. Clemenceau morao je napustiti svoje drugo putovanje na front, jer je protiv ponovne njegove posjete kod vojske protestovao generalisim Jofjrć. Užasni gubici Francuza. Genf, 23. marta. Po francuskom preduzimanju, da se za ranjene nadje smjestišta, može se zaključiti,
da su Francuzi imali užasnih gubitaka kod Verduna. Skoro u svim gradovima preobraćene su škole za bolnice i sa ranjenidma skoro sasvim popunjene. U južnu Francusku šalju se dnevno više bolesničkih i ranjeničkih vozova. Čak i najudaljeniji su gradovi prepunjeni sa ranjenicima. Francuske posljednje prlčuve. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina*) Ženeva, 23. marta. Senator Humbert veli u „La Journal-u“: Francuska crpi već iz svojih posljednjih slabih pričuva. Saveznici treba u idućim konferencijama u Parisu sasvim jasno da kažu, da će velike žrtve Francuske nadoknaditi svojim vlastitim Četama. To bi trebala da bude jedina tema konferencije. Engleske ratne ladje u Portugalu. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina’.) Amsterdani, 23. marta. Engleske su ratne ladje uplovile u portugalske vode. Potopijen engleski parobrod. K. B. Milano, 23. marta. „Sekolo“ javlja iz Sirakuse: Engleski parobrod „Coqueffe“ potopljen je od jedne podmornice južno od ostrva Malte. . ' Ukinuće ustavnih garancija u Portugalskoj, K. B. Lisabon, 23. marta. Komora je primila zakonsku osnovu, kojom se za vrijeme ratnog stanja ukidaju peke ustavne garancije.
Austro - UsarsKtL PrusstDionasUednik na koruškol fronii. Javlja se iz stana ratne štampe: K. B. Beč, 22. marta. Podmaršal i viceadmiral nadvojvoda Karlo Franjo Josip bavio se je posljednjih dana na koruškom frontu. Nadvojvoda je razgledao više utvrdjenja i mjesta za odbranu, pohvalio je hrabru posadu, čija je hrabrost spriječavala ulazak neprijateljev u Korušku. Pregledao je i ona mjesta, koja su neprijateljskim topništvom oštećena. Car i krai] gensraiu konjaništua Pfianzer-Oaltinu. Javlja se iz stana ratne štampe: K. B. Beč, 23. marta. Vojni zapovjednik general konjaništva Pfl anzer-Baltin primio je jutros od Njegovog Veličanstva cara i kralja slijedeći brzojav: Vi ste u Vašoj jučeranjoj dnevnoj zapovjedi blagodarili u ime 7. vojske junačkim brauiteljima utvrdjenja Uscieszko, koji su pokazali, da se jedna mala četa može i protiv jačeg neprijatelja boriti do krajnosti. I Moja je srdačna želja, da mogu saopštiti posadi ovog utvrdjenja njezinom zapovjedniku pukovniku Planckhu, časnicima i vojnicima junačkog 11. dragunskog puka, koji nosi Moje ime, kao i slavnim saperima, kako i ja cijenim njihovo junaštvo i požrtvovnost, pa ću im jednako Ja, a samnom čitava vojska i domovina biti za vazda blagodarni. Franja Josip s. r.
Jevreji kod vrhovnog vojnog zapovjednika. Javlja se iz stane ratne štampe: K. B. Beč, 23. marta. Odaslanstvo austrijskog centralnog odbora za zaštitu gradjanskih interesa Jevreja u području sjevernog ratišta, predložilo je vrhovnom vojnom zapovjedniku maršalu nadvojvodi Friedrichu svoje želje obziroin na političkeikulturn« interese Jev r e j a u zaposjednutim predjelima R u s k e
Poljske. Nadvojvoda je toplim riječima priznao patriotizam Jevreja iz Galicije i Bukovine tječajem ovoga rata i izrazio srdačno svoje saučešće za sva progonstva i bijedu, koju su Jevreji prepatili za vrijeme ruske okupacije u prošloj godini. Nadvojvoda je izjavio, makar se prema haškoj konvenciji moraju zaposjednuti krajevi upravljati prema ruskim zakonima on je ipak naredbom od-CL marta 1915. odredio ravnopravnost svih u Austro-Ugarskoj priznatihvjeroispovijesti i ta naredba stoji i danas još - u potpunoj krijeposti. Time je u prkos vijestima u neprijateljskoj, dapače i u neutralnoj štampi, vojna uprava upotrijebila pravo, koje joj daje haška konvencija, da u slučaju apsolutne nemogućnosti upotrijebe zakona zemlje u zaposjednutim krajevima izđa izvanredne zakone. Ta iznimka sastoji se u tome, da je u zaposjednutim krajevima i jevrejska vjera priznata. Članovi izasianstva bili su pozvani na ručak, pa su tom zgodom upoznali i ostale funkcionare uprave u Ruskoj Poljskoj, koji su svi obećali pravnu zaštitu Jevreja i njihovo potpomaganje na kulturnom polju. Vojna će uprava podupirati jevrejsko stanovništvo u zaposjednutim krajevima, pa će pretna potrebi zatražiti i pomoć komiteta. Naš četvrtl ratni zajam. (Naročiti hrzoiav .Beogradskih Novina) Beč, 23. marta', Već su otpoćeii pregovori o uvjetima emisije četvorno'g ratnog zajma, koji će biti raspisan tječajem mjeseca aprila. Sveopće vlada velik interes za ovaj zajam, pa su učinjene već mnoge predbilježbe.
Ksjnsvlje brzojflvne vijesši. Sjednica njemačkog parlamenta. K- B. Berlin, 23. marta. U početku sjednice saopštio je predsjednik K a m p f odluku predsjednika konventa, po kojoj se riješavanje o ponudama podmornica odiaže sa pretresanja plenarne sjednice za dalje, i tek će se pretresati u sastavljenoj budgetnoj komisiji prvih dana iduće nedjelje. Protiv ovoga je protestvovao social-demokrat Liebknecht uz živo učešće cijeloga parlamenta. On je upozorio na to, da se ovdje radi o najživljem i uzbudljivom pitanju opšteg interesa. Parlamenat je počeo tada prvo čitanje budgeta u vezi sa velikim ratnim predračunom. U toku prvog čitanja budgeta tražio je Keil (social-demokrat) povećanje ratne poreze i u opšte zastupa povećanje poreze na imanja, kao i prikupljanje novih priloga za naoružanje. S p a h n (centrum) izjavljuje da će parlarnenat vjerno čuvati djelo Tirpitza (odobravanje). Pri pretresanju predloga o porezi naglašuje govornik, da će u prikupijanju sred3tava doći do sporazuma i poreza će biti primljena sa velikom većinom, po čemu će i inostranstvo vidjeti da rni sigurno gledamo u budučnost. Poslanik P a y e r (narodna stranka) upućuje najposlije na potrebu, da ne treba udariti porezu samo na potrošnju i trgovinu, nego i na sopstvenike. Tajnik državnih finansija H e 1 f f e r i c h ističe, da po shvatanju saveznih vlada velika poreza na imanje za vrijeme rata stoji tt suprotnosti prema porezi na potrošnju i saobraćaj. Vlade su odredjenog pogleda, da se osim ratnog poreza ne može zastupati neka šira, neposredna carevinska poreza. Tajnik državnih dobara moli parlamenat da bude pripreman na carske finansije, koje su potrebne u ovom vremenu. Savjetovanje će se sutra nastaviti. Novi rektor univerziteta u Jassy. K. B. Bukarešt, 23. marta. Profesor Matei Cantacuzino imenovan je na tri godine za rektora univerziteta u Jassy.
jima su pušteni okovi. Pred pješadijom gruvaju granate. One lete tako često, da njihova huka nebom odjekuje. Kao jato divljih gusaka prelijeću one preko nebeskog svoda, pomračuju sunce, kao Kserksove strijele. One oru i kopaju neprijateljski položaj. I ako su svoj zadatak dobro izradili, onda tamo ne sinije ništa biti, do pustinja smrti. Oni brišu život sa zemlje, a ko pod zemljom još živi, tome su srce potresli i živce smrvili. Oni, koji su ostali u životu, po skloništima, koja su duboka nekoliko metara, izlaze pred napadačev bajonet i ručnom granatom, i dižu ruke u znak predaje. Tako su prijestolonasljednikove čete zauzele položaj po položaj pred Verdunom. Tako je pao i Torges, Rabenwald i Todter Mann. Naravno, da nije svuda svaki otpor ugušen. Srčani su još hitali ka zasutom grudobranu čim bi naši prodirali. Mašinske puške su se još mogle upotrijebiti, ručne granate su još letile tamo amo. Bajonet i tijelo su odskakali j'edan od drugog; vojnik na vojnika. Ovaj rat je nešto prvobitno i najnovije. On zna za primitivno oružje iz prastare prošlosti: pijesnicu i zube, a sa savršenim ubojnim srestvima moderne tehnike da naslutiti uža. e budućih ratova, ' kada će možda top zastariti, a njega će zamijeHiti zapaljivi gasovi i snažna struja. Teška paljba još traje. Ali ne praska više u neposrednoj blizini. Sada je upravljen« na baterijske položaje. Telefoni još rade, oni javljaju, da je baterija tako opsipana vatrom, da ne može više dje-
lovati. Jutros je nad njom krstarilo šest aeroplana. Protivnik, koga pred sobom imamo, ne podleže brzo; on nije siabiji u ljudstvu i materijalu — s izuzetkom topova najvećeg kalibra, od četrdeset i dva santimetra od nas. Nikakovo sredstvo savršene tehnike nije Francuzima nepoznato. Oni znaju sva sredstva i protiv sređstva. Tako sva savršena tehnika jedna prema drugoj prestaje, i na kraj krajeva stoji čovjek prema čovjeku. Živci! — Stižu vijesti iz bataljuna. Probili su u rovove. Gubici. Neprijateiji su počeli da pale mine. Moraju se izđati zapovijesti: sanitetskom odredu, pionirima i onima, koji bacaju mine. Prolama se, tutnji, i praska postaje sve jača. Topništvo je trebalo opet da otpočne paljbu. Nastala je pometnja u naredbama. Razgovor se prekida u pola riječi. Izvidnica mora naprijed u pakao. Novi izvještaji: Pogodjen je jedan top! Rov zatrpan ! Bu-um ! Opet se svjetlost gasi! — Živci — Mir! — Sve veze sa pozadinom i susjeđnom divizijoin su prekinute. — Mi sjedimo u pomrčini i neizvjesnosti, a na polju bijesni borba. Evo jednog glasnika na konju. Francuzi opet napadaju. Susjedna divizija nioli za topovsku pomoć. — Naše baterije su inače sa svim pripremne. Čim se na opaženim neprijatđjskim topovskim položajima primjeti valra iz topovska grla, odmah haubice otvore svoja velika usta. Jedna noć na telefonu : izvještaji, zapovjesti. Naredbe opet idu. A vrenje i tutnjava ne prestaju. Oko podne se sve
utiša. Baterije popuštaju. Ovda, onda još koje zrno, koje, kao kakva velika ptica preko nas zazviždi. Francuzi nisu mogli „Tođten Mann“ opet da zauzmu. Medjutim je stotina pionira i pješaka kopalo šančeve, džakove i čelične štitove đovlačilo, puškarnice i zaklone ziđalo. Ali na padinama leže ukočeno i hladno prijatelj i neprijatelj. — — Der todte Mann ! Mrtav čovjek!...
MflLI PODLISTRR. Blagodarni Švajcarci. „F r. Z e i t u n g“ javlja iz Stuttgarta: U mojoj bolnici ležao je jedan mlad život, Švajcarac student. Kada se prvi put digao, sreo sam ga u lijepoj uniformi crvenih ulana. Devetnaestgodišnji mladič sa mrkim licem, malom crnom bradom i crnim očima na švajcarskom licu izgledao je kao malana ratna slika. Teška rana i užasni napori, koje je imao da izdrži u prvim ljetnjim mjesecima rata ostavili su traga na ovom mladom licu. „No dragi prijatelju — od kuda ste vi k naraa došli?“ — Sa politehnike u Ziirichu! „Bili smo trojica“, nastavio je oporavljeni sa finim tonom — i mi smo odmah čiin je rat izbio otputovali u Berlin, tamo smo se javili, i sve dotle išli u berlinske pukovnije, dok nas nijesu primili u vojsku. — „Toine se radujem!“ rekoh ja — „Ja nalazim, da se to samo po sebi ratumije“, glasio je odgovor mladog ranjenika. „Sve naše obrazovanje i naše znanje dobijamo od Nijeaaca. Ako Njemačka izgubi, onda smo i mi izgubljeni!“ — „Dobro, nadajmo se, da ćete opet potpuno ozdraviti!“ rekoh ja i uzeh njego-
vu hromu ruku. „No već je znatno bolje! I ova pjesnica će uskoro opet da prihvati sablju!“ „Kako Bog naredi!“ odgovorio je švajcarski student, tihim glasom. „Od nas trojice je jedan već mrtav — aii ako me opet možete upotrijebiti, onda bih se još jednom za Njemačku žrtvovao“. „On vend des Grecques...“ Najnovije na oblasti „Bochophobie” jeste otkriće, da druženje sa Nijemcima vodi obnavijanju t rgovine s robovima. Za ovo otkriče irna se blagodariti gospodinu Mauricu de W a 1 e f f e. I on je pohitao da ovo saopšti baš na ono mjesto, koje je za ovakove iz| vještaje najsposobnije t. j. pariskom „Guevru“. Gospođin de Waleffe pridržavao se pri ovom čianku istina slavne, ali već vrlo zastarjele ideje, da kraljevinu Grčku baci u naručje ententi. On je mišljenja, posmatrajući to otuda iz Grčke, da je Verdun daleko, ali Solun sasvim blizu, i Grci ne mogu kao nekada Poljaci, reći da je nebo široko a Francuzi đaleko — i, u kratko, on je po malo „bizarrno“ da bi mogao ostaviti Francuze da se tamo sami bore. On dalje priča — po ispitivanju grčkih izvora — ljudima u Ateni, da Turci u Konijii Maloj Aziji prodaju grčke žene, djevojke i djecu kao roblje! U pravo ropstvo, i to još u sred bijela dana! I tome, naravno, nlje niko drugi kriv do prokleti Boches! Po gospodinu de Waleff vodila se ovakva trgoving samo još na gornjem Kongu, gdje su se djevojke davale u zamjenu za staklo, i uobičajena cijena bila je dvanaest praznih boca za jednu djevojku.
Da li je baš i on učestvovao u prodaji, to se ne zna, ali po svoj prilici se on upoznao sa robinjatna iz Konie, i otkupio ono poznanstvo sa dvanaest boca, vjerovalno punih. Gallien-ova šolja. U Francuskoj je strogo zabranjeno, da se da gostu prije jedanajest sati prije podne rum ili konjak, ili ma koje drugo alkoholno piće. Ali su u Parisu izabrali zgodnu sredinu za tuinačenje ovoga zakona i ima dosta prođavnica, gdje su pripremni, da zakonu udare zvrčku. Dovoljno je da gost prosto dovikne kelneru: „Donesite mi jednu „Gallićnovu šolju“, kao što bi se inače naručila crna kafa ili jeđna šolja skorupa. Piće, koje bi se pružilo kao „šolja Gallienova”, sastojalo se iz jednog malog dijela pića, koje je toliko bilo drago Voltairu, a ostatak je bio strogo zabranjeni alkohol. Tako je Parisliji siobodno, da pije i u ovom ratnom vremenu i pored stroge naredbe ministrove, prije doručka svoje uobičajeno za stomak ojačavajuče piće, i još se pritom raduje, jer osječa za apetit nadražavajuće zađovoljstvo, da je ministar, lcoji je naredbu izdao, postao na taj način pronalazač jednog novog pića: kafe pomiješane sa alkoholom. Priraštaj brakova i opadanje porodjaja u Engleskoj. Broj brakova u Velikoj Britaniji u posljednjoj četvrti godine 1915., s pogledom na dobit, koju su oženjeni ljudi dobili zakonom o vojnoj dužnosti, toliko je veliki, kao nikad do sada. Ukupno je zaključeno 205.134 braka. Opadanje u porodjajima u Engleskoj i dalje se je pogoršalo. Porodjaji su brojali u posljednjoj četvrti 1915. na 183.445.