Beogradske novine

BEOGRAD, srijeda 11. oktobra 1916.

fzlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: ■ Beogradu i n krajevima za- „ , posjednutlm od cartko 1 kra- h Q IJevskih feta po cijcoi od w * ■ HrvatskoJ-Slavonijl, BocniHercegovioi I DalnutcMI po djoai od 8 h tzvaa ovof podrntja ... 12 h

Pretplata: za 1 mjesec a Beogradu i a krajcvima zaposjednutim od carako i kraijavsklh četa K a Hrvatakoj-Slavonijl, BosolHercegoviai I Dalmaciji K2*8I Izvaa ovog podruCja . . . K»-—

Oglasl po cljcnlkm.

UredaMvo t BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava. prlinaajo oglaaa I pretpiate: Kneza Mihajla ut. broj 38. Teiefoa broj 25.

Godina II.

Novi uspjesi premaRumunjima uErdelju, veliki plijen u Brašovu. — Njemačke podmornice na američkoj obali potopile devet parobroda.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-urarskog generalnog stožera. Kb. Beč, 10. oktobra. Istočno bojište: Sjevero-istočno od C s e r n a h ev; s-a odbile su naše čete rumunjske napade. U granipnom prostoru južno od Hatszega otcto je neprijatelju brdo N e g r u 1 n i. Plijen iz bitke kod Brašova iztiosi do sad 1175 zarobljenika, 25 topova (medju ovima 13 teških), fnnogobrojne kare, mnogo oružja, dvije lokomotive, preko 800, većinom provijantom natovarenili, željezničkih vagona i mnogo druge ratne spreme. Potučenu drugu rumunjsku armiju gonimo u planinu. Armija generala pl. A r z a bacila se na obranbenu pozacliihi neprijateljevu i sada zadobija izlaske u ravnicu C s i k i g 6 r g y o-s k u dolinu. S r u s k o g fronta ima saino da se javi o odbrani neprijateljskih naleta u prcdjclu L u d o \v e i o jurišu i zauzeću sela H e r b g u t o \v a na Narajowki, koje su izvršile njemačke čete. Talijansko bojište: oni frontu Talijani su •ne jake’topničke pri'preme prešli juče po podue u opšti napad, protivu našili položaja na visoravni K r a s a i to u odsjeku izmedju S a n 0 r a d o d i Merna i dobcrdobskog jtzera. To je bio dan časti za naše čete, koje se tamo bore. Trajna vatra nije bila u stanju da ih pokoleba; neslomIjjuom snagom one su snažnim jurišima odbile protivnika, nanijevši mu najteže giibitkc, i cdržale su sve položaje. Borbe na f 1 e i m s k o m frontu traju i dalje. U oblasti Lusia dovela je jedna naša patrola 53 zarobljenika, Nekoliko jakih talijanskih napada protivu odsjeka G a r d i n a I-B u s a A 1v a su/.M.eno je. I iz.-nelj'i s u g a n s k e 1 e č a v s k e doline neprijatelj mjestimice pokazuje živahnu djelatnost. Na P a s u b i u se vodi velika borba. Jugoistočno bojlšte: U A r b a n i j i nema nikakvih važnijili dogadjaja. Zamjcnik glavara generalnog stožera pl. H6fer, podmaršal.

latov:.-iv!:.->, fionj’ v i)osn7f vj^rriodnc\

Dogadjaji na moru: Noću izmedju u oti 9. ov. mj. jedna na*a pomorska eskadrikt btmbardovala jc uspješno bomb.una le‘ačku stanicu i pristanišna postrojenja kod F1 or e. Noću izmedju u oči 10. ov. mj. jedna naša pomorska eskadriia bombardovala je s puno djelovanja vojničke predmete kod T r ž i ć a, neprijateijsku letačku stanicu kod G r a d a, druga eskadrila kolodvor i vojnička postrojenja kod San Giorgio di Nogaro, Postignuii su mnogi puni pogodci. Sve letilice vrar'.ie su se sa tog pre<Aizeća nepovrijedjene, i ako su se nalazile pod žestokom vatrom. Zapovjedništvo mornarice. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 9. oktobra. Zapadno bojišle: Front maišala vojvođe Albrechta Wurttemberškog: U primorskoj oblasti, južno od Y’pra vladala je živa vatrena i predstražarska djelatnost. Front prijestolonasljednika R u p prechta bavarskog: Gorostasna bitka na S o m pi i još traje; gotovo se može reči da su naši udruženi neprijatelji juče još povećali svoje napore. Tim je osjetniji za njih teški i krvavi poraz, šio im ga je nanijela junačka pješadija i snažna artiljerija vojske generala pl. B e 1 o w a. Na frontu od 25 kiloinetara nije izgubljen ni najmanji komadić rova. Sa neobičnom žestinom i u malim razmacima vremena jurišali su Englezi i Francuzi bez obzira na njihove vanredno jake gubitke izmedju Gueudecourta i Bouchav e s n e s a na čete generala pl. B 6 h m a i pl. G a r n i e r, koje su ih redovno potpuno odbijale. Kod Le Sersa, prilikom čišćenja jednog poiožaja od neprijatelja, zarobili smo 90 Engleza i zaplijenili smo sedam mašinskih pušaka. Artiljerijska borba dostigla je svoj vrhunac sjeverno od A n c r e i u nekim odsjecima južno od S o m m e, tako je naročito bila žestoka s obiju strana V e rmandovillersa. Front njemačkog prijestolonasljednika: U Argonnima razorismo velikim eksplozijama francuske rovove u znat-

nom prostranstvu. Istočno od Maase s vremena na vrijeine znatno je oživela obostrana vatra. Jaki topnički napon tražio je najveće naprezanje i od strane naših letaća, koji su kao osmatrački letači za topništvo i radi zaštite tih osmatrača imali da izvrše vrlo teške zadatke. Osmatrački letač može ispuniH svoj zadatak samo onda, kad ga borbeni letač brani od neprijatelja. Letačke borbe, koje su se uslijed toga razvile do dosad nezapamćenog obima, bile su uspješne po nas, Mi smo u septembru izgubili 20 letilica u vazdušnoj borbi. Za sudbinu jedne letilice još se nezna. Francuzi i Englezi na protiv izgubili su za isto vrijeme: u vazdušnoj borbi 97 letilica, pod vatrom odbranbenih topova 25 letilica, dok je sedam ietilica bilo natjerano da se spuste u našim linijama; ukupno su dakle izgubili 129 letilica. Letilice su pale od prilike u podjednakoj količini kod naših i kod neprijateljskih redova. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Jučer su Rusi ponoviii svoje napade protivu jednoga dijela fronta zapadno od L u c k a, koji je onomad bio napadan. Napadi im nigdje nijesu imali uspjeha, a oni su svuda pretrpili najveće gubitke. Oni su opet pretrpili krvav poraz. Jugo-istočno od Brzeszanya odbijeni su ruski naleti. Front konjičkog generala nadvojvode K a rl a: U Karpatinm promjeriii smo iznenadnim napadoni na B a b a L u d ow i svoje položaje unaprijed i odbranili smo zadobijeni prostor u žestokoj borbi prsa u prsa. Erdeljsko bojište: Uistočnom Erdelju nastavili smo svoje nastupanje. Rumunji su tučeni u bitci kod B r a š o v a (Kronstadta). Uzalud napadoge Bjihova pojačanja, koja su bila došla sapsjevera, sjevero-istočno od grada. Zauzet je 'T o rz b u rg (Terczvar). Protivnik odstupa na cijelom frontu. Kalkar.sko bojište: Grupa maršala pl. M a c k e n s e n a: Njemačke čete, potpomognute austrougarskim dunavskim monitorima, zauzeše prepadom dunavsko ostrvo sjeverozapadno od Svištova. Tom je priiilcorn zarobljeno dva časnika i 150 ljudi zaplijenjeno je šest topova. Maćedonsko bojište: Zapadno od željezničke pruge L erin—Bitolj odbijeni su neprijateljski napadi. Istočno od te pruge, pošlo je protivniku za rukom, da se o d r ž i n a lijevoj obali Crne Reke. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Izvještaj turskog glavnog stana Kb. Carigrad, 9. oktobra. Feiahijsko bojište: Uobičajena puškaranja. Odbacili smo protivnika, koji je pokušavao da se uvuče izmedju DevledAbada i Hamadan.a prema Karaduhuru. Kavkasko bojište: Na đesnoin krilu čarke. S vremena na vrijeme pješačka i artiljerijska vatra. U središtu opet smo svoje položaje nešto pomjerili u naprijed. Na lijevom krilu sukobi izinedju izvidničkih patrola. Zadobili smo nekoliko zarobljenika i zaplijeniii smo veliku količinu oružja i ratne spreme. Na ostalim bojištiina nije bilo značajnijih dogadjaja.

Izvjesiaj bugarskog ^5-3vnog stožera. Kb. Sofija, 9. oktobra. Maćcdonsko bojište: Zapadno od željezničke pruge LerinBitolj uobičajena obostrana topnička paljba; istočno odatle napadao je neprijatelj naše položaje od K e n a 1 i do Skočivira doboškom vatrom, te su pod njenom zaštitom više neprijateljskih bataljona prešii Crnu Reku. Odmah je preduzet protivnapad; borba još traje. U nizini M o g 1 j e n i c e traje vatra s obje strane iz topova i mina. Istočno i zapadno od Vardara kao i na podnožju Belasice planine vodi se slaba artiljerijska borba. Razbili smo vatrom nekoliko neprijateljskih četa, koje su bile ušančene kod S o k o 1 o v a i R a d i 1 e. Na frontu S t r u m e predstražarske borbe. Na jegejskom primorju mir. Rumunjsko bojište: Na Dunavu je iznenadnim prepadom i uz učešće dunavske flotile zauzeto ostrvo zapadno od Z i m n i c e na istočnom kraju kanala Belene; zarobljeni su: 2 časnika i 50 vojnika, a zaplijenjeno je 6 mašinskih pušaka. Na morskoj obali mir. Rot podmornico na cmerlćko] obflli. Da put podmornice ,,U 53" nije samo bravura jednog smjelog mornara, moglo se već i misliti kad je o tome bila stigla prva vijest. Danas nam je poznato, da je već devet brodova potopljeno na američkoj obali, i ua 'amo nije na poslu samo jedna, nego su tri njemačke podmornice. Svjetski je rat, dakle, preko noć i bez ikakve objave rata dobio jedno novo bojište, te je rat, koji je Njemačka primoratia da protivu Engleske vodi svom svojom silom, dobio proširenje, na koje je njemački državni kancelar svakako i ini-

slio, kad je prije dvije nedjelje u reichstagu izgovorio riječi da bi ouog nje-, mačkog državnika, koji bi se ustezao da protivu Engleske upotrebi sva pogodna i stvarna sredstva, koja bi mogla prckratiti rat, trebalo objcsiti. Ratne podmornice s pravcem za Amcrikti sad su već ostavile svoja domaća pristaništa. Pitanje o podinornicama, koje jc javno mnijcnje Njemačke podijelilo u dva velika tabora i koje je baš ovih dana bilo predmet savjetovanja kod državnog kancelara, postalo je izijenadnom upotrebom tog oružja na amcričkoj obali opet veoma aktuelno. Kao što je poznato, u Njemačko] postoje široki krugovi, i kako izgleda, dobivaju svc veći upliv, koji od bezobzirne i najoštrije ujtotrebe podmornica očekuju savladjivanje Engleske i skraćivanje r:tta. Istraživati i ispitivati tačnost tog giedišta nije, po sebi se razumijc, stvar stranaka, nego to pripada najvišoj njemačkoj vojnoj upravi i onim odgovornim činjcnicama, koja ćc politička sumnjičenja, koja dolaze u pitanje, umjcti po njihovoj težini ocijeniti. Odašiljanjc ratnili podmornica u Ameriku izglcda da govori o tome, da sc za sada, ne napuštajući gledište, koje je posljednjom notom NjemaČke Sjedinjenim Državama utvrdjeno odnosno postupka prema neutralnim brodovima, manje misli na pooštravanjc nego li tia proširenje rata s podmornicama. Pojavom podmornica sa onu stratiu atlanskog • oceana stiče se jeđtiovremeno pojačana djelatnost podvodnih brodova u sjevertiom ledetiom raoru, gdje norveški brodovi natovaretii ratnom robom za Arhatlgelsk postaju žrtve tog njetnafkog oružja. Zbog tog je velika uzrujanost ovlađala norveškotn štampom, i vlada se u Christianiji okrivljuje, što ona onim istim podtnornicatna daje u norveškhn vodatna skloništa i oslone tačke, koji nanose velike štete norveškoj trgovini. Njemačka je štatnpa s pravom na to odgovorila, da onaj, koji prenosom ratnog materijal.i za njcnc neprijatelje ltoće da pribere ogromne dobiti, mora biti spretnan i na gubitke, koji s tim stoje u vezi, i da je u ostalom predpostavka, kao da su njeinačke podmornice upućene da iinaju oslomi tačku na norveškoj obali, potpuno besmislena, s pogledoitr na veliko telmičko usavršavanje u konstrukciji tih brodova. Put podmorttica u Ameriku i put — tako isto bez ikak'ih oslonih tačaka — koji je u velikim daIjinama do u srcdozemno more izvršett, dovoljno svjedoče o tačnosti gor.njeg odgovora. Podmornički rat u sjevcrnotn ledenotn tnoru treba Rusiju, a onaj na amerikanskoj obali Englesku i Fran-

Podlistak. Ruska dneuna Stampa. Jedno od mijkarakterističnijih mjetila života svake moderne države jeste njezina štampa. Administrativiia i duhovna organizacija listova, njiliov stil i njihova sadržina, zakon o štampi i nadzor nad ovim kao i istorijski razvitak iste u kojoj bilo zetnlji, pružaju dragocjene podatke u kulturno-istorijskom ispitivanju. Ovo naročito važi za r u sku štampu, koja je se razvijala pod osobitim uslovima, počev od izvještačenog potpomaganja pod P e t r o m .Veliki m, pa kroz vladavinu absolutizina do sadanje ograničene ustavnosti. Razmatranje tili pitanja n e tn o ž e b i t i predmet jednog novinarskog č 1 an k a, već samo jedne naučne m o n o g r a f i j e. Ovini primjedbama hoćemo samo da ukažento na to, da ovaj kratak površan pregled ruskih novina tu temu ni iz daleka ne isc r p 1 j u j e, već da samo treba da posluži kao i z v j e š t a j o spoljnoj fortni i o uslovima pod kojima se razvio sađašnji ruski duhovni život. U urskoj štampi su slabo zastupIjeni politički ekstremi. Opoziciona štatnpa nije se mogla razviti iz prostog uzroka, što njezinom legalnom opstanku stoje mnoge teškoće na putu. Za sada je jedini socijalistički list marksističkog pravca ,,G o 1 o s T r u d a" ifuL.. x

(Glas Rada) u S a m a r i, koji je pokre»ut na mjesto prije njekoliko mjeseci zabraitjeitog Iista ,,N a š G o 1 o s“, bori se neprestano s policijom za svoj opstanak. Na suprot tonie ima krajnja reakcionarna desnica više listova, kao što su: ,,Z e ra š č i n a“ ,,R u s k o j e Z n atn j a“, G o 1 o s R u s i j“ i drugi, ali svi ti listovi razlikuju se satno po stilu i ne štampaju se u innogo primjeraka, tna da po kad i kad Ijudi, koji im stoje za ledjima, održavaju dobre odnose s vladotn i imaju veliki utjecaj. Za njih se veli, da skoro svi primaju državmt potporu. Najvažniji od tih listova jeste list ,,M oskovskija Vjedomost i“, koji je osnovan 1756. godine. Većina ruskih listova je 1 i b e r a In a. Medju ovima zauziina petrogradsko ,,N o v o j e V r e in j a“ sa svojim izdanjem ,,V e č e r n o j e V r e m j a“ čudan položaj. Njega je osnovao stariji Suvorin godine 1869., a jedino načelo, koje ga karakteriše, jeste pretjerana mržnja prema Nijemciina i Jevrcjitna. U ostalim pitanjima ovaj se list koleba izmedju vlade i javnog innijenja, te pošto održava dobre odnose sa vladom, to je u stanju da često puta udari novim kursem prije, no što to vlada zvanično preduzima. On je na taj način barometar, koji predskazuje prcfmjcnc vladine, te je poglavito zbog toga i najviše rasprostranjen u p o I i t i čk i m i činovničkim krugovima. Od velikjh petrogradskih listova vrijedno je još napomenuti ove: ,,R j e Č“, „Birževija Vjedomo-

s t i“, ,,T orgovo-Promišljenaj a G a z e t a“ i ,,D j e n j“. List ,,R j e č“ je osnovan 1906. g. i glasilo je k ad e ts k e (,,K. d.“ [,.Ka-dje“] konštitucijonalno-demokratske) p a r t i j e, a za saradnike ima umno ugledne ljude kao što su M i 1 j u k o v i Hesens. ,,B i rževije Vjedomosti“ osnovao je P r o p e r g. 1880. On ili i danas uredjuje u iiberalnom, ali o p o r t u n i s t i čk o m duhu. Inače je neprijateljski raspoložen prema Nijemcima. U poslijednjim mjesecima pokušala je jedna grupa velikih banaka da ga za 5 milijuna rubalja otkupi za svoje ciljeve. Ali po poslijednjiin izvještajima izgleda, da će ta grupa pokrenuti sa svim nov list ,,Z a r j u“. Ostala ruska štampa ni malo se ne raduje konkurenciji toga novoga kolege, te ga još u naprijed napada, veleći, da je prijatelj Nijemaca. „Torgovo - P r o m i š 1 j e n a j a G a z e t a“ jeste zvanični organ ministarstva finansija, te uslijed toga raspolaže izdašniin privrednim izvještajniin materijalom. No, u zamjenu zato, ona nema nikakovu slobodu opredjeljivanja, a kamo li mogućnofti da kritikuje privredne mjere vladine. Krajnje lijevo krilo ruskog liberalizina predstavlja ,,Djenj“. Valja naglasiti, da ovaj list, za razliku od svojih ostalih liberalnih drugova, ne pokazuje tolikoga neprijateljstva prema Njemačkoj. Naročito mu valja priznati objektivnost u pitaujinia r u s k i h N ij e m a c a kao i u pitanju obnavljanja privrednih odnosa sa Njemačkom.

t Najznatniji listovi u M o s k v i jesu: ,,R u s k o j e S 1 o v o“, ,,R u s k i j a V j e d o m o s t i“ i ,,U t r o R o s i j i“. „Ruskoje Slov o“, osnovano 1895. god., n a j r a s p r o s t r a n j e n i j i je ruski list. Štanipa se preko 300.000 primjeraka. Raspolaže najzamašnijom i zv j e š t a j n o m s 1 u ž b o m, ali zato ne važi baš kao tako pouzdano. List je u načelu liberalan, ali je često ,,vrd a o“ u svome držanju. Odlikuje se velikini iieprijateljstvom prema Nijemcima. ,,Ruski j a Vjedomost i“ zbog svojili mnogobrojnili akademskili saradnika i svoga o t m e n o g t o n a uživaju glas ,,p rofesorskog“ lista. Valja naročito naglasiti. da je ovaj list — protivno mnogim najčuvenijim predstavnicima svjetske štampe — ove svoje osobine u punoj mjeri zadržao i za vrijeme rata, šlo mu služi na osobitu čast. ,,U t r o R o s i j i“ organ t. zv. ,,o k t o b r i s t i č k e“, umjereno liberalne stranke. Njegov je osiiivač i sadašnji vlasnlk kruptii industrijalac Rjabušinjskij. List se naročito ističe traženjem jakih zaštitnih carina i korjenitih mjera za podizanje doraaće industrije, te je naravno u prvom redu rasprostranjen u krugoviina indus t r i j a 1 a c a. Poređ ovih najvećili i najglavnijih ruskih dnevnih listova u dvj.ema p r i j e s t o n i c a in a imperije, P e trogradu i Moskvi, nalazimo mnogobrojnu i valjanu štampu u u n utrašnjosti. Svi glavniji predstavnici ove štampe u unutrašnjosti u glav-

nom su 1 i b e r a 1 i, a u većini slučajeva i prijateljski naklonjeni J e v r e j im a, koji često sa svojiin kapitalima učestvuju u tim listovima, kao dijelom i u prijestoničkoj liberalnoj štampi. Ograničićemo se da nabrojitno s a m o nekoliko najvažnijih predstavnika velike ruske štainpe u unutrašnjosti, kao na primjer „0 d e s k i j a N ov o s t i“, ,,R o s t o v s k a j a R j e Č“ (Rostovu na Donu), ,,J u ž n i j K r a j“ (u Harkovu), „Pridnjeprovskij K r a j“ (u Jekatarinoslovu), ,,K i j e vskaja Misl“ i t. d., i t. d. . . . No, protivno većini liberalnih listova, zastupaju u nutrašnjosti d e s n i c u ,,K ij e v 1 j a u i n“ do krajnosti konzervativan iist i veliki neprijatelj Jevreja. što jc dokazao prilikom zadnjeg procesa pc tužbi za ritualno ubijstvo u Kijevu, i nešto umjereniji „0 d e s k i j L i s t o k“. Neki od ruskih velikih gradova, kao Varšava, R i g a. T i f 1 i s i t. cL, nijesu zastupljeni medju nabrojenim najuglednijim predstavnicima ruske štampe u nutrašnjosti. Ovo se objašnjava time, što je u tim gradovima većina sanovništva nerusko, te su i vodeći listovi u tim gradovima neruski, t. j. poljski, odnosno njemački, jermenski i t. d. Varšava je doduše iinala veliki, odlično uredjivani i mnogo či tani ruski list, „Varšavskij D n e v n i k" (kojemu je dugo godina bio urednik veliki prijatelj i po/navalac Srl a, prof. K u 1 a k o v s k i j), ali on ovdje ne dolazi u pitanje, poštc Je bio zvanični list, dok mi ovdjc or-