Beogradske novine

27. avgusta 1916.

Beogradske Novlne

Nedjelja

Broj 194.

Strana 2.

"'t , Ljummca^o;

Hy4kr ihSp£ 'f?°Drcno»o <JXj } 1 « >( Vic V*" 'warra*k9 I\J o~ir * **' Zcienic l ° oNiduŠrc

iKsrranica 'ctenic I ° oVtđuZTđ V taraferiu^. niir jrr L/ćdnoroo

'Mb&M^Doiran

pKgjttfT MV'Jtlup'P Sf ‘ Kisla ■parmrttssar. ^otkon.

tegrnt

4 *®* L<rtoro 0

,. o Kilitie Cr. ■ “ -^N \L 4 %ff" pii/jmin/i f\J ohri/đt Langszt . '

MojJvOS

Sj^ALCMHI rjSrJs/jfn b- —— J/> /$e<jnes tpcAo

7\ & iJZP'SM U/pisro

Maćedonsko bojište.

RUSKn O'EHZiBS.

Svečani ručak u opštinskoin dointi. K. B. Bremcn, 26. avgusta. Povođom dočcka prvog podmorckog trgovačkog broda ,,D e u t s c h 1 a n d“ priredjen je u opštinskom domu svečan ručak, pri kome je gradonačelnik saopštio, da jc scnat riješio, da se za uspomenu na ovaj dan iskuje jedna medalja, koju treba dobiti svako lice posade. Za kapetana Koniga izradiće sc medaija od zlata. U svome govoru iznio je predsjeđnik okeanskog brodarstva. Lohmann, povjesnicu gradjenja podmorskih trgovačkih brodova i izjavio je, da je Wesersko dioničko drnštvo namjcrno bilo da izradi nacrt za gradjenje jednog podmorskog trgovinskog broda od 500 tona zapremine. Ali je na žalost za gradjenje takvog broda trebalo jedanaest mjcseci vrcinena. Jednovremeno i bez znanja okeanskog brodarstva razmišljala jc radionica Germania-Kiel, da po osnovi, koji je pripadao tvrdki K t u p p, sagradi jedan podmorski brod od 700 tona zapremine, da gradjenje traje šest mjeseci i da brod bude gotov u aprilu. Pregovori su uspjcli i radionici Germaniji povjereno je gradjenje dva broda. Mi stojimo pred noviin sjajnim radom tvrdke Krupp u brodursko-tchničkom pravcu. Odlikovanjc kapetana Kduiga. K. B. Halle na Saali, 26. avgusta. Medidnski fakultet ovdašnjeg sveučilišta podijelio je kapetanu Konigu, zapovjedniku ,,Deutschlanda“ počasni doktorat.

Eorbs u Hnčedonljl. Izvjcštaj bugarskog glavnog stožera. K. B. Sofija, 25. avgusta. Naša ofenziva na desnom krilu tr'aje dalje. U okoiici Moglje*iice preduzele su znatne snage srpske šumadijske divizije, podopirane od susjednih četa u n o ć i od 21. ov. mj. p a s v e d o 23 . ov. mj. u 2 s a t a poslije podne osaninaest juriš a na naše istaknute položaje u odsjeku K u k u r u s—K o v i 1 j. Naše su čete odbilc redom sve ove juriše, našto su se Srbi povukli u piijašnje svoje položaje. N j ih o v i s u g u b i c i neiztnjerno v eliki. t Naše lijevo krilo napređuje protiv obalania Egejskoga inora i kod svog nastupanja nailazi na samo slabe englesske konjičke odjele, koji se iznenadjeni u velikoj brzini povlače preina zalivu Orfano, tjerani od naših četa. Na 23.

ov. mj. zauzeli smo greben P r n j a v o rj e, selo Z d r a v i v, kotu 750 (deset kilomctara sjeverno od Orfana), brdo B i g I o (850 metara visoko na dvanaest kilometara sjeverno od Leftere), selo Drenovo (tri kilometara zapadno), i visine sjeverno od K a v a 1 e i cijciu dolinu Šarišaban. Vijesti francuskog glavnog stožera, da su francuske čete zaposjele selo P a 1m i s ne odgovaraju istini. Ovo selo, koje leži na grčkoin zemljištu, drže Francuzi zaposjednuto već od prvog početka. Engleski izvještaj. ' K. B. London, 24. avgusta. Reuterov urcd objavljuje slijedeće saopštenje zapovjcđnika britanskih četa u Solunu: Na dojranskom frontu topničko djelovanje bez pješačke borbe. NaŠe topništvo rastiullo je bugarsko odjeljenje utvrdjeno na Iijevoj obali Strume i tuklo je most kod Maka. Utisak u Rumiiniji. K. B. Bukarešt, 26. avgusta. List ,,Seara“ potvrdjuje velik utisak, koji je u ovdašnjim vojnim krugovima učinila bugarska ofenziva, i ističe t r agičnu ulogu srpske vojske, čiji su ostatci poslati protivu bugarske giavne sile, da budu sa svim uništeni. List završava ovim: Skoro ćeisa Sarrailom biti kraj, čija vojska ima tragični zadatak, da preduzmc vojničku akciju iz političkih razloga bez izgleda na uspjeh. Francuski zarobljenici. (Naročiti brzojav »Bcograđskih Novina«) Sofija, 26. avgusta. Danas prije podne prispjeli su ovamo prvi frahcuski zarobljenici u novoj otenzivi. Većinom su to konjanici, koji su kod Demir-Hisara zarobljeni. Zarobljenici su bili mišljenja, da su oni saino slučajem dopali ropstva, jer oni nisu znali ništa o tome, da sc Bugari nalaze u sistematskom napredovanju. Francuske čete bile su obavještene tako, da Bugari raspolažu sa vrlo slabim borbenim snagama i da S a rr a i 1 neće ustupiti N i j e m c i m a i B ug a ri m a ni jedan korak zemljišta. Reutcr o obvezama Njeinaške. K. B. Atena, 26. avgusta. Reuterov ured javlja, đa je njemačka vlada saopštila grčkoj vlađi, da ni njemačkc, a ni bugarske čete neće ući u gradove Dramu, Kavalu i Serez.

Stanje u Bukovini. K. B. Bukarešt, 26. avgusta. Iz B u r d u j e n i se javlja, da poraz Rusa u Bukovini uzima sve veći obim. Stotinama ruskih vojnika Ieži u urvinama Karpata. Broj ranjenih, koji se prenose u unutrašnjost Bukoviiie, ogromno raste. Prema vijestima, koje su u Bukarešt stigle, Rusi se spremaju da napuste K i inp o I u n g. Ratni materijal i predmeti i preme izvlače se hitno iz grada. Sve žešći i padi austro-ugahskih četa stvaraju za Ruse nesnošljivo stanje.

EnšlcsKo-francujKa ofenzira. Engleski izvještaj. K. B. Lon^on, 25. avgusta. Šest njemačkih vazdušnih brodova preduzeli su napade na istočnu obalu Engleske u vrenienu od ponoći do tri sata u jutro. Jedan je vazdušni brod prodro na zapadu prilično daleko u unutrašnjost, dok su se drugi zadržali na obalama. Nije još ustanovljen broj izbačenih bombi. Kao što se javlja, izbačene su mnoge bombe na brodove, koji su se nalazili na otvorenom moru. Počinjena je šteta neznatna. U jednom je mjestu razorena željeznička stanica i nekoliko kuća. Dosada je ustanovljeno, da je ranjeno 9 osoba, od toga nekoliko smrtno. Obranbeni topovi na obalama i na moru stupili su u akciju. Netcoliko je naših letilica preduzelo proganjanje neprijatelja. Jednoj je našoj letilici pošlo za rukom, da na kratki razmak otvori vatru na neprijateljski vazdušni brod, kojemu je na kraju pošlo za rukom, da nestane u oblacima. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 25. avgusta. U 3 sata poslije podne: Sjevcmo od Somme utvrdili su se Francuzi tečajem noći sjeverno i sjevero-istočno od Maure-klanca. Nijemci su upravili protiv sela žestok protivnapad; Kod visa 121 naše ih je topništvo i vatra mašinskih pušaka kosila, te se tako ni na jednom mjestu ne mogahu prikučiti francuskim linijama, več pretrpješe teške gubitke. Zarobljeno je 60 ljudi, medju ovima 2 časnika. Cjelokupni broj od Francuza na tom odjeljku uhvaćenih neranjenih zarobljenika od juče veći je od 350 ljudi. Izmcdju Ancre i Aisne bila je u toku noči žestoka topnfčka borba u pre-

djelu Roye Lassigny i MouHn sous Fouvent, a na desnoj obali Maase živahno je djelovalo obostrano topništvo u predjelu utvrdjenja Thiaumonta. U dva sata pokušaše Nijemci jednim napadom protiv F1 e u r y, koji se sa ivim izjalovio. U šumi od Apremonta Nijemci su po predhodnoj paljbi napali francuske rovove, ali im je napad olako zadržan našom okružujućom vatroni. Kod C h a uvencourta nije Nijemcima ispao napad na jednu omanju postaju u B e u e r u. Kod Gremecey sjevero-istočno od N a n c y svalio je juče jedan francuski pilot vatrom jednu njemačku letilicu. f! j e m d f k a. Novi njemački veliki Zeppelini. K. B. London, 26. avgusta. Lord Montague saopštio je u svome govoru na skupu u Burysaintedmunds slijedeće: Njemačka gradi sada Zeppeline, od kojih će tri do četiri u oktobru biti gotovi. Dva su već napolju, jedan već mane /riše na Sjevernom moru. Novi Zeppelini ođlikuju se svojom velikom brzinom, sposobnošću opterećenja, dalekim letačkim radiumom i visinom letenja, dugi su seđam stotina stopa a osamdeset široki. Zapremina iznosi dva milijuna kubičnih stopa. najveća brzina na sat 65 milja, akcijoni radijum pri pola tovara tri hiijade milja, snaga strojeva iznosi petnaest hiljada konjskih snaga. Zeppelini se mogu dići u visinu do 17.000 stopa, mogu nositi 5 tona bombi, a naoružani su mašinskim puškama i brzometnim topovima. Lord Montague traži hitno bolje uredjenje vazđušne službe i mnogo jače obranbene topove. Englesko se obranbeno naoružanje istina poboljšalo, ali je ipak još uvijek nedovoljno. Uredba o stranim vrijednosnim papiriuia. K. B. Berlin, 26. avgusta. Uredbom saveznoga vijeća naredjuje se opšte popisivanje stranih papira, papira koji se nalazi u inostranstvu, kao i papira koji služe za garanciju stranome dužniku, kao i najzad papira garantovanih preduzećima, kojima je sjedište u inostranstvu; uz to se traži i uvjerenje o učešću Nijemaca u straniin dioničarskim društvima. Time hoće da se dobiju podaci o njemačkom posjedu u stranim vrijednosnim papirima, koji je potreban u interesu Njemačke valutne i trgovinske politike. Neprijavljivanje kažnjavaće se.

EnšissKa 1 kcionije. Eng'eski Izvještaj o Zeppelinskom napadu. K. B. London, 26. avgusta. Zvanično se javlja: Oko ponoći nekoliko vazdušnih brodova preletješe istočnu 1 jugo-istočno obalu izbacivši veliki broj bombi. Do sada nije stigao nikakav izvještaj o ljudskim žrtvama i materijalnoj štetL Veliki zbor protiv skupoće. K. B. London, 26. avgusta. Kako javlja ,,D a i 1 y Telegrap h“ u Liverpoolu bio je ogromni zbor sindikata, na kojemu je protestovano protivu nemarnosti vlade što se ne pređuzima ništa protivu špekulanata sa životnim namirnicama. Finansijske konferencije u Calaisu. K. B. London, 26. avgusta. Zvanično se javlja, da je 23. ov. mj. u Calais održata izmedju engleske i francuske vlade finansijska konferencija, na kojoj je riješavano o isplatama u inostran-

stvu 1 uredjenju mjeničnoga kursa Izniedju oblju zemalja. itaiija. Iz talijanskog ministarskog vijeća. K. B. Lugano, 26. avgusta. Jučei* je držano vijeće talijanskog ministarstva, na kojem su bili prisutni svl ministri. Zvanično se objavljuje, da su na ovom vijcću raspravljena pitanja uprave. Talijanski zvanični izvještaj od 23. avgusta. K. B. Rim, 24. avgusta. UL dolini A s t i c o neprijatelj je noć u oči 22. avgusta tukao žestokom baterijskom paljbom naše položaje, ali do pješadijskoga napada nije ni došlo. Iste noći zaustavili smo našom vatrom neprijateljski pokušaj nadiranja izmedju GrandaSingarella i Grande Zebio na Aziaskoj visoravni. U odsjeku T o f a n a naša pješadija i alpinska odjeljenja posli;^ kratke, ali efikasne topničke pripreme sjajnim napadoin zauzeše jake neprijateljske položaje. Na zapadnoj padini trećega T ofanskoga vrha i u dolini T r a v e n c nz e neprijatelj je pretrpio teške gubitkc, ostavivši u našim rukama 40 zarobljenika, oružja i municije. U g o r i č k o m odsjeku bila je topnička vatra. Jučer po. .je podne jedno neprijateljsko odjeljenje pokušalo je nadiranje prema vertojbičkom potoku, ali je odbijeno našom preciznom vatrom; neprijatelj je ostavio mnogobrojne lješeve na bojištu.

M nn moiu l pod morcm. Podmorski napad u Baltičkom moru. K. B. Kopenhagen, 26. avgusta. ,,N a t i o n a 1 T i d e n d e“ javlja sa Malmoa: Sinoć je pošao iz Orengruuda transport od deset njemačkih parobroda pod sprovodom švedskih torpednjača. Rano u jutru opažen je sa prednjega broda periskop jedne podmornice. Odmah zatim opaljen je torped, koji je promašio svoj cilj. Napad nije ponovljen. Sprovodna šveđska torpednjača za vrijeme napada nalazila se na začelju transporta. Sve više talijanskih žrtava. K. B. London, 26. avgusta. ,,Lloyđs“ javlja za potapanja dvaju t a 1 i j a n s k i h jedrilica. Prema izvješta* jima iz Genove u tamošnjim je vodama zadnjih dana potopljeno p e t talijanskih jedrilica. Zapljena pošte. K. B. Kopenhagen, 26. avgusta. Cijela pismonosna i amanetna pošta danskog transatlantičkog broda „Frede-, rik“, koji je putovao iz New-Yorka za Kopenhagen, zaplijenjena je u Kerkvalln.

Austro-Ugarska. Ugarski sabor. K. B. Budimpešta, 26. avgusta. Ugarski dopisni ured javlja: S obzirom na to, da je većina odrekla održavanje tajne sjednice, koju je tr'ažila manjina, sađa se javlja da bi se ovoj želji manjine vodilo računa, da je predsjednik sabora unaprijed bio izvješten, da grof A nd r a s s y u toj tajnoj sjednici misli da govori o pitanjima spoljne politike, koje nije mislio da diskutuje u javnoj sjednici. Ministar predsjednik T i s z a izjavio je na kraju sjednice, da će on sa svoje strane glasati za takav prijedlog, ako bi vodja opozicije ponovo predložio tajnu sjednicu.

Hodiistak. Prosiaua areuos dara. Gornji Milanovac. Rodjendan Njcgovog Veličanstva svečano je prosla\ ljea u cijclom okrugn. Već u oči rodjendana grad je bio iskićen zastavaina, buknuše na svima visoviina siliie vatre. Sve državne kao i neke orivatne z/.rade bile su osvijetijene. Na crkvi je paljena bengalska svjetlost, a na suprotuom visu biistahu u ogromnoj veličini počctna siova carevog imena F. J. 1. U devet sati u vcčer prošla je pod zvucima glazbe kroz grad bakljada. 18. u jutru služena je na glavnom trgu blagodarenje pod vedriin nebom, kojem prisustvovahu sve čete ovdašnje posade. lsto tako služeno je svečano blagodarenje u mjesnoj crkvi. Cinodejstvovao jc c. i kr. pravoslavni vojni sveštcnik, a pored njega dobrovoljno i sveštenlci gornjotnilanovački, breznanski, takovski i prislauički. Osim časničkog zbora bio je u crkvi i cjelokupnl opštinski odbor, mnogi gradjani i pitomci doma sirotne djece. Za vrijeine banketa održao je okružni zapovjednik potpukovnik B a u m a n n zdravicu Njegovom Veličanstvu, koju su svi časnici i činovnici uz odušcvljeno klieanje prihvatili. To je svečano raspoložeuje dobilo izraza još i u skupljanju za fond austro-ugarskih udovica i siročadi, kojom je prilikom palo pet stotina kruna. Palo je u oči korcktno i realno držanje stanovništva, koje je svuda pokazalo učešća u svečanostl, ma da to od njega nitko nije zahtijevao. Okružni zapovjednik B a u mann dao je iz vlastitih sredstava sto kruna za gradsku sirotinju i pedeset kruna za gornjomilanovačku crkvu. Obrenovac. U očl rodjendana Njegovog Veličanstva priredjcna je bakljada kroz grad, koji je bio iskićen zastavama 1 osvjetljen, poslije čega je priredjcn i lijep vatromet, pri

pojavi tnonograma Njegovog Veličanstva, stanovništvo je priredilo manifestaciju lojalnosti. 18. avgusta posada je izašla na paradu, koja je završena defilovanjcin čcta. Prije podne izadjošc pred sreskoga zapovjcđnika pukovnika Gertla deputacije iz cijeloga sreza sa molbom, da prilikom rodjendana Njcgovog Veličanstva primi izraz njihove lojalnosti i poštovanja. Jagodina. Prilikom rodjendana Njegovog Veličanstva, odsluženo je u katoličkoj crkvi blagodarenje, na kojemu je služio njemački vojni sveštenik, a kojenru su prisustvovale čete njemačke i austro-ugarske posade. Na osnovu tražcnja stanovništva odsiuženo je blagodarenje i u pravoslavnoj crkvi, kojemu su prisustvovale njemačke i austrougarske časničke deputacije, kao i vojnici pravoslavne vjere. Za vrijeme banketa, na koji su bli pozvati i njemački časnici sa majorom T h o r m a y e r o m na čelu. sreski zapovjednik potpukovnik barun S a 1 i s-S o g I i o izrekao je zdravicu Njegovom Velićanstvu. Požega. Prilikom rodjendana Njegovog Veličanstva cara grad je iskićen zastavania vlastitom inicijativom stanovništva. Prije podne odsluženo je svečano blagodarenje, kojemu su prisustvovale ćete ovdašnje posade. Krupanj. Povodotn rodjenđana Njegovog Veličanstva bio je Krupanj i krupanjski kotar okićen zastavaina austro-ugarske monarhije. U oči toga dana priredilo je stanovmštvo osvjetljenje svojih domova. 18 . avgusta priredjeno je svečano blagodarenje u pravoslavnoj crkvi u Krupnju. Po odslaženoj službi božjoj drfao je kotarski zapovjednik nadporučnik I v a n k a vojniđma, a pravoslavni sveštenik sakupljenom narodu prikladan govor. Oba govora popraćena su živim usklichna Nj. Veličanstvu caru 1 kralju. Prisutni predsjednici opštinski iz kotara. sveštenstvo i najvidjeuiji

gradjani predstali su kotarskom zapovjedniku kao deputaciia, davši izraza svoje odanosti prema najvišoj osobi Nj. Veličanstva. Valjevo. U oči rodjendana Njegovog Velićanstva, okitilo je zastavama i osvijetlilo svoje domove ovdašnje gradianstvo iz vlastitih pobuda. 18. avgusta i ako nepozvani, predstali su gradonačelnik i protopresviter na čelu jedne gradjanske cjeputacije, da prisustvuju poljskoj misi.

Izuještaj o SrKinia sa Krfa. 82. (iospodji M i 1 i c i T a 1 o v i ć, Ruđnička ul. 34. — Kragujevac. Zurav sam i pczdravljam. Divić otputovao. Aca i Vlastimir Talović. 8.L Gosi.odinu Luki Jakševcu apotckaru, KragujeVac. — Zdrav sam sa Pufanom i Nićiforom. Primi pozdrav od tvoga Milorada Paunovića. 84. Gcspodji M i 1 e v i B i r č a n i n udovi, Valjtvo, Mihša Velikog ul. 40. Preko Milana Strunjala saznadoh, da ste zdravi u Valjevu. Ja sam zdrav 1 ne trebajn mi novci. Pozdravite sve prijateljc. Pera. Luka Tadić, Voja Stajić svi zdr&vj i pozdravljaju. Ilija Birčanin. 85. Gospodji Zorki Pavla N i k o 11ća, Biioljska ul. 62. Beograd. Zdrav sam. 1 ražiin po „Beogradskim Novinama“ vijestl o tebi, alflih ne mogu naći. Pisao sam Dragom Milovanoviću u Ženevu da ti pošalje 200 franaka mjesečno. Pisah i g Peri Kušakoviću, apotekaru. Poz-Ravi Zorku i sinove. Milait, Dragi i Kalča (Kosta?) samnom su i zdravi. Paja 86. Gnspodji Anki .Vase P e t r ov i ć a, kod Nastasa DKmitrijevića, Kraljevo. Očekujcm odgovor. Ako ti treba novaca, traži od oca ili od Bose. Pozdrav tebi i djeci. Vasa,

87. Gospodji Milki Zdravkov i ć, udovi, Jcvanova ul. 53. Beograd. Ja i At.a zčravi snio. Neznam ništa o Jaši i Vladanu. Odgovori. Vasa. 88. Gospcdji Persi Janka P e t k ovića, Zaječar. Srbija. Zdrav sam sa Petrom. Htio bih znati je li Anka sa djecom stigh. natrag u Beograd, piši. Vasa. 89. Gospodji Eufemiji Kr. D j o rd j e v i ć, Du.šanova ul. 40, Beograd. Čim budcm rnogao, poslaću ti novaca. Ja i Paia zdravi smo. Mnogo pozdrava tel i i djeci. Piši Kosti Blagojeviću u Petrovac, da je Mita zdrav i samnom ovdje. Koie. 90. Gospcđji Ruži D. M i h a j 1 ov i ć, učiteljici, Dragačevska ul. 26. Beograd. Pročitah u „Beogradskim Novirama“, đa ste zdravi. Javite familiji u Sopotu. da sam zdrav. Pozdravite Radu, l.jubu, Acu, Miku, Miloša i Gileta. Pozdrav Milan Novičič. 91. Gospoaji Anki Vase P e t r ov i ć a, Šumadijska ul. 5. Beograd. Posiah ti dva puta po 100 dinara preko Banke Andrejević i Komp. Ako ti treba novaca. uzmi od Bose, ja ću vratiti. Traži i od familije. Čuvaj se, mnogo pozdrava tebi i djeci. Vasa. 92. Gospodji Darhki K a 1 a b i ć, Maiajnička ulica 19. Beograd. Teodosije i Dragoljub ovdje su i zdravi. Dragi otputovao u Francusku. Odgovori. Mnogo pozdrava tebi i sinovima. Milovan. 93. Gospcdjici Milici Naumović e v o j, Drinčićeva ul. Kragujevac. Ljubiša u Lcndonu u školi. Djoka zdrav u Solunu. Neznam ništa o Milanu. Mncgo pozdrava jednoj i drugoj Dani. Milorad Paunović. 94. Gosp'Klji Ani Kolarovskoj, diplomiranoj babici, Dositijeva ul. 53. Beograd. l'ragoljub, Mita i Momčilo zdravi. Moj brat Mita umro u ratu. —

Nemoj javljati Nati u Niš da je Mita umro. Samo joj kaži, da smo svi zdravi. Nikola Arandjović (?ArandjeIović). 95. Kosari Proke S t o j k o v i ć a, Karagjorgjeva ul. 78, Bcograd. Kosa, Radmila i Nikola mnogo pozdravljaju. Zdrav sam sa Bosom i Radosavom. Proka. 96. g. Petru J e I i ć u, sudiji, Kruševac. Ja i Sava zdravi smo. Milutin otišao na studije u Francusku. Najbolje bi bilo da mi pošljete punomoćije, da ja ovdje naplatim vašu piatu, te vam je pošaljem preko neke banke. Mnogo bozdrava Djokica (PJovica) i Mikica. 97. Gospcdji Zorki Pavla N i k oI i ć a, Sopot. Pisao sam g. .Dragoljubu Milovanoviću u Zenevi, (direktoru Hoteia „Terminusa"), neka ti poša'lje novaca. Mnogo pozdrava. Paja. 99. Gospodji Radojki N i k o 1 i ćvoj, činovniku lzvozne Banke, Bitoljska ul. 62. Bcograd. Molim za izvještaj, je li moja žena u Sopotu, javite preko „Beogradskih Novina". Pozdrav sviraa. I J avle. 93. Gospođji Radojki N i k o I i ćk i, Ivanjica—Radaijevo. Radomir i Miloš zdravi su Gdje je Kosta? Mnogo pozdrava svima. Svetozar. 100. Gospodji Vidosavi B. Popov i č, vlasnici apoteke, Ub. Ja, Bora, Miša, Timotije Aca, Peli, brat Sveta i Miladin Popcvić. svi smo zđravi. Odgovor pieko Svete Stolice ili preko Crvenog Krsta u Zenevi. Bosa. 101. Gosncdji Nataliji N. B. J a nk o v i ć a, Palarka. Ja i Bora zdravi smo. Piši preko sv. Stolice ili Crvenog Krsta u Zenevi. Bosa. 102. Gospodinu Arsenijeviću ekonomu, Paianka. Ja i Bora zdravi smo; vidi i prethodni izvještaj br. 101.