Beogradske novine

Strana 2.

23. jula 1916.

Beogradske Novlne

Nedjelja

Broj 159.

pire od vrijeđnosti za Anieriku, što će ueiniti da se valufa popravi. Mi znamo, da će podmorski brodovi posliie rata ako ne biti posve bez vrijednosti, a ono da će mnogo od svoje vrljednosti izgubiti, aii mi smo za sada mnogo uspjeli u tome samo što poinoću ovih brodova popravljamo naš privredni poiožaj. Itollla. Talijanski zvanični izvještaj od 19. jula. U Ledro i dclini Lagarina neprijateljsko topništo držalo je naše položaje pod živahnom vatrom, ali su i naši snažno odgovarali. Naše linije na P a s ubiu napala su noću 18. jula jaka neprijateljska odjeljenja, ali su s teškim njihovim ^ublđma odbijena. Na gornjem P o s i n u naše su čete, poslije topničke pripreme, preduzele ponovo napad protivu padina Corno d i Coston. Neprijateljske baterije, koje su za vrijeme naše paljbe ćutale, otpočeše da nas obasiplju ubrzanom vatrom. Ipak je našoj pješadiji pošlo za rukom da na neprohodnim stjenovitim padinama zadobiju nove položaje. Na ostaloin frontu topnička djelatnost sa uvećanom žestinom, na gornjem B o i t u, na gornjem kraju doline Seisera, gdje je neprijatelj uveo u akciju teške baterije, i na visovima zapadno od Gorice. Jedan neprijatelski letač bacio je dve bombe na M a r o s t i c u, pričinio je neznatnu štetu, ali ima dvije ljudske žrtve. Erjsska I koionlje. - Ratni troškovi. K. B. London, 22. jula. Izjavi ministra finansija u donjen domu, da od njckog vr'emena ratni troškovi iznose dnevno preko 6 nilipma iuuti, „Reuterov ured“ dodaje: Ministar je r'ekao, da je ranija ocjena od 5 milijuna funti dnevno prestavlja ocjenu cjelokupnih izdataka, a ne samo ratnih troškova. Prema tome 6 milijuna funti znače cjelokupne dnevne izdatke, a ne samo čisto ratne u posljednje vrijeme. Za vrijeme posljedjnjih sedam nedjelja cjelokupni izdaci blagajne iznosili su okr’uglo 300 nulijuna funti; dncvni izdaci za to vrijeme iznosili su nješto više od 6 milijuna funti. Nepredvi'djeni uzroci, koji su troškove doveli do te visine, bila je naročito visina američkih artija od vrijcdnosti, koje su vladi prodate, a koje su opredjeljene za uredjenje mjeničnog tječaja, a poslije količina predujma koji je dat saveznicima. Sticaj oba ta uzroka doveo je brže no što se predpostavIjalo do iscrpljenja, koja su nabavljena na osnovu zakona o ratnom zajmu. Engleski ratni krediti. K. B. London, 22. jula Zvanično se saopštava: iznos drugog naknadnog kredita i to 450 milijuna za ratne ciljeve, time se cjelokupna izuzeta svota penje na 1050 miiijuna. Treznije shvatanje u Engleskoj. Nezadovoljstvz) sa ruskim apetitom. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Haag, 22. jula. Jedan neutralni diplomata, koji je onomad doputovao iz Londona veli, da su i engleski mjerodavni krugovi već u veliko siti rata, ali da, naročito s obzirom na Francusku, neznaju kakav bi <e izlaz mogao naći. U Londonu su neraspoloženi zbog toga, što Rusija stalno povećava svoje prohtjeve te sada traži Carigrad, pa A!exandrettu, Mezopotamiju i sjevernu Perziju sa jednim neutralnim pojasom. Sem toga je mnogo otreznilo pa i uzbunilo poslanike saopštenja da engleski dnevni ratni troškovi prevazilaze 6 milijuna sterlinga.

- <.

Rotne KšijelRe.

Mi smo na ovom mjestu stalno ukazivali na to, da smatramo kao tjesnogrudno i bezmisleno prenošenje svjetskoga rata, — ma da se u njemu uvode u front svi izražaji života i moderne civilizacije, — na medjunarodno ophodjenje, tako, da se mobiliše i najsurovija mržnja. Priznanje za neprijateljska đjela bilo je do ovoga rata osnovno pravilo viteštva za šVe vojnike, a nije ni u koliko slabila žestinu i intenzivnost same borbe. Nije potrebno od protivnika načiniti čudovište, da bi se održalo ogorčenje protiv njega. Tek onornad pokazaše engleski piloti, koji palome drugu u neprijateljskom taboru — Immelmannu podariše vijenac sa pohvalnom posvjetom, da je došao čas osviješćivanja. U ostalom kod pravili vojnika ovi se osjećaji ni do sada nikada nijesu gasili, a sa žaljenjen moramo utvrditi, da nijesu same vojske, već tabor nadničara s perom bili oni, koji su u proljivenu junačku krv sipali otrova, puneći javno mnijenje huškanjem najgore vrsti. U ovo „krivično odjeljenje panorame svjetskoga rata spadaju prije svega oni opasni krupni „carevi štainpe", koji, iz razloga „taktičke" prirode, utiču na novinare zavisne od njih, tjerajući ih da proizvode — žaiosna je to proizvodnja, — beskrajne članke, u kojima se protivniku oduzinia i zadnja iskra časti, Ovaj tip gospodara štampe, silnoga vlasnika novinarskih preduzeća, n'aiazimo svuda, ali u najvećoj mjeri i najširem obimu u Engleskoj. Francuska i Rusija, — n. pr. „Novoje Vremja“ — samo su kolonije tih engleskih novinarskih impresija. Tim više treba priznali i pohvaliti kad viditno, da se trancuska poćinje opet vraćati tonu, koji je zbilja francuski, a ne proizvod tudjili uticaja, i koji

što sino juče javili, donio dostojnu ocjenu njemačke vojske kao cjeline i pojedinaca, koji je sačinjavaju. Ovonie se viteštvu tim lakše možemo odužiti, što je i francuska vojska uvijek zasluživala i stalno zaslužuje priznanje u najvećoj mjeri. Daj Bože da ove pojedine promjene u tonu pisanja budu predznaci opšteg vraćanja starom viteškom ratničkom duhu i tonu.

na itiota I pod morsm. Od Nijemaca uhvaćeni parobrod. K. B. Kopenhagen, 22. jula. Veliki američki parobrod „Princ Waldemar 1 ', koji je plovio od Philadelphije za Trelleberg, natovarenmaslinskim pogačama, uhvatila je njemačka torpednjača. Posljednjih dana od Nijemaca uhvaćeni dansld brodovi „Hermic“, „Angele“ i „Alice' pušteni su i produžili su svoj put za Francusku. Rad podmornica. K. B. London, 22. jula. Po jednoj Lloyđ-ovoj vijesti britanski parobrod „I s er“ i brodovi „LugreLoch“ i »Newin“ poropljeni su. Posadesu spašene. BalKtsnsKe uljost!. Ponovno gradjenje dvorca Tatoi. K. B. Bern, 22. jula. ,,T e m p s“ javlja, da je kralj Konstantin naredio, da se ponovo sagradi dvorac Tatoi. Kfaljevska se porodica nastanila u dvorcu Dekelia.

fiujnoiiije brzojovno vijostl. Žestoke borbe kod Rige. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Berlin, 22. jula. Prema jednoj vijesti iz R i g e, na cijelom tamošnjem njemačko-ruskom frontu od juče u jutru bijesni strahovita topnička vatra. Vele da se grad Riga sav trese od grmljavine. Ministarska proinjena u Rusiji. K. B. Kopenhagen, 22. jula. „R u s k o j e S1 o v o“ od 14. jula javlja, da je na njekoliko đana poslije ratnog savjeta održanog u glavnom stanu poljoprivrede, N a u m o v, podnio ostavkti, koju je car uvažio. Kao kandiđati za mjesto ministra poljoprivrede pominju se razne ličnosti, na prVoin mjestu pomoćnik ministra unutrašnjih djela Bobrinskij, koji je, kako se govori, dao svoj načelni pristanak. Rusija i haška konvencija. K. B. Petrograd, 22. jula. Ministar spoljnih poslova saopštio je preko američkog i šnanskog poslanstva turskoj vladi, da se Haška konvencija od 1907, koja se odnosi na primjene načela Ženevske konvencije u pomorskom ratu, neće primjenjivati na turske bolničke brodove. Rusko-švedski željeznički sporaztim. K. B. Petrograd, 22. jula._ Ministar spoljnih poslova i švedski poslanik potpisali su sporazum o saobraćaju rusko-švedskih željeznica na mostu preko Tornea. Kongres narodnosti u Lausanni. K. B. Beč, 22. jula. Govoreći o toku narodnosnog kongresa u Lausanni, ,,N e u e s W i e n e r T ag b I a 11“ utvrdjuje, da je ovaj kongres, organizovan radi agitacije protiv središnjih vlasti, zbilja postao kongresom narodnosti, na kojemu su pojedini govornici, stojeći na gledištu malih potištenih naroda sa najvećom mržnjom govorili, u mjesto protiv središnjih vlasti, protiv Rusije i Lngleske. Jedan od učesnika na kongresu šalje izvještaj ovome listu, u kome se vcli, da su na kongresu Poljaci, Ukrajinci, Finci i druge narodnosti pod Rusijom, iznijeli najstrašnije optužbe protiv Rusije, a Egipćani protiv Engleske. Česi na kongresu nijesu bili -zastupljeni, ali je poznati agitator Meuron prisvojio sebi pravo, da govori u ime češkoga naroda. Jugo-Sloveni, koji žive u inostranstvu, dali su u ime mlađo-slovenske dclegacije izjavu, da uslijed očiglednog neprijateljskog raspoloženja kongresa prema silama sporazuma, ne će da učestvuju na njegovim diskusijama. Ukrajinac Stepanovski izjavio je, da onih pet milijuna njegovih sunarodnika, što žive u Austriji, dobro žive, ali za to vrlo teško živu onih trideset milijuna u Rusiji, te izražava nadu, da poslije ovog rata Ugrajinci ne će više biti pod Rusijom. I Poljaci nijesu učestvovali na kongresu, izuzevši varšavskog delegata, Lennyckog, koji je pod aplauzom prisutnih uporedio Rusiju sa Danteovim Pakloni. U ime arbanskoga naroda branio je bivši ministar u arnautluku Turkulis prava arbanšlcoga naroda. Ovaj je kongres jasan dolcaz za 'to, da se mali narodi lijepo zahvaIjuju na tome, što se Engleska i druge države, koje potiskiiju mnoge milijune raznih'narodnosti, predstavljajii kao hranioci narodnosne slofcode, dok jednovrcmeno traže puta i načina, da maltreiiraju čak i one svoje podanlke, koji žive u ncutraloim državama.

Povreda švedske neutrainosti. K- B; Stockholm, 22. jula. Švedska vlada marediia je svome poslaniku u PetrogfađuJ da uloži kod ruske vlade protest povodoin pokušaja torpedovanja, koje jc izvršio ruski podmorski brod 19. jula u švedskoj oblasti protivu njemačkog parobroda ,,E h'b k“, Japanska prava nji nieksikanskoj obali. J a p a n r a z a p i n j q s v o j e m r e ž e. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) I Haag, 22. jula. C a r r a n z a dao je Japanu pravo ribolova u dužinu od 600 milja na meksikanskoj obali Tihog oceaija. Japan je time dobio važno pr'avo, da rađi zaštite svojih ribara može poslati ua, meksikansku obalu ratne brodove. Amerikanski flotnl predlog. K. B. Washington, 22. jula. Senat je primio zakonsku osnovu o pojačanju mornarice, kdja predvidja program gradjenja brodova za tri godine, i to izmedju ostalih četiri drednoughta i četiri ubojne krstarice, sa čijim se gradjenjem ima odmah početi. Nadjen ugljeni sloj u Libanonu. (Naročiti brzojav „Beogradskili Noviua“.) Carigrad, 22. jula. Kod Džubajila na Libanonu pronadjena je vrlo izdašna ugljena žica. Naredjcno je da se odmah odpočpe sa r'adovima oko eksploatacije, da bi se, ugalj što prije mogao upotrijebiti za Medžašku željeznicu.

draff i oKolKis. Pomaganje sirotiuje. U ovom je mjesecu proračun odbora grada Beograda unijeta veća svota za pomaganje sifotinje u Beogradu. Sirotinja se pomaže na sve mo'gdee načine. Daje se besplatno brašno i kfompir, ukazuje sc besplatna Ijekarska pomoć, daju besplatni ljekovi, pomažu ustanove sirotinjske: đom staraca i starica, djece, matcrinsko udrnženje, izdržavaju se opštinska đjeca i siročad, čini se sve da se nevoljni spasu od bijede. Tako je u ovom mjesecu odredjeno na ime pomoći domu staraca i starica i napuštene djece svota od 3000 kr'una, za izdržavanje opštinske djece i siročadi 1400 kruna, i za pomoć rieLvoljmma 3000 kruna. U ovom mjesecu prirdaju liesplatnu pomoć 10.000 u brašnu i u tu je svrhu određjena svota od 45.000 kr’una. Upis na srećke austrijskog crvenog krsta. Englesko-austrijska banka izvještava upisivače srećaka austrijskog crvenog krsta da će, uslijed velikpg učešća upisivača pri izđavanju tr'aženih srećaka imati u vidu slijedeću srazmjeru: Upisivači, koji su upisali đo 10 s 1 ob o d n i h (tzv. ,,freie-St»eke“) k o m a d a odnosno 100 utvrdjeriih (t. zv. Sperrstiieke"), dobiće onoliko brojeva, koliko su tražili. Upisivači, koji ^u se prijavili za više od đeset komada, dobijaće Iozove ovako: Upisivači, koji su se prijavili za 11—15 kom. dobiće 11 kom., koji su se prijavili zal6—20 kom. dobiće 14. Sa penjanjein prijavljenog broja, ova se srazmjera širi, tako da će kod većpg broja upisivači dobiti do najmanje 25% jjrijavljenog broja. Kod utvrdjenih kotnada (,,Sperrstucke“) srazmjera je povoljnija^ ali ćc se i ovdje kod većili upisa mor'at( učiniti ođbici, tako da će upisivači većeg broja dobiti do 60% prijavljene količine. Ovo se moraio ueiniti s obziroin na veliku tražnju ovih srečaka. i iT Gradjevinski radovi. Radovi u gradjevinskom odjelienju odbora grada Beograda svakim se danom sve više razvijaju i razgranjavaju. Obim se rađova povećava i sarnpm djelatnošću opštine gr'ada Beograda. Švakoga se mjeseca u proračun za ovo odjeljenje unosi sve veća svota. Tako ti ovoin mjesecu svota od 13.600 kruna za rađdvc na opravkama zgrada. Uneta je i naročita svota za nabavu alata i potrebnog materijala za predstojeće radove. Izvj'eštaj o vremenu, i U prošloj je sedmici vladala u cijelom upravnom području velika 1 žega i samo je u sjevernim krajevima naštupilo kišovito i hladnije vrijeme. Ovo je od velike koristi za kukuruz. U južnijim krajevima vlada i na dalje tropska vrućius, uslijeđ čega usjevi mnogo trpe. Vrijeme. ' \ Tako željna očeldvana i za usjeve tako potr'ebna kiša r.ajzad je Beogradu u obihioj mjeri podafcna. Jčako nam saopštava c. i k. lnetcorološka staniea, bilo je^ 20. jula 6V* a 21. jula-14 m/m kiše. Pošto jc kiša bila. sitna, a nij&tpadala u pljuskovima, to se tnože pretjioštaviti da je zetnIjište it glavnoin niaio okvašeno. Naročito jako zaostali krompiri ipiali su koristi od kiše. Preokfet u vremefjtt u užem sinislu riječi bio je već 16. iuia. Dok je 15. o. nij. srednja temperatura izud'siia. još 24,5 stepeni, iznosila je 16. samo. 16 stcpeni. Znači ua je srednja ducvua teitiperatuia pala za 8,4 C". Najuiža srednja tcmpcratura koustato-vana je 21. jula sa 14,6", a to je tcmpcratura kojti u Beogiadu možemo očekL vati poćetkoin marta.

Podpomaže probavu, ublažuje kiselinu^ ^MATTOMI-ev giesshubler ČISTA PRIRODNA ALKALIČNA. Roaricli Maitoai đ. 1 M i Karlovevari (Karlsljađ). Za Irupe, zavode, menaže i za pripadaoce c. i kr. kao c. njemačke vojske u vojnoj prodavnici c. i kr. vojnog-Oeneral-Gouvernementa, Belgrad, Garde kasarna.

su i ti ocfnosi spali bili na najniži stjepen, kada je srpskom izvozu bio otvorcn daleko probitačniji austro-ugarski trg.

IMbo prMa. Inieresl slla sporazuma na Balkanu. IV. Interesi Italije na Balkanu. Sveti talijanski egoizam imao je do sad na Balkanu rdjave poslove. Sva glavna pažnja Italije bila je još od samog početka upravljena na Ar'baniju, jer bi uvlačenjem Arbanije u svoju interesnu sferu stvorila sebi pristup za balkanske države. S drugc strane bi zauzcćem Arbanije od strane Italije došli u opasnost životni interesi monarhije, jer bi zauzećem Arbanije, Italija postala gospodar Jadranskog mor'a. Otrantsko tijesno bi time postalo isključiva talijanska svojina. Nije dakle nikakvo čudo, što je austro-ugarska monarhija odavna činiia odlučan otpor toj talijanskoj osnovi, jer i ako monarhija sama nije težila da dobije Arbaniju u svoje ruke, nego je uvijek zastupala gledište slobodnog razvijanja balkanskih zemalja, nije ona baš zbog tog svog gledišta mogla da dozvoli, da se Italija u Ar'baniji ugnijezdi i da na taj način zatvori Jadransko more. Pod takvim je okolnostima u svoje vrijeme došlo do sporazuma izmedju naše monarhije i Itaiije u tom smislu, da ni jedna od obe države ne posjeđne Arbaniju. Posljedica tog sporazuma, koji je monariiija časno održala, bila je, što je poslije balkanskih ratova obrazovana samostalna Arbanija, a na njenom unaprijedjenju itnali bi odgovarajući udio kako monarhija, tako isto i Italija. Ovo bi se u toliko prije moglo izvesti, što je u toj privredno još ne iskorišćenoj zemlji bilo time većeg polja za rad, jer je ona svojim položajem na moru bila trgovini pristupačna. Ali je Italija predpostaviia đa radi na svoju ruku, da saveznika iznevjeri i da ga napadne, nije se htjela zadovoljiti ulogom, koja joj je prfpađala. Posljedice su toga dovoljno poznate. Talijanska ekspedicija u Arbaniju strahovito je nasjela i danas je Italija iz arbanske interesne sferc sa svim isključena. Austrougarska flota vlada ulaziina za glavna arbanska pristaništa: Dr'ač i Valonu. Ona vlada otrantskim tijesnom i Italija se-sama danas nalazi u onom stanju, koje je bila namijenila svome savezniku. Od kolikog je pak značaja trgovinski promet sa arbanskim pristaništima, vidi se iz slijedećeg. Trgovinski promet Drača pokazao je u godini 1914. do maja veliki polet. Ali su politički nemir'i, a poslije početak rata uticali, da je trgovina ipak prema 1913. godini opala. Cjelokupni trgovinski promet Brača dostigao je u godini 1914. vrijednost od 7,1 milijuna franaka, prema 9,4 milijuna u pr'edhodnoj godini. Manjak je dakle iznio okruglo 25%. Pojedine su zemlje u trgovinskom prometu s Dračom u godini 1914. ovako učastvovale: 1914. 1913. Ausiro-Ugarska 4,0 4,7 mil. franka Italija 1,6 2,5 „ „ Grčka 0,7 0,3 „ „ Druge države 0,7 1,9 „ „ Prema tome Austro-Ugarska je bila na prvom mjestn. Od cjelokupne trgovine Dr'ača dolazi na uvoz 5,8 milijuna prema 7,2 milijuna, u godini 1913. Manjak u uvozti ticao se naročito životnih namirnica i patnuka, dokle su u većoj količini učastvovali u uvozu: gvoždje, gradjevinski materijal, čelik i ugalj, a tako isto i oružje. Od cjelokupnog uvoza u godini 1914. dolazi okruglo 51% na Austro-Ugar'sku (prema 44% u god. 1913), 22% na Italiju (prema 24% u god. 1912), 12% na Grčku i 12% na drugc države. Uvoz iz Austro-Ugarske sastojao se poglavito iz potrošačke robc, pamttka, dalje željeza i čelika, stfojeva, oružja i tnunicije, dokle je Italija poglavito uvozila pamuk, pirinač, vino i južno voće. Izvoz pristaništa dračkog tako je isto znatrio spao uslijed unutarnjeg političkog stanja i loše žetve u godini 1914. On je iznosio 1,3 milijuna, prema 2,2 milijuna u godini 1913., a sastojao se poglavito u drveću, zrnastoj hrani, jajima, lcožama i masiinovom ulju. Ocl izvozne vrijednosti otišio je u Austfo-Ugarsku 71%, u Italiju 23%. I trgovinski je promet u Valoiju znatiio opao. On jc iznosio u godini 1914. 4,9 milijur.a prema 6,4 milijuna u godini 1913. Od ovog dolazi na Austro-Ugarsku 1,8 milijuna (— 1.5 milijuna). na Italiju 1,7, »a Grčku 1,1 milijuna, na ostalc države ostatak. Uvoz je iznosio 3,3 milijuna franaka, od kojih dolazi na Austro-Ugafsku 1.5 milijuna. U budučc- ove će srazmjere još povoljnijc liiti za monarhiju, ali svakako neće biti u korist Italije. Italija jc bila finansijski samo u Cruoj Qori zaposlcna, doklc je njena uvozna trgoviua za balkanske drzave bila u opŠ e slaba. Sa Srbijom jc ona imala živaimijc odnosc za vrijcme srpskog carinskog rata sa monarhijoni. koju jc priliku iskoristila da se smibdije sa jcvtinim mcsom. Ali

Dunavska konferencija. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Beč, 22. jula. Dunavska konfefencija, kako se javlja sastaće se u B u d i m p e-š t i u s e p t e mb r u i baviče se pitanjem o proširenju D unava za vcliki brodarski put i o reformi pravnih odnosa D u n a v a. Na konferenciju biće pozvani svi gradovi na Dunavu, na majnskom kanalu i na R a j n i, a tako isto i razne organizacije. Važnost riječne oblasti D u n a v a i R a j n e, kao što uvjeravaju prijatelji rajnsko-dunavskog pfojckta, povećaće se, ako se uspije, da se novi rajnsko-đunavski put tako izgradi, da na njemu mogu saobraćati brodovi od 1000 do 1250 tona. Bečka burza. K. B. Beč, 22. jula. Mmitsfar finansije dr. vitez pl. L e t h' posjetio je danas u podne burzu i proveo u njoj pola časa. Na primjedbu, da je sad fad kulisa vrlo ograničen, izrazio je ministar nadu, da će u skoro vrijeme biti. moguće, da se obnovi raniji pravilni rad burze. Ovoj je posjeti burza poklonila svu pažnju. Promet je bio već i zbog kfaja nedjelje đosta sužen a tendencija je bila nešto slabija. Pri kraju je nastupiio malo oporavljenje. Petroleumske vrijednosti i pojedine češke ugljene vrijednosti bile su jevtinijc. Saoplfenia o nestallma. Izvještaji Zitricher Bureau-a: 1394—26.100. 1. Vidosava Jovanović, Niš, Guttdulićeva ulica 10; njeri muž nalazi se zdfav i tnoli da mu se jave. 2. Jela Jovičić, Beograd, Avalska ui. 1. Gospodin Miladin Popovič sa svojom braćom Svetislavom, Boškorn, Filipom, Dušanom, Božidarem, Živoradom i Despotom, zđrav je. 4. Leposava Paunović, Beograd, Teodosijska ul. 9. Oospodin Mita Patmović zdrav je i poslaće novac. Gospodin Dimitrije J. Stojanović nalazi se zdrav sa svojim rodjacima, moli gospodju, da ga izvjesti o njegovoj ženi, koja se nalazi u Beograđu, Vidinska ul. 28. 5. CvetaKečkić, Beograd, Skopljanska ul. 29. Gospodin Nikola Marković' javlja, da je zdrav, gospodja Soja nalazi se sa djecom u Ateni, a gospodin Mika it Bizerti. Gospodja Gvozdić nalaze se zđravi.

Poslilednjie &rzo]tnme irtlestf. Izvještaj njesnačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 22. juli. Zapađno bojište: U području S o in m e morali su naši neprijatelji odustati uslijed teških poraza posljednjih.dana od daljnjih napada. Manji su napadi odbijeni sa lakoćom, ili su ugušeni odmah u početku. Protjerali smo Engleze iz njihovog gnijezda u šumi F o u r ea u x, pa smo tom zgodom mnoge zarobili i zaplijenili 9 mašinskih pušaka. S vremena na vrijeme trajti žestoki topnički bojevi. Sjeverno od M a s s i g e s-S h a m p agne ostao je jutros jedan manji francuski napad bez uspjeha. Uz obe strane rijeke Maase razvio se je topnički boj do najveće žestine. Jučer ujutro i danas u noći odbijeni -su neprijateljski napadi kod ođsjeka F1 e u ry. Naša je jedna izvidnica zarobila u francuskom položaju sjeveroistočno od S t. Die 14 neprijateljskih vojnika. Letilička je borba po dana i noći bila na obim stranama velika. Mnogi letilički napađa bombami nanijeli su neznatnu stvarnu štetu, ali su našli mnoge zrtve medju mirnim stanovništvom. Tako je u Laonu ranjena jedna žena, a ubijeno troje djece. Naši su neprijateiji u vazdušnoj borbi izgubili 7 letilica i to četiri južno od B a p a u m e i po jednu kod Arrasa, zapadno od Conblesa i kod Roye. Poručnik Wintgens srušio je svoju 10 i 11., poručnik H a h nd o r f svog 10. protivnika u borbi. Njegovo Veličanstvo car podijelio nadporučniku barunu Althausu, kojijekođ Roye pobijedio jednog neprijateljskog dvopločnika red Pour le Merite! Istočno bojište: Uz obe strane ceste Ekau-Kekau odupiru se brandenburški pukovi jakim ruskim napadima u masama, koji su opet započeli, poslije podne, pa su nastavljeni cijeiu noć. Svi su ovi napadi odbijeni, a neprijatelj je pretrpio, najteže gubitke. , Sa o taiiii irontova nema osobitin viierF. •- f- ... -

iaaiko bojišia: roiniienjcn.

PoiOZuj i

i'icpromtjcnjcr