Beogradske novine

Strana 2.

25. avgusta 1910.

Beogradske Novlne

. Petak

Broj 192.

L e r i n a pravcem prema B a n j i c i, 0 rličevu i Ostrovskom jezeru aprtdovale su, pošto su na 21 . avgusta zauzele čvrste neprijateljskc položaje na grebenu brda Malkanica, pa su uavalile na srpsku dunavsku i vardai'sku diviziju u njihovim novim položajima kod manastira Sv. S p i r i d i o n a, kod kote 207 na Ceganskoj planini. Do sada smo zarobiii s e d a in č a s n i k a i 200 vojnika. Osim toga smo zaplijenili sedam posve novih nepovrijedjenih francuskih bfzometnih t o p o v a, zajedno sa I a f e t a m a i z aprcgom, devet municijonih kola, šest mašinskih pušaka, jedno bacalo mina, mnogo pušaka modela 1916., 15 vagona i mnogo žeijezničarske spreme. Borba traje ■ još dalje. U dolini M o g 1 e n i c e navaliie su znatne snage šumadijske divizije. Svi su ovi napadi odbijeni, a Srbi su prttrpili vrlo teške gubiike. U dolini V a r d a r a prtišao jc dan mirno; jeđino na frontu jugozapadno od D o j r a n s k o g jezera pokušao je neprijatelj, da oko desct sati u većer navali na naše istaknute položaje, a!i je odbijen. Prema kasnijim vijestima i izjavaina zarobljenika izgubio je u borbama na 21. ov. mj. 176. francuski pješaaijski puk, 50 postotaka svog efektivnog stanja. Mi smo na bojištu pokupili oko 250 ljescva. Na iijevom krilu u doiini S t r u in e očistili smo lijevn obaiu rijeke od neprijatclja. Ovdje sino poslije boja sahranili preko 500 neprljateljskih vojnika. Veliki broj mrtvih i silna oprema, koja leži na bojištu dokazuje, da je b r i g a d a B e r t i e r podpuno uništena. Kod svog liastupanja južno od Drame sukobilo se jedno naše istaknuto odjeljenje sa jednim englcskiin konjičkim eskadronom, koje je bilo praćeno od jednog biciklističkog oc'jeIjenja. Poslijfe kratkog puščanog boja povukli su se Englezi na O rf ano, pošto su razorili dvije ćuprije preko rijeke Angista. Zaposjcli smo željozničku stanicu A n gista. Željeznička pruga OkčilarB ii 1;—D r'a m a—A n g i * t a—S e r e s Demir.Hisar nalaze se potpuno u n " i m r u k a m a. Francuski izvještai. K B. Paris, 23. avgusta. U središtu savezničke vojske održnšc sv položaje izrnedju M o g l j er. i e i B j e 1 a s i c e-planine, koje smo <r ,ina ’ osvojili i utvrdili. Srbi su dal.ic nadi.sli sjeverno od Strupine. Francuzi odbiše bugarske noćne napade na oncinad zauzeto selo P a m i j u (;ia južncj padini Bjelasice-planine). Na dcsnon. l.riiu, na S t r u m i i na lijevom krilu u pravcu ostrovskog jezera zadržat: su ncprijateljski napadi. Kod Tirasta na dojranskom jezeru ohorc;: je jcdna neprijateljska letilica.

se povuki bez otpora. Orčka vlada potpuno edržava svoju neutralnost. OtuLo, kao što je trpila operacije sila ST'o azuiTi b tako eć trpiti i operacije srcdišnjih vlasti. Utlsak maćedonskih borbi. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Lugano, 24. avgusta. Ofenziva u Maćedoniji izaziva zabrinutost u sporazumnim krugovima. Vrlo se živo komentarišu eventualne posljedice. Postoji bojazan, da će vijest 0 zauzeću Kavale izazvati silan utisak kod Grka. S toga se naglašuje, da Bngare vaija istjerati iz Kavaie još p r i j e s e p t e m b r,a, kada će biti novi grčki izbori, da ne bi uticali nepovoljn>> na Cike 7 '‘ednik grčkih četa u Seres u dobio je strogu naredbu, da se povuče iz grada još prije doiaska Bugara 1 da nc daji nikakovog otpora. Utlsak u Rumuniji. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina‘.) Bukarešt, 24. avgusta. Nadiranje u Grčkoj učinilo je silan i'.tisak ra vodeće krugove. Listovi u uvod.iicima tretiraju noložaj u Maćcdoniji i hvale Bratianovu obaz r i v u p o 1 i t i k u. Talijani i Nijemci. (Naročiti brzojav „Beosradskiti Novina“.) Lugano, 24. avgusta. Turinska ,,Stampa“ pita, kakve će posljeđice imati učešće Italije u balkanskom preduzeću s pogledom na ujen odnos prema Njcmačkoj. Može se dogoditi, cia se njemačke i talijanske čete prilikom svojiii vojnih operacija sukobe. Italija će imati da s’nosi posljedice do krajnjih granica njihovih, ali akc se medjuvremeno ništa ne predvidjeno ne dogodi, ona neće ovih dana preduzimati nikakvu lnicijativu diplomatskog karaktera protiv Njemaćke. Pa fpak se može dogoditi, da inicijativu prcuzme druga strana. U torn slučaju lialija jc spremna za sve posljeđice. To je slanovište, koje će zauzeti sutrašnji mir.istarski savjet. Francuske vijesti iz Grčke, (Naročiti brzojav »Beograđskih NoVina«; Paris, 24. avgusta. Posijednje vijcsti atenskih dopisnika pariškiii listova javljaju, da su silania spor: zuma neprijateljski krugovi Orčke otpočeli jaku agitaciju povodoin vijesti anti-venizelističkih listova o 1 u g a r s k i m p o b j e d a m a nad vojskon. Serraila; ova agitacija nije za podcjcnj'vanje, jer držanje Orčke nije tako sigtirno.

Engleski izvještaj. K. B. London, 24. avgusta. Iz Scluna se javlja 23. t. mj.: Na Dojrunskom frontu primjećena su jučc dvu neprijateijska bataljuna, koja su lslakia svoju predstražu do Byusa. Na iroi ti, S t r u m e utvrdio se neprijatJj rr Imiji Jenikej—Kuluk—ElisenNtvck' — Cavardean—Ormenli. Odbijen jc napad protiv francuskih četa koje su držalc most kod Kemarjana. Srpsk.- četc drže sada liniju u blizini Osirovskcg jezera i kod Pezara. Bugari na Kavali. (Naročiti br,o,av li;og. n Novina«; 2eneva, 24 avgusta. Iz Atcne javljaju: Juče su Bugari bih udaijeni samo još 10 kilometara od K a v a 1 o. a danas su već zaposjeli ficd. Orčke čete dobiše naredbu, da

p. ijaiiiu lcktiru nestručnoj publici. Ta • 7 ovih razioga prvi put saznajemo veće detaijc o sudbini ovoga naroda, na koji mi obično gledamo sa visine naše kuiturc, prebacujući inu nazađnost. Sa ČLćjenjem vidimo, da Arbaiici nrjesu s. ml krivl svojoj r.azadnosli, već da ou sanio žrtve borbi izinedju najrazlič'.ijiii plcrena i narodnosti, koje su sc odigrale na albanskom tlu. Ko je što 'r iiiiitiO sa p:caav 2 ?«;a istorijj u gitnlu'ziji. sjNiče se c'a sn. kao danas Talijani, njihovi preci, kojili se one ne pokazuju baš dostojni, Rimijani poslije krvavih borbi sa ilirskim gusafima il'vrstili na arbanskoj obali, te ođande zavladali Maćedonijom i cijeiim ostalim Baikanskim Poluostrvom. Docnije dodjoše sa istoka Vl2antinci, sa sjeveru Srbi, a docniie i tiajamničke Čete mictačke republike, tako da se albanska zemlja nijc mogla sita napiti krvi. Ipak je pošlo teško namučeilom narodri za rukom, da usvoji kulturu onoga ' nmena, tako da je ondašnja Arbanija u kulturnom pogledu stajaia na mno>g,> većoj vtsini nego li datiašnja. Po ci'Jeloj zcinlji biio je brgatih i silnlh knežcvskili porodica, kojl u pogledu otme1,'isii i opštcg obrazovanja nijcsu zaosiajaii iza ostalih velikana svoga vreinetia. Oni su naročito sa Italijom odrŽavall živ umni saobraćaj. U zemlji je !Li!o togatili manastira, innogobrojni trgovct posjećtvali su pristaništa, a grat’ovi Sti bilt glisto naseljeni. Danas od ti!i nianastira nalaeimo samo ruševine, nekada tako bogati gradovt i palanke, •kao Drač i Avlona, sada nijesu drugo ’d'- gtimila bijednih koliba, Odavno se ne vidi nt traga od onth sjajnih dana. (SvrJiće se).

Opozieija 1 vlada. K. B. Budimpešta, 24 avgusta. U saboru dađoše trojica vodja opozicije, grof A p p o n y i, grof Andrassy i Rakovszky izjavu, u kojoj vele, da se ne slažu sa obavještavanjcvn opozicije o aktuelnim pitanjima u onakome vidu kao Što ga podrazumjeva ministar predsjednik gćof T i s z a, te da s toga polažu mandat opozicionih povjcrenika. Vele, da opozicija hoće da vrši tu kontrolu intenzivmje, no da tc diferencije nc znače, da vodje opozicije ne uvidjaju da je nemoguće pcvesti pregovore za mir i u opšte govoriti o miću, dokle jc god zviHiični program protivnikov uništenje Austro-Ugarske. (Burno i opštc odobravanje). Njihova se akcija nikako ne smije shvatiti tako, kao da su oni siti rata i željni mira; svi su patrijotski elemcnti inonar'hije riješeni, da vode borbu do kraja, da prinesu sve moguće radi postizavanja časnoga mira. Niko u monarhiji ne želi osvajanja, ali je svako odlučcn, da se bori za uspješni mir. Bez štete za vojničke interese moraju sc sva aktuelna pitanja javno tretirati u saboru. U tu svrhu predložio je Anđrassy, da se što prlje sazovu delegacije. Na to je ministar predsjcdnik grof Tisza izjavio žaljetije povodoni izjave opozicionili vodja, Ua ne žđe da sc produži dosadašnji načiu obavjcštavanja o spoljno-političkoin položaju. Osvrčući se na Andrassycvu primjcdbu o političkoj akciji, koja je prcdhodila stupanju Italije u rat, veli groi Tisza, da nijcsmo' u zadnjoj fazi pregovora sa Italijom stavili na najtcžu probu naš opravdaiii poitos, talijanska objava rata došla bi ili prije ili neposredno poslijc gorličke probojne bitke. Sama činjenica, da smo radi obrane talijanskoga r.apada ispraznili skoro cio srpski front, pokazuje kakvili je posljedica Sve moglo biti, da je objava rata od strane Italiji došla prije ili neposredno poslijc gorličkoKa probcja. S obzirom na tc inoguće posljedice, im možetno vedra čela preduzeti odgovornost za to, što snio otišli do krajsnosti, samo da bi odložili talijansku objavu rata Ministar prcdsjeđnik misli, da su izvjesna pograničha shvatanja izaz\ala tvaj korak opozicijonih vođja; on pak može rećl, da je povjerljivo obavjeŠtavanje opozicionih vodja išlo mnogo dalje od izjava, koje su se davale prcd zvaničmm korpotacijama. Sto se traženoga saziva delegacija tiče, izjavio je grof Ttsza, da parlamentarne prilikć u Austriji onemogućavaju sazivanje ovoga tijela, ali da ugarski sabor vrši u pogledu spoljne politike sve one ustavne funkcije, koje u mimo doba stvarno pripadaju delegacijama. Pravda cnhtjeva, da se istaknu da su parlamentarne teškoće u Austriji staroga datuma, te da sc ea to zlo nikako ne može okriviti sadašnja au-

strijska viada, niti njen šef. Ministar predsjednik najzad opominje opoziciju, da i onda, kad javno bude vršila kritiku, uv*jek ima u vidu patrijotske aamjere, o kojima je sada govoriia, a o kojima od početka rata daje sjajnih dokaza. Ovo držanje predstavlja veliki izvor snage magjarskoga naroda, te se samo od srca mora željeti, da narod ne izgubi taj izvor. PHanje mira. K. B. Budimpešta, 24. avgusta. Na interpelaciju čiana Karolyeve stćanke u ugarskom saboru poslanika H o 11 o, kojom je pitao: smatra li ministar predsjednik, da je došlo vrijeme radi preduzimanja koraka, da sc dodje do jednog časnog mira, ministar predsjednik je odgovorio: on potpisuje potpuno m davne izjave grofa Andrassya, da se neprijatelju usluga čini kad se o miru govori u trenutku, kad se ovaj ne može zakljnčiti; ali da bi tako isto bio grijeh prema čovjeČanstvu, grijeh prema domovini i svim narodima, ako bi se i jedan sekund propustio, kad bi se jedan častan n ir, kojim bi se očuvali interesi našeg cpstanka, mogao zaključiti. — Živo odobravanje. Nastavak raspravc. K. B. Budimpešta, 24. avgusta. U daljem toku raspravc, koja je trajala do 4 sata u jutru, ministar predsjednik grof Tisza je u više maha odgovarao na pojedine interpelacije. Na inter'pelaciju grofa Miliajla K a r 6 1 y i a ođgovorio jc grof Tisza, da su svi za spoljuu politiku odgovorni činioci biagovremetio bili obaviješteni o pripremania za ofenzivu austrijskih četa u Italiji. Odluka pak, da li da se u opšte preduzima ova oienziva, bila je ostavijena vojniciina, a ni jcdan politički činioc nijc tu uticao, jer bi, veli Tisza, bila opasna zabluda, kad bi ministri htjeli izigravati stratege. To bi bilo isto toliko opasno, kao kad bi se vojnički krugovi litjeli miješati u politiku. Što se pitanja intećpelantovog tiče, jesmo li dovoijno obaviješteni o dogadjajima na bojištu to jc c.vo pitanje riješilo Njcgovo Velićanstvo jednim Previšnjirn _ riješenjem, kojim se odredjuje, da vojna uprava ima redovno da obavještava ministra spolj.nili poslova, ova obavještenja stavlja na raspoloženje obojici ministara predsjednika, ali u hitnim slučajevima ministar predsjeduik može tražiti obavještenja neposredno od vojne uprave, koia mu ga u tome slučaju može dati. Što se tiće pitanja o miru. što ga je Karolyi dodirnuo, ministar predsjednik ukazuje na svoje dosadašnje iscrpne i iskrene izjave, dalje no u njima, veli on, nije se moglo otići, a da se ne stave u pitanje veliki interesi monarhije. Grof A p p o n y i podnosi intterpelaciju ođnosno prtegovora o nagođbi. Ministar prfcdsjednik grof Tisza odgovara, da je ueminovno potrebno, da se sa Austrijom dođje do sporazuma o tim važnim privredniin pitanjima, kalco monarhija ne bi bila osudjena na nemoć u časovima, kada se, po govomikovom uvjerenju, cio svijct za dugo Vrijeme odlučujc o svojcm trgovmskb-pofračkoin urcdjenju. Interpelacija posianika lioiio-a. Ministar predsjednik T i s z a odgovorio je još i na druge interpelacije, izmedju njili i na interpelaciju poslanika Ludvika Hollo o nedavnim mjeranta odnosno vrhovnog zapovjedništva. Ministar predsjednik T i s z a izjavio je, da te mjcre znače praviinu težnju, da se na onom frontu, gdjc operacije sačinjavaju jedno jedinstvo, uvede i jedinstveno zapovjedništvo. Nepravedno je, toj mjeri pridavati jedan oblik, koji je vezan sa nepoznavanjem naše vojne uprave. Ministar predsjednik je đodao, da nema ni jedne vojne uprave, koja bi mogla reći, da rrijc poćinila pogriješke, aii povjesnica rata zna o mnogiin sjajnim dokazima sposobnosti naše vojne uprave. Kad interpelant govori o velikim žrtvama ugarskog naroda, treba se sjetiti, da u ratnim žrtvama učestvuju bez razlike svi gradjani obiju država monarhije. Krvavi gubiđ ugaskih i austijskih čcta nijesu ni iz dalcka tako velike, kako se to misii. Doista su krvue žrtve i privredno napiezanje snaga vciikc, ali mi ipak nijesmo tims ni u koiiko bliže došli iscrpljcnju, ncgo li drugi narodi. 0 tome, da u nas ne postoij nikakvo očajanje, da mi ne želimo mir po svaku cijenu, ne postoje nikakvc nesuglasico medjn ugarskim strankama. Ministar predsjednik je rekao da nije tačno, da se česki pukovi mjesto na bojtiom polju nalazc kod kuće u tnirnom radu. Poznati uzroci su zahtijcvali da se ugarski dopunski kadrovi i marševni bataljuni upute na front. Odgovor je primljen k znanju. Pođrobnl izvještaj o govoru iniuistta predsjcdnika grofa Tisze. U odgovoru na interpelaciju grofa Karoly-ja, rekao ie ministar predsjcdnik grof Tisza slijedeće: Naročito u pogledu Italije pogriješno je mišljenje, da je za vrijcine stvaranja i njegovanja saveza vojtia nprava podizala utvrđjenja. Vojna uprava nije mogla podlzati utvrdjcnja bez pristanka političke uprave, a fakt, da su to pozvani politički člnioci odobroli, ne stoji nikako u prčtivnosti s poiitičkim namjerama za održanje saveza, što mnogi primjerl dokuzuju. 0 pripremama za talijansku ofetuivn mi smo bili za vremena infonnisani i mogii smo imati prilike, da se protiv Istih izjasnimo, da smo takvog mtšijcnja bili 1 sa političkog gledlšta. AU takvo mlšljcnje naravno, da nije postojalo. Na riješcnje, da U treba da nastane ofcnziva iii ne, ntje uticao niministar spotjnih poslova, niti ikojl drugi politički faktor. Ništa ne bi bilo opasnije, nego kad bi ministri htjcli, da se

igraju stratega. Vojna zapovjest nadvojvode Friedricha od 23. maja ne može drugče da se uzme, do kao stvarimje vojnih preduslova, odnosećih se na eventualnu ispravku granica, jer naravno da stoji u pitanju, da li bi po uspješnom ratovanju protiv Italije trebale da ostanu granice nejiromijenjene ili bi trebale s gledišta strategijskog preduzeti izvjesnu poželjnu ispravku granice. Pravo riješenja u tom pitanju pripada isključivo političkim faktorinia. Zatim je ininistar prcdsjednik rekao o takozvanoj Luckoj epizodi ovo: On je u svoje vrijemc već izrekao nadu, da bitka neće biti skopčano s odlučujućim shjedstvima za ishod rata, već da ćemo rusko nadiranje zaustaviti i da ćcmo održati naš daleko u rusku obiast istaknuti front. U toj se nadi nije prevario. Poslije gubitka ne pretjerano velikog zeniijišta ispaio nam je za rukom, da naš front opet uspostavimo i da ruski napadaj zadržimo, te možemo s pouzdanjem očekivati, da će još prcdstojeći bojevi okončati suzbijanjem ruskili napada. Budinpešta, 24. avgusta. Poslije jučeranje važne sjednice, današnja je sjednica telda sasvim mirno. Raspravljeno je o novoj poreskoj osuovi.

EnžirsKo-frantusita oiesziea. Francuski izvještaj od 23. avgusta, 3 sata po pođne: Sjeverno od Somme gadjalo je njemačko topništvo, kome je francusko topništvo energično odgovaralo, u toku noći žestoko prve linije i raskrsnu cestu sjeverno i južno M a u r e p a s a, ali nije slijedilo nikakvo pješadijsko preduzcće. Južno Somnie napali su Nijtmci. poslije jake topničke pripreme, južno E s t r ecs-a i zapađno Soyecourta, na nekim tačkama oni su se đokopali s'rijeljačkih rovova, koje su 21 avgusta bili izgubi11. Prilično živaiina topnička borba u odsjecima Belloy, Assevillers i Lih o n s a. U šumi W a s g e n rrancuzi su ispadom s ručnim granatama tukii Nijemce južno Necida i Harmannswei1 e r k o p f a. Na ostalom je irontu prošla noć srazmierno mirno. Vazdušna borba. Na frontu S o m m e narednik Dorme oborio je svo’u petu njemačku letilicu, koja je pala u predjclu M o i s 1 i c a, sjeveroistočno ou P e r o mm e. Druge četiri njemačke ietiiice morale su se teško povrijedjene spustiti u njihove linije. K. B. Paris, 23. avgusta, 11 sati u veče: Sjeverno i južno od S o m m e trajao je jnče cijeloga dana topnički boj. Naročito je živa borba bila u odsjecima Bellois i Estrees. Na desnoj obali Maase znatno smo napredovali zahvaljujući jednom sjajnom našem napadu na njemačke položaje izmedju FIeurya i utvrdjenja Thiaumonta. Borba u vazduliu. Podčasnik Dorme oborio je već svoju šestu letilicu; pala u pravcu Marchelepet (sjevcrno od Chauinesa). U oblasti Roye oborena je druga jcdna letilica. Engieski izvještaj. K. B. London, 23. avgusta. U veče. Južno od Tliiepvala zađobili su Englezi i daljili 100 jardi rovova i utvrdili su svoje linije. Neprijateljsko topništvo, koje pokazu.ie veliku djelatnost, ućutkana je na raznim mjestima vatroin naših teških topova. Juče s večeri neprekidne vazdušne borbe, jer su ncprijateljske letilice uništene, mnoge su letilice povrijedjene, primorane da se spuste i gonjene do njihovih hangara. Nijesmo imali nikakvih gubitaka. Pored trajne vazdušne borbe, mi smo ipak na raznim mjestima izvršili napade s bombama. ChurchiH o njeraačkoj vojsci. K. B. Rotterdam, 24. avgusta. Kako javlja „Rotierdamsche Courant“ izjavio je Churcliill u cngleskom donjem đomu, da je strategijska ravnoteža pred Verdunom i na Sommi nepromijenjena. Njcmačke vojske nijesu bile nikad mnogobrojnije i bolje opremljene kao s a d a. Mi moramo ako hoćemo da izvojštimo pobjedu, da na to usredsrijedimo svu našu energiju. Njemačka se podsmijeva našim pobjeđama, rni ziiamo da je ona n a j g r o z n i j i p r o t i v n i k.

Austro-Usarska. Sanitarne prilike u Crnoj Gori (Naročiti bnojav »Bcogradskiii Novina«; Cetinje, 23. avgusta. Povodom inspekcije, boinica. koju je ppošie nedjelje izvršio glavni stožerni liječnlk dr. R. pl. T 6 p 1 y, saopštava se o zdravstvenim prilikama u vojnoj generalnoj oblasti Crne Gore siijcdeće: Sanitarnohigijenska uredjenja u zenilji bila su do prije rata odveć jednostavna. Cijela zeinlja imaia je samo jednu veću bolnicu, Danilovu bolutcu na Cetinju, koja ie stajala pod upravom jednog u njemačkim klinikama izučenog operatora. Sem ove ulo je još dvijc manje gradjanskc bolnicc, u Nikšiću 1 Podgorici. Odmali po uvodjeniu vojne administracije pristupilo se uvodjenjj saiJEetsko-higijenskog uredjenja. Dar.ilova bolntca na Ccttnju stavljena je pod vojnu upravu i u nju se sad primaju ne samo bolesnici tradjanskng reda Iz okruga, već i hirurški bolesnict iz cijete zemlj«. Na Cetinju postoje još: jedna pokretna rezervna bolniea, jedna rezer\Tia bolnica, jedna bolnica za kužne bolesti, koja iiua opšte priznatu bakteriološku labatoriju i jedna ustanova za zuboo ljekarstvo. U okrimraa podgoričkoin, nikšićkom, kolašiaskom.

staribarskom i pećskom ustanoviie su gradske opštine gradjanske bolnice sa po pedeset kreveta, kojima upravljaju okružni ili gradski liječnici. Samo u okrugu piijevaljskom nije podignuta gradjanska boinica, pošto tamošnja prostrana poijska vojna bolnica ima dovoljno mjesta i za bolesnike gradjanskog reda. U svakom okrugu fungiraju okružui lijcčnici kao referenti okružnog zapovjedništva za sanitarne stvari dotičnog okriiga. Gradski liječnici dužni su da liječe sirotinju, da vrše dužnost sanitetske policije, prcgled umrlih i t. d. U svima okruzima postavljene su salubritetske komisije radi izvodjenja sanitetsko-higijcnskih mjera. Postojeći vodovocli prošircni su, da bi mogli u se primiti veću količinu vode, a bunari, j;ošto su prethođno kemijski i bakteriološki ispitani, snabdjeveni su pumpama, sem postojcvših iskopani su mnogi r.ovi bunari. Stanovništvo je kalemljcr.o protiv boginja i koiere. Postojećim apotekama u zemlji upravljaju djelomično njihovi vias, nici, djelomično vojna uprava. Da bi ove lakše dolazile do lijekarija, polulijekaiija i t. d., oslobodjene šu od carinskih dažbiua i.poreza, a sve se jednom u poia gođine komisijski pregledaju. Zarazne bolesti se pojavljuju samo sporađično, kužne se do sad nisu još nigdje primjetile. Zdravstveno stanje stanovništva se sad može obilježiti kao zadovoljavajuće. Posjeta njemačkih novinara u Ugarskoj. K. B. Budimpešta, 24. avgusta. Njemački novinari otputovali su večeras u Arad.

GJemaERe. Pozdrav cara kardinaiu Hartmannu. K. B. Koln, 24. avgusta, ,,K 6 I n i s c h e V o 1 k s z e i t u u g“ javlja iz Fulde: Na pozdravni brzojav sa biskupske konferencije u Fulđi odgovorio je car Wilhelm slijedećom depešom kardinalu Hartmamiu: Najsrdačnija livala sakupljenim njemačkim biskupima na toplom pozdravu i vjernoj molitvi; Božja će pravda podariti pobjedu njemačkome narodu, koji se na bojištima i u pozađini nepokoljebivo bori za svoju egzistc Giu i slobodu. Wilbelm. Povišena kazna Liebknechtu. K. B. Berlin, 24. avgusta. Veliki vojni sud povisio je kaznu Licbknechtu na ćetiri godine i jedan mjesec robije, uklanjanje iz vojske, te šest godina gubitka gradjanske časti.

En£iEska I kolonije. Amerlka protiv „Crnih lista“. K. B. Berlin, 24. svgusfa. Woiffov ured javlja iz V/a s h i n g t o n a: Demokratski seuator podnio je dopunski prijedlog zakonu o brodarstvu, koji, kako se misli, ide na to da osujeti djelovanje engieskih crnih lista. On opunomoćava brodarski savjet, da utvrdi svaki različni postupak američkog plovljenja od strane stranih vlada. Ako taj diplomatski korak ne bi pomogao, predsjeđnik ima da izvjesti kongres o stanju stvari i o posljeđicama, koje otud potiču, da bi se u tu svrhu preduzeo naročiti korak. Lloyd George o ratnom položaju. K. B. London, 24. avgusta. U donjem je domu usporedio L1 o y d George sadanji položaj saveznika sa onint još prije dva mjescca. Kod toga je rekao, da je na istoku i na zapadu na cijelom frontu prvi puta oduzeta inicijativa neprijatelju, sa iznimkom mezopotamijskog bojišta, gdje se engleska vojska obzirom na klimu mora da drži mirno. Rusi su izvojevali sjajne pobjede, a pobjeda je i na strani Italije. Cijeli se položaj promijenio iz temelja. Ministar polemizuje sa kritičarima ofenzive na Somini, koji nastoje da dokažu, da je svrha svake ofenzive jedino proboj. Ovo apsolutno nije istina. Neprijatelj je morao dopremiti pješadiju i topništvo sa verdunskog bojišta, samo da spriječi proboj Engleza. Ovo je smanjilo pritisak na Verdun, a i spriječilo je Nijemce đa prlteknu u pomoć Austro-Ugarskoj protiv vojski generala Brusilova. Lloyd George upozorava na veliki značaj borbi na Sommi i veli, da su njemački izvještaji o njemačkim gtibicima jednako pretjerani kao i smiješni. Saveznici potiskuju neprijatelja na jednom zemljištu kojega svaki metar iinade veliko značenje, pa su saveznici danas na svim tačkama bezuvjetno moćniji. Mi smo, veli govornik, dostigli vrhunac i možemo mirne dušc čekati tcčaj rata. Držim i vidim u velikoj blizini kraj ovog rata. Svoj govor završio je Lloyd George riječima: Dužnost jc naša 1 naših savcznika, da zajedno marŠiramo i iskreno zajednički radimo, kao što smo to činili i u prošlosti i pobjeda će biti naša. . Engtoska 1 Grčka. K. B. London, 24. avsiuiu. U donjem domu izjavio je lord C e c i I, da su odnosi prema grčkoj vladi pod ministrom predsjednikom Z a i m i s o m posve zadovoljavajućL Donji dom odložeu je do 15. oktobra. Izvršen engteskl zajain. K. B. London, 24. avgusta. Državni tajnik za finandje M a c K e n n a izjavio je u donjem domu, da je sa firmom Pierponta Morgana u NewYorku zakijućeno izdavanje britanskih biagajničkih bonova od pet na sto, n iznosu