Beogradske novine

Niijvjnb« Tumačenje rata. Lični list poznatog rumunjskog političara Take Jonescu, ,La Rommanie“, čija svojstva mržnje i ogorčenosti prema centralnim vlastima i njenim saveznicima ne mogubiti nadmašena ni od pariskog „Matin‘-a, bilježi vijest, da će pri ententnoj konferenciji u Parisn nekadanji srp6ki ministar predsjednik Nikola P a š i ć prisustvovati. Ovu vijest inspiriše gospodina Taka Jonesca za jedan članak bogat frazama, u kojem će on slijedećim odabranim riječima iskrsnuti: „Kakva je tragedija skrivena u srcu ovog čovjeka! Kakvo saučešće u bezimenom trpljenju njegovoga naroda! Koliko se puta morao on pitati, koji dio odgovornosti on ima od tog užasnog mučenja da primi. I rpošto je on neprestano o svojoj akciji premišljao, mora se Pašiću reći, da je on dobro radio, jer je on postupao po propisima časti i vječnog morala. I stoga će Pašić u pariskoj entente konferenciji najnesumnjiviju veličinu našega doba predstavljati“. Mi sebi dozvoljavamo sumnje, da li će Nikola Pašić pri lektiri ovih dytinamba svoje ličnosti biti ispunjen onom radošću, koju mu gospodin Take Jonescu očevidno hoće da pripravi. Kad on ove redove sa istom nepristrasnošću ocjenjuje, koju on, po mišljenju svog rumunjskog poštovaoca, iznosi na javnost ocjenu svoje vlastite ličnosti, mora sebi reći, da hvala iz usta njegovog prijatelja Take Jonescu ima vrlo gorak ukus. Jer. gospodin Nikola Pašić zna isto tako dobro kao i cio svijet, da je jedno od polit ičkih osnova rumunjskih političara, da nikad, ali baš nikad istinu, nego uvijek samo protivno istini da kažu. Iz svojih vlastitih djela može gospodin Nikola Pašić vrijednost jednog takog principa vrlo dobro ocijeniti. Može se dakle lakoćom predstaviti, sa kakvim će izmiješanim osjećajima on u gore označenom tytirambu pročitati, šta gospodin Take Jonescu u istinu o njemu misli. Mi ćemo ostaviti čitaocu, da prave misli gospodina Tnka Jonescu objasne. Nije ni malo teško. Samo uvijek protivno uzeti one misli, koje on ispisuje. Tako na primjer, kad kaže: „Pašić će na pariskoj konferenciji neospornu veličinu našega doba prestavljati. Protivno od „neospomo" je tek poznato gospodinu Nikoli P a š i ć u, isto tako kao i svima drugima. Ne, predjašnji srpski ministar predsjeđnik za ovu himnu hvale ne može imati nikakve radosti. * * Velika proljetnja ofensiva entente, koja će centralnim vlastima sasvim pouzdano zadati samrtni udar, preduzela je, sa svojom imponirajućom snagom, njen početak. Pobjede, koje je odmah s prvom navalom zadobila, uplivisale su na narod Austro-Ugarske i Njemačke poražavajući, a narod entente daje, pouzdano, sa čvrstim nadama na krajnju pobjedu njihovog oružja, ispunilo. Ćujmo i grozimo se, koliko su puta centralne vlasti na svima frontovima, u toku tri dana, pretrpjeli poraz. Poslije ne punog šestomjesečnog ratovanja, Rusi su u mosnom utvrdjenju u Uscziesko probili i imali su kolosalni plijen od dva topa. Odmah, čim su Englezi saznali za ovu pobjednu vijest, odlučili su se i oni drskom ispadu. Ovom ispadu ispalo je, preko svake mjere, i radosno objavljeni zvanični engleski izvještaj, da su nesravnjeno hrabri Englezi pri jednoj navali u Flandriji jednog, slovom jednog zarobljenika imali. Lord Derbi može danas mirno spavati. Njegovi su novaci pokazali, koliko je britansko junaštvo. I kad Clemencau u svome listu -bude uzdisao za englesku pomoć kod Verduna, može Sir Grey sa gordošću na francuske zarobljenike pokazivati, uslijed kojih je njemačka vojska znatno oslabljena, a Francuzima tako teret u nekoliko olakšan. Kao treći u savezu zauzima mjesto Cavona. Jer njegovom nesavladljivom

je postiglo ntjvišu taćku užasne talijanske ofensive: Gradić Gorica je razbijena u prah. Broj smrtno pozlijedjenih cigala, dostiže neizmjemu veličinu.... Proljetnja ofensiva enfente je tu.... * 5fC . * Dosadanji resultat četvrtog njemačkog ratnog zajma iznosi deset milijardi i četiri stotine milijuna. Ovako ogromna količina poslije ratovanja od skoro devetnaest mjeseci I Ententa će punim bijesom objašnjavati ovu količinu upisa, ali će to objašnjavanje imati onaj isti žalosni rezultat, kao i dosadanji ratni zajmovi entente. Kao što ententa neće da prizna svoje podleganje na vojničkom polju, isto tako ona ne može da se toliko izdigne, da prizna nadmoćnost centralnih vlasti na finansijskom polju. Jedan od najvećih njihovih larmadžija, nekadanji prvi mornarski lord, gospodin Winston C h u r c h i 11, izjavio je u početku rata, da će posljednji srebreni kuršum dobiti rat. Vrlo lijepa riječ, koja za bitnost ovog ogromnog rata daje najizrazitiji izraz. Ali ne izgleda tako, kao da | će taj posljednji srebreni kuršum biti ispaljen iz ententne puške. Bogate zapadne sile, koje su bile na svoju finansijsku moć tako ponosne, izgleda da su svoju srebrenu i zlatnu municiju potrošili, inače i ne bi one morale za obje tražiti dopunu kod zlatnih i čeličnih barona Sjedinjenih Država. Ni Austro-Ugarska niti Njemačka, koje su njihovi neprijatelji odavna spustili u grob, nijesu nikad imale potrebu da potraže pomoć u inostranstvu. One same sebi liju potrebne topove i kuršume i svojom sopstvenom pomoću stvaraju sredstva, da svoje topove i kuršume plate. Na protiv, one su svojim saveznicima pozajmili od svojih srebrenih i čeličnih municija, dakle imaju više no što trebaju. Za svoju pomoć one nijesu bile nikad primorane da plaćaju zelenaške interese, kao što je Engleska uobičajila da naplaćuje od svojih saveznika. U tih dvije i pol milijarde, što je dao četvrti ratnizajam, iskazana je čvrsta volja njemačkog naroda, da ispali posljednji srebreni kuršum iz svoje puške; narodi Austro-Ugarske, koji će tako isto ovih dana po četvrti put priložiti svojoj monarhiji potrebnu finansijsku municiju, govoriće istim govorom. Možda će ih ententa jednom razumjeti. BalHcmsKs uijsstl. Posjeta princa Eitel Friedricha kod suitana. K. B. Carigrad, 24. marta. „Tanin' javlja, da će skoro doći u Carigrad po nalogu njemaćkog cara priuc Eitel Friedrich, da preda sultanu skupocjenu poćasnu sablju, kao uspomenu na junaćku obranu Dardanela. Maršal Mackensen u Carigradn. K. B. Cangrad, 24. marta. Maršal Mackensen je na putu u Carigrad stigao juće u Jedrene, gdje je svećano dočekan. Gradski odbor je u čast Mackensenu priredio svečan ručak, na kojem su držane mnoge zdravice. Grčki zajam. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina) Atena, 24. marta. Govori se, da su propali pregovori sa francuskom i engleskom vladom u stvari zajma 150 milijuna drahma. Finansijalni položaj Grčke je vrlo kritičan. Rumunjska i proljetnja ofensiva entente (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina') Bukarešt, 24. marta. Svi listovi naglašuju, da velika najavljena proljetnja ofensiva entente nije dosada promijenila poiožaj na ratištima, pa da je stanje entente jednako, kao što je i prije bilo. Na protiv su Nijemci postigli veliki

uspjen koo verauna. FokuSaj štampe entente i da zabašuri reklamnim vijestima ove uspjehe, nije postigao svoj cilj, jer cntenti niko i danas ne vjeruje. Talijani u Epiru. K. B. Bern, 24. marta. ,Tems“ javlja brzojavom bez žica iz Atene, da je poslanik S p i r o m i 1 i o s pitao u grčkoj komori vladu zbog napredovanja talijanskih četa protiv Tepelini. Ministar predsjednik Skuludls je odgovorio: Vlada imade u rukama pismenu izjavu talijanskoga poslanika u Ateni, da Talijani kod Valone neće prijeći preko sjeverne granice. Epir je sastavnidio grčke kraljevine, pa ne postoji nikakva pogibao.

Iz enfente. Pariska konferertcija entente. Privredna pitanja se neće raspravljati. K. B. Lugano, 24. marta. Pariska konferencija, kojoj će prisustvovati ministar predsjeđnik S a 1 a n d r a, ministar izvanjskih dijela S o n n i n o trajaće samo dva dana, pa se neće raspravljati o privrednim pitanjima. Privredna će se pitanja raspravljati na konferenciji, za koju još nije ustanovljeno vrijeme. Verdunu nema pomoći. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'.) Ženeva, '24. marta. „Temps“ piše, da je poraz kod Avaoc o u r t v r 1 o t e ž a k, jer je ovijem porazom zapečaćena sudbina Verduna. I vojni kritičar u „Matinu" priznaje, da je Verdun u velikoj opasnosti, jer se već drurn Verdun-Paris nalazi pod vatrom njemačkih topova. Privredna slabost Francuske. Značajan članak u „Humanitć". K. B. Bern, 24. marta. Poslanik Cochin objavljuje u „Humanitć" članak o ozbiljnoj transportnoj krizi u Francuskoj, u kojem veli, da je ova kriza postala tako velika, da trgovci danas mogu doprinijeti 40,30 dapače i samo 20 postotaka robe kao u prošloj godini. Švajceri pričaju, da od 10.000 njihovih vagona danas je zadržano 4000 u Francuskoj i da vozovi sa žitom leže u Bordeauxu do 20 dana. Švajceri nas uporedjuju sa Nijemcima, koji dnevno otpremaju 1000 vagona uglja, a taj veliki promet teče bez ikakvih zaprijeka. Privredna vijećanja u Londonu. K. B. London, 24. marta. Ministar privrede sazvaće na vijećanje odbore u važnim industrijskim pitanjima, koje važe poslije rata. Dva odbora, koja će se baviti pitanjima medjunarodne utakmice, već su osnovana, a njima pripada kao član i Balfour. Drugi odbor će biti za industriju strojeva, brodarstvo, gradnju brodova, a treći za tekstilnu industriju Engleska vazdušna obrana. Žestoki napadaji u donjem d o m u. K. B, Roterđam, 24. marta. „Rotterdamsche Coura nt“ javlja iz Londona: U donjem domu nastavio je poslanik Billing napadaje na vladu, radi vazdušne obrane, pa je izmedju ostaloga rekao : Danas stoji E n g 1 e s k a što se tiče vazdušne obrane na trećem mjestu. Pomorska vazdušna služba je beskorisna. Većina letilica kraljevskog letiličkog odjeljenja tako je nesavršena, da je više hrabrih časnika u m o r e n o, a ne ubijeno. Državni podtajnik T e n n a f odgovorio je oštro i izjavio, da je vazdušna služba dobra, pa da djeluje na fronti izvrsno. Nije samo smiješno nego je i potpuno neistinito, da đanas Engleska obzirom na svoju vazdušnu snagu

»toji na trećem mjeatu. Jednako je neistinito da su engleski časnici umoreni. On traži od Billinga dokaze za njegove tvrdnje. Billing je odgovorio, da će on taj odgovor smjesta dati. Govorio je vrlo uzrujano, pa je češće prekidan ogorčenim povicima. Želja u Ertgleskoj za mirom. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina") Rotterdam, 24. marta. Londonska novina „Labour Leader’ piše: Narod traži mir. Neizmjerni gubici na ljudima, mir na zapadnoj fronti i nesnosni tereti novog vojnog zakona ne mogu se dalje podnositi. Isti list veli, engleski su vojnici pošli u boj za pravdu i demokratizam. Akcija kod Dardanela je pokazala, da su oni žrtvovani za Rusiju, a sada bi morali engleski vojnici pomagati Italiji, da ona može zaposjesti zemlje u ko- [ jima žive Hrvati i Srbi i ovako uništiti slobodu slovenskih naroda. m Englesko razbojstvo. Torpedovanje jedne jedrenjače. K. B. London, 24. marta. Potonula je norveška jedrenjača „Si1 a s“ sa 30 momaka posade. Norveška jedrenjača „Lindfield", koja je bila na j putu u Queenstown i haški parobrod „R o tterdam", koji je danas morao stići u Rotterdam iz New-Yorka, zadržani su na otvorenom moru, pa su čitavu poštu morali ostaviti u Engleskoj Torpediranje engleskog parobroda. K. B. Havre, 24. marta. U noći na 23. marta torpedovan je u kanalu jedan engleski parobrod. Sva je posada spašena, osim prvog kapetana. Rusi stuli kod Tranezunta. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina'.) Bern, 24. marta. Rusi su obustavili svojenapredovanjepremaTrapezuntu. Na ovaj je način kriza, koja se je pojavila na azijskom frontu za Turke pobjedonosno riješena. Bivši vojni ministar Suhomlinov. K. B. Petrograd, 24. marta. Petrogradski brzojavni ured javlja, da je carskim ukazom dignut bivši vojni ministar Suhomlinov sa svog položaja, kao član državnog vijeća. Ruski giibici. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Bcrlin, 24. Marta. Ruski gubici su i za ove ofensive upravo strašni. Od jednog potpunog ratnog puka vratilo se je poslije juriša samo 250 Ijudi. Prvi sibirski vojni zbor takorekuć više i ne postoji. Rusi su često puta g a d j a 1 i svojim topovima na vlastitu pješadiju, da je prisile na dalje jurišanje. Tolijanski ratni izvjettaj. Javlja se iz stana ratne štampe: K. B. Beč, 24. marta. Izvještaj od 21. marta: Na čitavoj fronti od Rovereta pa sve do visina oko Gorice preduzimao je neprijatelj demonstrativne napade manjih odjela pješadije potpomagane velikom topničkom paljbom. Ova preduzeća imala su za svrhu, da zauzmu naše prednje položaje, koji leže pred našim pravim odbranbenim položajima, ali je uspjeh bio vrlo neznatan. Veliki topnički bojevi razvili su se oko Val Suganai na visinama oko Gorice. Naše je topništvo odgovaralo energično i razorili na mnogim tačkama neprijateljske položaje. Manji pješadijski bojevi jugo-istočno od Rovereta u predjelu Fella i na visinama oko G o r i c e svršili su se povoljno za nas. Veći je boj bio kod Ravnih Lazi.gdje j e n e p r i j a t e 1 j u pošlo za rukom nakon topničke pri-

preme i vatre iz mašinskih pušaka zaposjesti naše položaje. Žestokim protivnapadom zauzeli smo izgubljene rovove. Na visoravni Karsta prošao je dan mirno. Itallja neće navijestiti rat Njemačkoj. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina') Lugano, 24. marta. Turinska „Štampa' javlja iz autoritativnog vrela, da Italija neće navijestiti rat Njemačkoj. Promjene u talijanskoj vojsci. K. B. Rim, 24. marta. General-major Zanchi je umro. GeGeneral-poručnik Pedotti je umirovljen, a na njegovo je mjesto imenovan za zapovjednika genevskog vojnog zbora generalporučnik R e i s o I i. General-poručnik A ngelotti biće zapovjednik vojnog zbora u Milanu, a dosadanji je zapovjednik ovog zbora Sapelli premješten u Turin. Taiijanski trgovački brodovi kao ratni. K. B. Rim, 24. marta. Parobrodi „Ravenna', „Gajola", „Gurrazzi" uredjeni su prama zvaničnim vijestima kao ratni brodovi.

Mro-UgnKkn. Habsburški spomenik na Lovćenu. Beč, 24. marta. U austrijskom je inžinjerskom i arhitektskom udruženju poručeno: Udruženje neka izradi na Lovćenu Habsburški spomenik nalik na spomenik Niederwaldski na Rajni. Treba da se izvede u gotskom stilu, pa bi moglo da posluži kao stanica za bezžičnu telegrafiju i ostale naučne ciljeve. Udruženje je zaključilo, da poslije rata ovoj zamisli pridje bliže. Austrijska industrija petroleuma. Javlja se iz stana ratne štampe: K. B, Beč, 24. marta. Na 15. februara dovršene su radnje okopolaganja cijevi u duljini od 65 kilometara za izradjene produkte vrela nafte u D r ohobyczui Chyrowu. Ovo je polaganje cijevi izvedeno na vlastiti trošak vojne uprave. Ova cijevna mreža, od koje će imati koristi čitava okolica DrohobyczBoryslav prelazi u vlasništvo ministarstva za javne radnje, pa će biti doskora predana prometu. Ovo je novi dokaz, da rat ne donosi samo štete, nego da vrijedna vojna uprava može blagotvorno djelovati i za opšte dobro. Brzi voz Beč-Varšava. (Naročiti brzojav „Beograđskim Novinama 1 * Beč, 24. marta. Od 1. maja biće uveden brzi voz iz Beča za Varšavu. I Iz Poljačkog kluba. K. B. Beč, 24. marta. U jučerašnjoj sjednici kluba Poljaka na carevinskom vijeću izabrani su nakom promjene klupskih statuta za podpredsjednika kluba zastupnik Daszynski, predsjednik poljskih socijal-demokrata i zastupnik Glombinski. na mjesto grofa Skarbeka. Novi austrijski brod „Doberdob". K. B. Trst, 24. marta. Ravnateljstvo brodarskog društva, AustroAmericana, javlja: Danas je u PoreČu pušten u more na račun društva gradjeni parobrod, koji je okršten imenom „Doberdob*. Na taj način učinjen je prvi korak, da se proslave sva imena onih mjesta, na talijanskom bojištn, kod kojih’su se proslaviie naše junačke čete. Ludost Talijana. Javlja se iz stana ratne štampe: K. B. Paris, 23. marta. „Matin“ donaša brzojavku, koja je iz M i 1 a n a stigla u London, da su austrij-

štete svoju otadžbinu. Ovi konjski natpisi glasili su od prilike ovako : Učestvovao sam u borbi 1914.15. i bio sam ranjen na polju časti. Najnovije težnje Isidore Duncan. Isidora Duncan, koja se je prošlih godina svom snagom trudila, da svojom igrom predstavi Grčku, sada se odmara nakon svojih triumfa lovorom ovjenčanih, u jednoj vili u blizini Parisa. Ali ona se time nije odrekla svoje vještine, ona priziva svake večeri elegantno društvo, koje mora da posmatra njenu igru. Gospodje se primaju u toploj, punoj mirisa dvorani, u kojoj nema ni stolica, ni sofa, niti ma kakva druga sjedišta. Gosti su prinudjeni, da se otpuste na uzglavlja, koja su naslagana na ćilimu i tako čučeći da prisustvuju igrama ove sredovječne Amerikanke. Ova dama ima u svojoj manitosti pri igri pravu amerikansku živost. Ona zadržava svoje goste do pozno u noć, šta više, često već sviće, kada ona odpusti jadne žrtve njene strasti za igrom. Kada je opet prije kratkog vremena do ranog jutra skakutala, spustila se najzad kao što pariski dopisnik „Tribune' javlja — sa svim zamorena na uzglavlja i rekla je prijateljima, — ko,i su se radovali što je igra svršena i čestitahu igračici — sa patosom: „Ono što ste vidjeli, nije daieko oi)o, što bih ja htjela da dam“. Kada bi mogla Šta bi htjela, otišla bi na front i tamo bi igrala sa bijelim velom ogrnuta, i to na onim mjestima, gdje je borba najžešća. Ja sam uvjerena, da bi to vojnike oduSevilo za velika djela. I tada bih još željela, da me na kraju u najljepšem trenutku pogodi jedna granata i time mojoj igri dopri-

nese krvavi kraj“. Naravno, gosti su bili protiv izvodjenja ovoga Duncansinog plana, ma da je po neki od njih, u interesu svog noćnjeg mira, želio, da je to Doncanina zbilja, i da pozornicu njene igre što je moguće dalje udalji. Proglas na apaše. Priraštaj apaša u Parisu, kao i u manjim gradovima i mjestima u Francuskoj za vrijeme posljednjih ratnih mjeseca ocrtava zajednički francuski duh prema patriotskoj dužnosti i za mnogoslavljeni francuski rod. Jednu čudnovatu kulturnu sličicu daje nam proglas koji je objavljen u „Gaulvis“-u. Ovaj proglas je prilijepljen na kučama u francuskom gradu Essones, a po naredjenju predsjednika opštine. On glasi: „Vi bijednici: Ja ne znam kako se zovete i gdje se skrivate. Ali to znam, da ste bijednici i vandali. Šta radite vi, dok su vaši očevi, braća i sinovi u ratu izloženi kiši od zrna? Vi vršite zločine iz želje zlu. Vi kvarite drveče, lomite ograde, razbijate svjetila. Vi činite najužasnije prestupe !...“ Može se zamisliti, kakav je ovdje javni poredak, kada je predsjednik opštine prinudjen, da svoje gradjane usreći ovakovim proglasom. Povećani strah od Zeppelina u Londonu. Koliko se jako plaše londonske redarstvene vlasti od njemačkih Zeppelina, pokazuje, po izvještaju „Times“-a, zakon o osvjetljavanju glavnog grada na T h e m s i, koji je prošle nedjelje stupio na snagu. Ovaj zakon je još strožiji od prošloga i odredjuje, da se svjetlost u radnjama na neki način mora zakloniti da ne može do-

prijeti na ulicu ni direktno, kao ni odbljeskom sa ogledala. Tako isto moraju sve svjetlosti i po privatnim kućama biti zaklonjene tako, da se onemogući prodiranje svijetlosti kroz prozore. Natpisi sa svjetlošću, kao i drugo osvjetljavanje radi reklame ne smije biti; takodje su preduzete stroge mjere zbog osvjetljavanja prevoznih sredstava kao i dvokolica. Mnogobrojna porodica. Kako se javija iz Lirl-a u Tirolu, umrla je taino u 44-oj godini radnica Rosina M o n z. Gospodja Monz se dva puta udavala. U prvom braku imala je četrnajestoro djece, u drugom sedmoro. Gospodja Monz je bila majka već u 14-oj godini. Pri rodjenju dvadesetprvog djeteta je umrla. Posljednje dijete takodjer se mrtvo rodilo. Savjest mu zabranjuje da ide na front. lz „Timesa“ doznajemo, da če 7. aprila biti izvršen poziv prvih osam godišta oženjenih za borbu sposobnih ljudi. Poziv daljih devet godišta zaključiće se odmah, i kao termin za stupanje u vojsku odredjen je konac aprila. Ali u koliko se više bliži dan stupanja u vojsku, u toliko se pokazuje veća zlovolja znatno velikog broja onih ljudi, na kojih se to odnosi, naročito u Irskoj, gdje su se u večini mjesta održali protestni zborovi, koji su mnogobrojno posjećeni, koji su se često tako burno održali, da se vlasti nijesu smjele usuditi, da ovim neprijateljskim izrazima stanu odlučno na put. Slijedeći iskaz jednog Britanca, koji se mjesto na front, javio za 9tražara obalskog, sa izgovoroin, da mu savjest zabranjuje da ubija ljude, karakterističan je za oduševljenje mnogih

sinova Engleskih. Na pitanje, šta bi on onda činio, kad bi protivnik htio da predje obalu njegove otadžbine, odgovorio je on : „tada ću moga pretpostavljenoga zamoliti, da me premjesti u unutrašnjost zernlje." Luksuzna roba. Rita Sacchetto, koja sada gostuje u Austriji i Ugarskoj, trebala je za vrijeme svoga putovanja po Ugarskoj da posjeti Veliki Varadin. Predstavn je tek onda bila otkazana, kada su cijene u novo ozidanom pozorištu bile već podignute. Upravniku pozorišta nije ispalo za rukom, da dobije od magistrata odobrenje za ovo gostovanje. Komisija, koja je donijela ovu odluku; imala je pred sobom ovo: Vlada je zabranila uvoz krzna, svile i mirisa, da stanovništvo ne bi navela na nekorisne izdatke. Za vrijeme rata treba se odreći svakoga luksuza. Plaćati povišene cijene za igranje jedne igračice je izlišan 1 u ks u z, stoga je ođbijena inolba za ovo gostovanje. Engleski ratni filmovi nijesu omiljeni. Englezi neće da čuju o zvaničnim filmovima britanske vojske, koji donose slike sa ratnog polja. Na to se tuži prikupljać „Daily-Mail“ a. On smatra da je ova činjenica za naročito žaljenje, jer su se nadali velikoj dobiti. Ovaj izvor za prihod potpuno je otkazao. Do sada se u 50 engleskih kinematografskih slika samo jedna nalazila, što je dao raini film. Film prve serije — drugi poćinje istom sada da se prikazuje — prodat je samo 75 puta. Dakle 75 od 4500' kinematografa u velikoj Britaniji, misle da smiju svojoj publici da prikažu junačka djela njihovih zemljaka. Kad se čovjek sjeti, da su snimci

velike borbe nogometom za utakmicu, koja je bila 1914. 200 puta prodati i da su snimci ovogodišnjih Derbijevaca često prodali u prvoj nedjelji po izlazu, to se uspjeh ovog j ratnog filma mora zbilja da ocijeni kao vrlo skroman. Još lošija iskustva dobivena su prodajom u inostranstvu. Ratni film je samo četiri puta za Kanudu prodat, gdje ima 300 kinopozorišta, i jedanput za Ameriku gdje postoji pijaca za njemački ratni f i 1 m za 22.500 kinopozorišta, kojih ima u ; Sjedinjenim Državaina. Pitanje upravljeno na engleske vlasnike kino-pozorišta, daje jednodušan odgovor, da publika uopšte neće da vidi nikakav film, koji stoji ma u kakvoj vezi sa ratom, a razni stručnjaci izražavaju se o tome, da ovi zvanični ratni filmovi nijesu u opšte zanimljivi. Najviše se još gleda u engleskomkino-pozorištu, francuski ratnifilm. Ogroman reflektor. „Berliner LokalAnzeiger“ javlja iz Baseia: U fabrici Siemens Schuckert-a izradjen je sada najveći reflektor na svijetu. Svjetlosno sočivo može cijelu prijestonicu obuhvatiti. Ovo se odnosi na eventualnu odbranu od njemačkih aeroplana. 90.000 maraka za upravnika konkursa. Malo imanje odredio je sud u Berlinu administratoru u stečaju Wertheimov o m. Tiče se upravnika stječaja Hardegena, kome je sud dosudio ne manje nego 90.000 maraka za njegov ttud. U ovoj znatnoj svoti nijesu uračunati nijedanput sudbeni troškovi.