Beogradske novine

- Amerika protiv rata. Odbacivanje povišenja vojske. (Naročiti brzojav .Beogradsklh Novina*) Haag, 23. marta. * Amerikanski je parlamenat odbacio poVišenje vojske na 500.000. Nestašica papira u Engieskoj. (Naročiti brzojav „Beograđskim Novinama" Amsterdam, 23. marta. Londonska finansijalna novina .Economist“, a s njom i druge novine, počele su izlaziti na manjem formatu radi pomanjkanja hartije. Eksplozija japanskog skladišta municije. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina'). Stockholm, 23. mirta. Petrogradski ,Den“ javlja, da je veliko ■skladište municije u Tokiu otišlo u vazduh. Nije poznat uzrok eksplozije.

Ornd i oKollca. Izjava zahvalnosti. jPreostali iza ustaškog natporučnika 'Franja P u c h e s a, koji je 17. niarta u Be- I ogradu umro, ovim putem svima pretpostav- i ijenima i prijateljima blagodare, na ukazano | im saučešće. Ljekarsko veče. Treća sjednica ovoga udruženja biće, i ako je praznik, iduće subote 25. marta u uobičajeno vrijeme (5 sati i 45 minuta) i to u tvrdjavnoj bolnici „Brčko“. Program sjednice: stožerni liječnik d r. T h. p 1. M u- J ■ts.chenbacher o povrjedi krvnih sudova zrnom-i objašnjavanje o ušivanju istih, sa demonstracijom. 2. Pukovski Iječnik dr. S. N o v o t n y : o Typhus exanthematicus i (pjegavom tifusu). Opravke školskih zgrada. Večina školskih zgrada oštećene su više ili manje prilikom posljednje borbe oko Beograda. Carske i kraljevske vlasti preduzele su radove na opravkama nekih školskih zgrada. Tako temeljne opravke na zgradi više ženske škole privode se kraju. Opravka ženske učiteljske škole u radu je. Tako isto i sve ostale školske zgrade čiste se i dovode u red. Otvaranje škola u Srbiji. Kako nam javljaju iz Šapca i Valjeva u više sela oko Valjeva, Obrenovca i u Pođrinju, otvorene su osnovne škole. Škole se vrlo dobro posjećuju, i u svima je upisan veliki broj djaka, mnogo veći nego što je bio ranije upisan. Učitelji ovih djaka su iste učiteljice, koje su i ranije bile u tim mjestima. Carsko i kraljevske vlasti čine sve, da olakšaju đjacima pohadjanje škole i privuku što veći broj djaka u iste. Odziv je svuda vrlo dobar i red u svima školama sasvim zadovoljavajući. Voz za gradjanstvo. Kao što je poznato, gradjanstvu je još od prvih dana đopuštena upotreba voza. Voz, koji gradjanstvo može upotrebljavati za svoju upotrebu, polazi svakog dana u 1 sat po ponoći. Svi putnici, koji žele da putuju, moraju biti još najdalje do 7 i po sati u veče na željezničkoj stanici, kada se i žeijezničke putne karte izdaju. Pomaganje sirotinje u Beogradu. Odmah po ulasku carsko i kraljevskih ćeta u Beogradu, vlasti su se pobrinule za sirotinju grada Beograda i potpomažu ih redovno besplatnim davanjem brašna i drugiii potrebnih životnih namirnica. Brašno se redovno daje i skoro svaka sirota žena opterećena djecom, ostavljena i napuštena od svih svojih sa suznim očima od radosti zahvaljuje od sveg srca u ime svoje i svoje djece carsko i kraljevskim vlastima na velikoj milosti i dobročinstvu, koja se ukazuje napuštenoj bijednoj sirotinji. Opravka porušenih zgrada. Početkom proljeća otpočela je na više mjesta opravka porušeuih kuča za vrijeme posljednjeg bombardovanja i borbi oko Beograda. Veliki dio sopstvenika vratio se svojim kućama i kao jednu ođ prvih đužnosti preduzeo je opravku svoje porušene kuće. Manje porušene kuće opravljaju se i uljepšavaju, tako da će u toku ijeta u Beogradu skoro sve kuće biti dovedene u prvobitno stanje. Dolazak Beogradjana. Svakog danr vidimo u Beogradu nova lica, — to su bjegunci, koji se vraćaju svojim domovima u Beograd. I juče je doputovao veći broj beogradskih porodica iz unutrašnjosti. Svi oni pričaju o patnjama i mukama, koje su pretrpjeli u bjegstvu i vraćaju se svojim kućama, da potraže mira i utočišta. Svima Beograd čini utisak prijatne varoši, i u lijepo očišćenom i uredjenom gradu zadovoljno pričaju o predusretljivosti carsko i kraljevske vlasti. Pomoć od svojih. Mnoge porodice u Srbiji ostale su u poslijednje vrijeme bez novčanih sredstava i životnih namirnica. Uzrok leži poglavito u tome što se njihovi staratelji i izdržavaoci nalaze u inostranstvu dijelom u naprijateljskim zemljama, dijelom u Švajcarskoj. Veliki dio ovih lica stara se na sve moguče načine, da dodje u vezu sa svojim članovima porodice u inozemstvii ali bez uspjeha, jer ne znaju pravi pravac, u kome treba da se obrate, da bi došii do uspjeha. Carsko i kraljevski generalni guvernement dozvolio je slanje pisama kojima bi se tražio novac u neprijateljske ili neutraine zemlje, samo u ovim pismima ne smije se

javljati što drugo. U ovim pismima može biti naznačena samo svota, koja se traži i adresa. Pisma treba predavati otvorena i to kod izvještajnogodjjelenja carsko i kraljevskog generalnog guvernemana. Obraća se pažnja gradjanstvu da ova pisma ne predaju drugim nenadležnim vlastima i ne obraćaju se nikom drugom za ovakova obavještenja po gornjoj ustanovi. izdavanje pomoći. 1. aprila otpočeće izdavanje pomoći srpskim činovnicima, udovicama i umirovljenicima za mjesec mart. Potrebne priznanice, u kojima je označena dodijeljena količina pomoči, u radu su i za dan dva biče poslate opštinskom odboru, da ih razda dotičnim licima.

Broj stanovništva u Beogradu. 23. februara iznosio je broj stanovnika u Beogradu 58.000. Ovaj broj je u toku posljednje nedjelje znatno skočio, pošto se . svakoga dana svijet, koji je u početku borbe ! , napustio grad, ctpočeo vračati. Sada broj stanovništva iznosi oko 65.000. Prije početka rata stanovalo je u Beogradu preko 100.000. Ksd se ođuzmu vojna lica cnđa izlazi, da je civilno stanovništvo popunilo broj, koji je u redovnim prilikama bio. Jedno malo pretjerivanje u gorepomenutom broju stanovništva vrlo je mogućno i vjerovatno. Sloboda kretanja po u'.icama. Po važećim odlukama civilno gradjanstvo moglo se krefati po ulicama od 5 sati u jutru do 9 sati u veče. Pored svega toga Ijudi moraju, u svako doba, svoju osobu legitimirati, a djeci i ženama takve isprave nijesu potrebne. Utajenje kovinskih (metaliiih) zaliha. C. i k. vojno redarstvo zatvorilo je juče iedno civilno iice, koje je u svojoj magazi prikrilo oko 500 kg. mesinga. Kao što se zna moraju biti sve kovinske zalihe po objavljenoj naredbi od dužeg vremena prijavljene i isposlate c. i k. vlastima. Te se naredbe još nikako ne pridržava civilno pučanstvo, kao što svjeđoči ogromno velika količina koju je našlo c. i k. vojno redarstvo. Tako je u posljednjem vremenu redaistvo našio veliku količinu kovina : 2000 kg. loninog za kotao i limenog bakra, 1200 kg. dijelova mesinga, 200 kg. lomnog bijelog lima, 4290 kg. cinka, 1080 kg. olova, 115 kg. aluminiuma, 400 kg. stovarišnih kovina, jednu veliku količinu čaura i d. Nadjene kovine predate su magacinu za skupljanje metala.

Rekvizicione priznanice. Kupovanje rekvizicjonih priznanica istavljene od austro-ugarske vojske produžene I su i dalje u gradjanstvu. Kako se time gradjanstvo samo šteti, ; prodavanjem u bescijenje ovih priznanica, to skrećemo pažnju gradjanstvu, da ne prodaje i kupuje rekvizicione piiznanice, jer u svoje vrijeme, kada se ove priznanice budu isplaćivale, isplaćivaće se samo onim licima, ■ na čije su ime priznanice i izdate, a nikome drugome.

Težakov blagodet. Posljednjih dva dana pala je u Beogradu i okolini lijepa proljetnja kiša. Za poorana i zasadjena polja i njive ova proljetnja kiša pravi je blagodet. Kroz kratko vrijeme pomoliče svoje glavice iz osvježene zemlje pšenica i druga žita, razno povrće i mirišijavo cvijeće. Popravljanje vodovodne mreže. Zbog produženja rada na opravljanju vodovodne mreže, ostaće bez vode sutra 24. ov. mj. od 8 sati prije podne do 12 sati u podne ove ulice: Njeguševa, Beogradska i Makenzijeva ulica. Prodaja šećera. Kako doznajemo kroz kratko vrijeme prodavnice odbora grada Beograda dobiće i šećera, u kome se sada osjeća nešto oskudice, i koji ćese prodavati po urajerenoj cijeni.

ScopfteRjo o neifalima. 15162-124. Javlja se gospodji Kosari j Jovanović, Beograd, Zorina ulica 67, da j je Miloš Stefanović sa sinom Stanisavom stigao zdravo u Ziirich. S njima je došao i brat gospodin Tadić. Neka se ne brine za njih. IV. P. 18-125. Javija se Kieantu Papakostopulosu u Beogradu, Topličin Venac, da su svi njegovi zdravi. Njegova sestra i familija su u Ateni, a gospodjica Mara u Švajcarskoj. IV. M. 29-126. Javlja se Stani Mark o v i ć, Beograd, Zorina 58, da se dr. Lazar Marković sa sinom nalazi zdrav u Ziirichu. 15588-127. Javlja se Magđaleni M ih a j 1 o v i ć, Beograd, Car Dušanova ulica 36, da je profesor Milorad Vanlič stigao zđrav u Ziirich. IV. M. 52-128. Javija se Milutinu Markoviću, Beograd, Balkanska ulica 18, da se profesor Lazar Markovič nalazi zdrav u Ziirichu. 129. Darinka G r u j i ć javlja iz Požarevca svome mužu Živku Grujiću u Ženevi, da je s djecom zdrava kod kuće. Otac je još u novembru umro. Kuća i pokućanstvo je cijeio. Dok u radnji ima oko pet hiljada vrijednosti. Ivan i Antič su u kući. IV. p. 28—130. Jakovu M. Petrov i ć u, trgovcu u Aleksandrovcu kraj Kruševca, javlja sin Miloš iz Zilricha, da j« živ i zdrav i da su uz njega svi njegovi. 131. Gospod. Tomi Pešiću—Badn j evac javlja sin Branislav, da je zdrav *tigao u Ziirich. Bora je u školi i to beiplatno posjećuje školu. IV. P. 25—132. Velimiru Petrov i ć u, trgovcu u Aleksincu javlja sin Dušan da je zdrav i da posjećuje školu, isto

tako Vlada i Lisa. To isto važi Voju Rajkovića. 133. Rada Stojčević P o p o v i ć, Beograd, Visočka ulica br. lš, moli sve poznanike, da mu jave što znadu o njegovim sinovima Vladimiru Popoviću, arhitekti iz Beograda i Miloradu Popoviću, profesoru bogoslovije iz Skoplja. 134. Leposava Petrović iz Lazarevca, tnoli prijatelje, da joj jave o njenom mužu Dimitriji Petroviču, sreskom načelniku u Lazarevzu. 135. Austrijski Crveni Krst javlja, da od 15. puka imade četiri zarobljena Milana Stefanovića. 1. Iz Paraćina, rodjen 1873., nalazi se u Braunau. 2. Iz Dragocvjeta, rodjen 1875., nalazi se u Boldogaszony. 3. Iz Popovca, rodjen 1878., nalazi se u Aschahu. 4. Iz Bosnjane, rodjen 1893., nalazi se u Aschahu. 136. Abraham Aron, redov sedinog puka iz Beograda, nalazi se zarobljen- u Heinrichsgriin u Češkoj. 137. Aleksandar Vujičić, redov IV. puka, nije javljen kod Crvenog Krsta. 138. Podnarednik Petar Z e k i č zarobljen je u Mauthauzenu, Gor. Austrija, baraka br. 254, javlja svojoj ženi Dragi Lekič, Beograd, ulica Sibinjanin Janka, da je zdrav i moli je da mu se kartom čim prije javi. 139. Zarobljenik Radoje Levičanin u Mauthausenu, Gor. Austrija, baraka 120, moli svoju majku Spaseniju u selu Velikom Drenovu, srez trstenički, da mu javi kartom kako su žena i djeca. 140: Živan Ostojić zarobljenik u Nezsideru, Ugarska, baraka br. 172, moli svoju familiju u Ostružnici do Beograda, da mu se jave. 141. Dragutin Bogojević zarobljenik u Nagymegyer, baraka br. VII, rnoli svoju familiju u selu Anejevu, srez umski, okrug beogradski, da mu se jave na gornju adresu. 142'. Roza S i g m u n d sada u Zagrebu, Preradovićeva ulica br. 12, moli da joj se javi faniilija Bernharda Freudenielda, koja je prije stanovala u Pop Lukinoj ulici. 143. Gjorgje Kazančič, zarobljenik u Nezsideru, baraka br. 2496, moli svoju majku u Beogradu, Hadži Djerina ulica br. 16, da mu se javi. 144. J’avlja se Andri Ž i v k o v i č u, iz Jagodine, da mu je sva porodica živa i zdrava. 145. Javlja Draga J. D a m n j a n ov i ć k a svojim sinovima, da je zdravo došia u Beograd, Kursulina ulica br. 9.

bugarske vlade, pristala je DugarsT^TaudC da Rumunjska veći dio svoje potrebe duvana podmiri iz Bugarske.

Hna prlvređa.

Švajcarska narodna banka. Ovaj je zavod polučio temeljnom svojom glavnicom od 50 milijuna franaka bobit od 4,452.380 franaka, prema 5,272.065 franaka u prošloj godini. Pričuvnoj glavniđ predaće se 445.238 franaka, dok će se jedan milijun franaka isplatiti kao četiri postotna dividenda na dionice, a ostatak predaće se državnoj blagajnici.

Sjedinjenje banaka u Rusiji. U Petrogradu se konstituirao odbor, koji će sazvati kongres svih ruskih banaka i bankovnih kuća. Svrha je ovog kongresa osnivanje jedne ruske s r edinšnje banke, isključivo glavnicom ruskih banaka 1 bankara. To je jasan znak, da ova nova središnja banka bi imala preuzeti finansiranje novih ruskih ratnih zajmova.

Izvoz žita iz Rumunjske. Naročiti brzojav „Beogradskih Novina" Bukarešt, 23. marta. Prema saopštenju koinisije za izvoz i uvoz došla su do sada u Rumunjsku iz Austro-Ugarske i Njemačke 1.693 prazna vagona. Do sad je otpravljeno u zemlje | centralnih vlasti 7762 vagona žita preko Palanke-Verciorove-Burdujen i Predeala.

Izvještaj ruske dežavne banke. K. B. Petrograd, 23. marta. Posijednji izvještaj ruske državne banke iinosi u tnilijunima rubalja: Aktiva: u zlatu 1622,8; zlato u inostranstvu 941,0; u srebru 55,0 ; u mjenicama 368,8; kratkovremene založnice 3893,8 ; predujmovi osigurani vrijednosnim hartijama 595,5; predujmovi osigurani robom 85,5; predujmovi na zavode malog kredita 75,7; predujmovi na ratare 19,7 ; predujmovi na industrijalce 7,8 ; kod filijala banke 416,4. Pasiva: Iznos u novčanicama, koje stoje u prometu 5930,0 ; [ bankovna giavnica 55,0 ; ulošci 22,7 ; tekući račun države 207,0; tekuči račun privatnih lica 126,6.

Produljenje moratorija u Francuskoj. Prema vijestima „Tempsa" produljen je moratorij za vrijednosti, koje se prodaju na burzama za 90 dana. Prema istoj vijesti izdalo je ministarstvo javnih radnja naredbu , po kojoj se produžtije moratorij osiguravajućih društava i štedionica za daljnjih šestdeset dana.

Potpisan ugovor za izvoz žita iz Rumunjske. Kupovina novih količina žita. K. B. Bukurešt, 23. mart. Juče jc potpisan ugovor, izmedju rumunjske centralne izvozne komisije, i društva za kupovinu centralnih vlasti, AustroUgarske i Njemačke, o kupovini novih količina žita.

Pokriće rumunjske potrebe duvana. Naroćiti brzojav „Beogradskih Novina* Sofija, 23. marta. Poslije pregovora izmedju rumunjske i

Rozne vijestl.

Pokušaj plovidbe u Panama kanalu. Londonski ,,Lloyds“ javlja iz Colon-a: Parobrodi, koji nose ugalj — amerikanske mornarice „Mars“, „Prometheus“ i „Naorni" koji idu u dubinu do 21 stope, prošli su kroz panamski kanal. Žene na burzi.

Kopenhagenska burza doživljava od nekog vremena pravu senzaciju. Svakoga dana, kada se poslije burze skupe posrednici iza zavjese u ograničen prostor, vidje se sada u toj navali i razne d a m e, koje se iskupljaju da k u p e hartije, od kojih se nadaju dobitku, ili da se same obavijeste o tekućem kurzu. Za prvi mah je sve dobro; činovnici burze se raduju samo neočekivanim prijatnim pogledima novih koleginica i izlaze im na susret sa punoviteštva. Ali, kako sa pravom pitaju kopenhagenske „Nationa!tidende“, da li se neče opirati ovom viteštvu i važnih burzanskih dana, a naročito i zloglasnih „crnih dana?“ Tada navali toliko mnogo senzala, da je sveta zavjesa, više no jedanput, pocepana. I u divljoj navali približuju joj se talasi kupaca i prodavalaca. Da ii će gospoda burzanski činovnici i u ovim prilikama viteški da se ponašaju pred gospodjom državnog savjetnika, gospodjom doktorkom ili gospodjom groficoin ?

Kako je Esad Paša bježao ispred Austrijanaca. Anisterdamski „Handelsblatt" iznosi dnevnik jednog holandskog Ijekara dr. A. od T i e n h o v e n a, koji je do prije nekoliko dana bio u Draču, a koji je doživjeo pad talijanskog gospodarstva i ulazak naših. Tienhoven bio je i za vrijeme kneza Wieda u Arbaniji i pojeđinosti, koje on iznosi o kratkom vladanju kneževom, pokazuju nevjerstvo i lukavstvo, kojim je Esad učinio nemogućim položaj knežev u zemlji. Za vrijeme, dok je knez Wied bio u zemlji, osjećao se je Esad u svemu, što radi, u prkos svojoj nesavjesnosti sužen, tek kad je knez otputovao (pri prelazu iz zemlje na parobrod ukrade mu jedan „gospodin“ njegovog arbanskog sljedbenika, putničku torbu sa njegovim cjeiokupnim novcem za put 60.000 franaka u zlatu) proglasi se Esad za neograničenog gospodara Arbanasa, čuvan i potpomognut Talijanima. Na njen povođ objavi on rat monarhiji, predpostavljajući, da je put ka Draču za nas suviše daleko i vrlo težak, držeči da ga mi nećemo nikad u njegovoj prijestonici potražiti. Zajedno sa talijanskim generalom A 1 i o 11 i-em uraarao se je on u traganju raznih izreka protivu naše vojske, koja se neće smjeti usuditi, da napadne ujedinjenu talijansko-arbanašku vojsku i utvrdjeni Drač. Ali kad je prvi šrapnel pukao u blizini grada, bio je Esad prvi, koji je žurno pobjegao. Da se je on bio zavukao, prije no što su se približili aeroplani, u betoniranu jamu, pokrivenu čvrstim gvozdenim tavanom, on bi se predomislio da u opšte pobjegne. On je bio u svome Ijetnjikovcu kod Drača, kad su prvi pucnji osuli prema gradu, i odmah jurne u štalu, uzme prvog najboljeg konja, koga je mogao naći, i jurio je bez sedla i uzde sa glasnom vikom prema Draču, gdje se konj sruši i on se sam digne, dohvati se jedne ladje u pristaništu i tako se obezbijedi. Tienhov napominje izjavu generala Aliotti-a od 8. februara. Na vijest o nastupanju naših četa izjavio je Aliotti svojoj okolini: „Pustite ih neka dogju, mi, Talijani, mi ćemo ih već na dostojan način primiti. “ Ali 11. februara, kad je naša vojska bila na 20 kilometara pred Dračom, nalazio se je general već na jednom talijanskom ratnom brodu. Bježanje iz gorućeg Verduna. Po zapovijesti vojne vlasti i zadnjih 30 civilnih lica moralo je napustiti tvrdjavu Verdun, medju njima 71-godišnji gradonačelnik Regnault. O bližim okolnostima bijega obavijestio je major Farine ratnog dopisnika lista „Petit Parisien“. „Već smo se bili navikli na tn egzistenciju, ma koliko ona bila uzbudljiva, i mnogi su od nas plakali kada smo se morali udaljiti. Pa ipak ta egzistencija nije imala ničeg veselog. U prvo vrijeme još je i bilo trenutaka mira, koje smo iskorišćavali da izidjemo na svjetlost dana. U kvartu, u kojem sam ja stanovao imao sam susjede, koji su za tijeh kratkih pauza muzli krave i snabdjevali me mlijekom. Ali ođ prije nekoliko dana ovi izlasci postali su mnogo opasnijima i mi smo se morali pokoravati zapovijestima oblasti. Pri rastanku najviše me je žalostiio što sam morao ostaviti tri moje mačke, vjerovatno ne za dugo, jer će Verdun, po svoj prilici, brzo biti zaštićen od bombardovanja. Ovakvo uvjerenje dijele i čete koje su tamo svučene, a tijeh ima u masama. Medju njima ima i Afrikanaca, koji dijele junaštvo svojih drugova. Trebalo je vidjeti, kako su oni svoj entuzijazam, a po malo i svoju djetinjsku radost pokazivali što su u napuštcnim kućama našli lijepo utočište. Sa kakvim oduševljenjem odlaze te hrabre čete u boj. Kada smo Verdun napuštali iznad grada se vodila borba u zraku. Tri naša zrakoplova vodili su borbu sa više neprijateljskih aeroplana, koji su povrh svega. bombardovani automobilskim topovima. Kugl« i granate zviždale su strahovito, ali vojni vlak, koji nas je odvozio, omeo nas je da i dalje pratimo tu borbu u zraku'. Gradonačalnik Regnault, koji se za vrijeme bombardovanja grada zadržavao po podrumima opštinske kuće i tamo dijelio suđbinu i obroke sa požarnicima, nije se zaustavio u Parisu, nego je odmah otputovao za Normandiju svojoj obitelji, koja je još prije mjesec dana napustila Verdun.

LJUUUpilijii« O razgovoru, iz posljednjih bečkih posjetnih dana general-pukovnika Conrada pi. H 81z e n d o r f a, koji je prošle nedjelje bio u Beču, javlja se otuda „Voss. Ztg.“ Austrougarski vojskovodja ima običaj, kad se nalazi u Beču, da ruča u gostionicl u Grflnangergasse, Uoju on tako rado posjećuje. Kad je potonji put došlo do plaćanja, izravnao je general-pukovnik svoj ceh, za tim lupnuo kelnera ljubazno po piećima i uputio smješkajući se up.repaščenom markeru pitanje: „E, pa kažite mi, moj dragi Josipe, k a d će se već jednom ovaj rat svrš i t i?“

Rijetki junaci. Aleksandar Karagjorgjević otputovao je prije nekoliko dana saPašićem, Ristićem iJovanovićem u talijanski glavni stan. Taiijanski listovi objavili su, da je on prije svoga polaska na put, uputio D’Annunzio brzojav u kome mu podnaša uvjerenja u svom poštovanju i želji za ozdravijenje. Moderni Tirtej odgovorio je kitnjastim frazama junačkom princu, prvom vojniku i neumoljivom osvetniku srpske slobođe s obećanjem, da će svojim malenim snagama braniti dostojanstvo ijtidsko protivu varvara.

Jezik i karakter. U P a r i s u, kako piše „Liberte", stvorena je nova nauka, „Glossomaucie". Ona dokazuje, da se po obliku jezika inože poznati karakter čovjeka. „Ako je vaš jezik dugačak i zatupijen, onda ste iskreni i osjetljivi. Ako je dugačak i širok, onda će vas prekorjevati zbog sebičnosti i lakomišljeuosti. Ako je vaš jezik kratak i okrugao, smatraće vas za prostog. Ako je po nesreći vaš jezik dugačak, uzan i šiijast, ouda je to zmijski jezik i vi ste svirepi, malođušni, osvetoljubivi i licemjerni.“ Itna ljudi, koji se potsinijevaju ovoj nauci. Ali su to, razume se, zli jezici...

Zadnje Hrzoiauns vijgstl.

ausiro-iisarskog generalnog siožera.

K. B. Bcč, 23. marta. Na svim triin bojištima nema osobitih dogadjaja.

Zamjenik glavara generalnog stožera pl. H5fer, podraaršal.

Izvješfaj njemaekog vojnog uođsiua.

K. B. Berlin, 23. marta. Zapadno bojište: Uspjeh kod Avancourta upotpunjen je zauzećem upornih tačaka na grebenima jugozapadno od H a u c o u rt a. Zarobljeno je 450 vojnika. U ostalom nije se ništa znatno promijenilo. Istočno bojište: Jučer uvečer i u noći navalili su Rusi više puta na naše položaje oko mosne brane kod Jakobstadtas obje strane željezničke pruge M i t a v a - J ak o b s t a d t. Pošto su Rusi, nakon što su izgubiii 889 vojnika i 14 časnika zarobijenih, a osim toga doživjeli još k rvave gubitke, odustali od daijnjih napada, navalili su novim snagama izmedju Naroczskog i Wisznuewskog jezera. Kraj velikih gubitaka na ijudima i municije, nijesu Rusi postigli a ni najmanji uspjeh. Balkansko bojište: Ništa novog.

Izvieštsj iurskou glaunoo sfana. K. B. Carigrad, 22. marta. Na svim frontovima nema nikakovih važnih dogadjnja.

Reims bomlinruOVKn (Naročitl brzojav .Beogizdsluli Novina*.) Haag, 20. marta. Po izvještajima londonskog ,,T i.mes“-a, Reims stalno bombarduju NiJ emci. Skoro je svaki stanovnik snabdjev en sa obrazinom protiv plina. Saborna je crkva zatvorena. Od nadbiskupovog dvora ostale su još saino gomile parčadi.

Ruski rafni izviešfaj.

Javlja se iz siana ratne štampe: K. B. Beč, 22. rnaria. U predjelu Dvinska traje živa topnička borba. U predjelu istoćuo od Tveretsch-a odbiii smo jedan neprijateljski protivnapad na Velikoje Selc, U predjelu istočno od Goduzuschki uzele su naše čete jedan red neprijateljskih prednjih rovova, kod Buziliski 10 kilometara sjevero-zapadno od P o s t a wy. Pri zauzeću mjesne brane kod M ichaleze (zapadno od Uscieczko) zaplijenili smo dva topu i drugog plijena. Većina branilaca palo je u naknadnoj borbi.

rraiicusiii ratnl Izvle5:aj.

Javlja setiz stana_raine štampe: K. B. Bcč, 22. marta. poslije podne. Zapadno od M a a s e vrlo živa topnička borba, u oblasti Malancourt, Esnes i visini 304, naročito snažno na brežuljku Haucourt. Istočnood Maase jaka topnička vatra. U predjelu Voux i D a m 1 o u p noću nije bilo nikakve pješadijske borbe. N3 ostalim frontovima preko noći bio je mir.