Beogradske novine

Sirana 2 .

11. oktobra 19lt>.

Beosradske Novine

Srijeda —- — Broj 239

cusku da oineta u neograničenom uvozti ratnog materijala iz neutralnih zemalja. Prenos u engleske luke biće dakle na dva mj^sta otežan, i to ne saBiO kao do sad pri njegovom prispjevanju u mjesto opredjeljenja, nego odntah pri njegovom polasku, te tako stoji izvan sumnje, da će Velika Britanija biti tom pojačanom djelatnošću najneprijatnije i najosjetljivije pogodjena. iTrebalo je mnogo vremena, da malobrojne njemačke ratne i pomoćne krstarice, koje su se prije početka svjetskog rata nalazile u dalekim morima, btidu savladane od nadmoćne britanske mornarice, a sad nastaje za englesko morsko gospodstvo nova dosta znatna opasnost od strane tobož blokirane Njemačke. Jer ratne podmornice, koje stt se prihvatile amcrikanske obale, ne’će se zadovoljiti potapanjem savezničklh transporata, nego će se upuštati i u borbu s neprijateljskim ratnim brodovima, koji če se jamačno baciti na lov za ovim drskim morskim junacinta, šfa više, podmornice će, gdje je to samo moguće. i same tražiti takvu borbu. Najbliža posljedica takvog proširenja ratne pozornice biće u Engloskoj naravno ttzvik ogorčenja i biče pfotcsta, upućenih Sjedinjenim Državama, kojim če se pozvati, da stanu na put tom najnovijem varvarstvu. Ali u njemačkim listovima već se sad naglaša,va, da će se podmornice strogo pridržavati odredaba međjunarodnog pra,va, i Engleska če dakle morati sarna ’da sc brani. Pa pošto se ona tfvijek Itvali svojom neograničenom moči na mortt, to če naravno morati i da iznaiazi sredstva, da tu svoju moć održi u snazi. I a za Boga i n Njetnačkoj su našli sredstva, da tu moć izigraju. Rat na tnoru i pod morem. Tri podmornice na amerlčkoj oball. Kb. New-YorJi, 10. oktobra. Nantucketska ploveča kula svetilja javlja, da je devet brodova potopljeno. Tri podinornice su na poslu. Jedan od putnika parobroda „Stefano' priča, da je, prema iskazu časnika, parobrod zaustavila njemačka podmornici ,U 61 “. Žrtve podmornice ,11 35“. Kb. St. Johns (Nova Fundlandija), 10. oktobra. Reuterov ured javlja da je blizu newjorškog pristaništa potopljen parobrod „Stehano* (3449 tona) od jedne podmornice. Na brodu bilo je medju putnicima 30 američkih gradjana, medju njima četiri žene. Brod je potopljen na svaki način ođ njemačke podmornice ,U 35“, koja je onomad stigla u Ameriku. Posada i putnici spašeni su. Nove žrtve podmornice „U 35“. Kb. Boston, 10. oktobra. Po jednoj Reuterovoj vijesti potopljen je engleski parobrod ,Kingston“. Jedan američki razorač spasao je posadu. Drugi razorač spasao je posadu parobroda ,Westpoint“. New-Yorški listovi javljaju, da su na obali Massachuseitsa potopljeni: nizozemski parobrod ,BIommersdijk“ i norveški parobrod ,Christian Knudson“. Posade su spašene. Još jedna žrtva podmornlce ,U 35“? Kb. Boston, 10. oktobra. Reuterov ured javlja prema jednoj privatnoj depeši, da je britanski parobrod „West'Point“ torpediran, 1 da se topi. NjemaČke podmornlce u kanalu La Manchu. Kb. Berlin, 10. oktobra. Jedna njemačka podmornica potopila je u kanalu La Manchu od 5. ov. m. sedam

vcnstveno govorimo o nezavlcnoj štampi. l' ostalom. takve zvaiiičtie Jistove imaju gotovo svi ve:i rtt.ski gradovi. SrediŠnji zvanični list jcste petrogradski ,,P r a v i t e 1 j s t v e n i j V j e s t n i k“. Neki od n j e m a č k 1 h listova u Rusiji, sada izlaze na r u ss k o m j e z i k u, kao tta pr. ranija ,,Rigasche Rundscitau“ sađa kao ,,R i 3 koje Obozrenije". U ovim redovima, mi smo samo sasvim površno pomenuli najglavnije ruske svakodnevne listove. Trebalo bi obimne sludije, kada bi se htjeli obazrijcti na ncbrojeno i odlične -ruske č a s o p i s e, od kojih još tnnogi uživaju svjetski gias iz vremena, kada stt siavni ruski knjižcvnici XIX. vijeka, uslijed tadašnjilt političkih prilika svoje naprcdnc političke misli morali oblačiti u čisto iiterartio rttho. Od isto tolikog intcresa bilo bi posmatrati i mnogobrojnu i razvljenu štampu neruskih naroda u Ruskoj itnpcrijl, koja ima bezbroj ugtednili I u svakom pogledti valjanlh predstavnika. Ovdjc ne dolazc sarno tt pitanje jeditte provittdje sa prvenstveno neruskim živIjcni, kao Poljska, baltičke zemlje, Kavka* i t. d., več i sama unutrašnjost Rusije u itžetn sniisiu, gdje na primjcr štampa mnogobrojnilt muslitnuna ima .vrlo interesantnih predstavnika.

neprijateljskih trgovačkih brodova i tri neutralna parobroda. Druga jedna podmomica potopila je 4. oktobra na engleskoj obali tri ribarska broda. Potopljen talljanski brod. Kb. Paris, 10. oktobra. Kako „Journal“ javlja potonuo je tali* janski parobrod „Alberto Troves“ blizu prlstaniita M u r o (Portugalija). Posada je spašena. Neutralci se međju sobom potapaju! Sudarnesretnim slučajem izmedju danske podmornice i norv e škog broda. Kb. Kopenhagen, 10. oktobra. Kada se pri jednoj vježbi danska podmornica „Dykkeren* pomoiila kod Taarb e c k a iz vode, sudarila se nesretnim slučajem sa jednim norveškim trgovačkim brodom i odmah je potonula. Od posade spašeno je samo tri čovjeka.

li j e nt o t k o. Glavnl odbor Reichstaga. Kb. Berlin, 10. oktobra. Glavni odbor Reichstaga produžio je povjerljivo savjetovanje o spoljnoj polit i c i, u toku kojeg su se razni govornici izjasnili protivu članaka, koji su poslijedltjih dana izašli u berlinskim listovima o radu odbora za spoljne poslove. Reichstag i spoljna poi'tika. U glavnom odborit njemačkog reiehstaga podnijeli su nacionalni lihcrali prijedlog, da se obrazuje stalan odbor za spoijne poslove i da se ovaj ovlasti, da se može, i kad je reichstag zatvoren, dakle u svako doba, da sasta.ie. Napredna stranka podnijela je sličan prijedlog kao i centar. Ovaj iraži, da reiehstag ovlasti glavni odhor, da se isti može tt cilju savjetovanja o spoljnim pitanjima i o ratu sastajati i za vrijeme odloženog reichstaga. Državni sekretar Jagow rzjavio je, da potpuno shvaća interesovanje parlamenta za trajnom informacijom o spoljnjoj politici, ali misli, da se želja za dalje informiranje daje najbolje it glavnom odboru ispuniti. Nije moguće, da se odbor uvijek tek saziva, kad se iniaju riješavati važna pitanja, jer bi tada riješenje zakasnilo. U glavnome bi dakle zadatak odbora bio, da se dade inforrnisati i da ispftuje opšte poteze spoljne politike. Državni sekretar je gotov, da u tom smislu dodje tt bliži dodir s odborom. Zatim stt primljeni prijedlozi centruma ogromnom većinotn. Jubilej Wurttemberškog kralja. Kb. Stuitgart, 10. oktobra. Prilikom svoga viadarskog jubileja primio je Wiirttemberški kralj čestitke od cara i kralja Franje Josipa, kao i od sviju vladara i slobodnih gradova njemačkoga saveza. Od neutralnih vladara čestitaia mu je holandska kraljica W i 1 h e 1 m i n a i velika vojvotkinja Luxemburška. Čestitao je i carevinski kancelar Bethmann-Hollw e g. Njemački car u svojoj čestitci slavi vanredno junaštvo wiirtemberških v o j n i k a na svima bojištima istoka t zapada. Izjavljuje dalje želju, da če kralju biii podareno, da u ne tako dalekoj budučnosti bude u stanju, da svome narodu opet podari blagodeti mirnoga života. Neka mir, koji ćemo zaključiti, veli on, nagradi sve žrtve, koje narod i vladari njemačkoga saveza prinose otadžbini. Odlikovanje austrijskih Izaslanlka. Kb. Berlin, 10. oktobra. Zvanični „Reichsanzeiger“ javlja: Car W i 1 h e 1 m odlikovao je austro-ugarskog vojnog atašeja u vrhovnom glavnom stanu pukovnika baruna Bienertha ordenom crvenog orla druge klase sa mačevima, a austro-ugarskog delegata pri vrhovnom glavnom stanu general-majora viteza K 1 e pscha pl. Rodena, mačevima za orden kraljevske krune sa zvijezdom. Interniranje rumunjskih podanika. * Kb. Berlln, 10. oktobra. Pošto je rumunjska vlada internirala najvećl dio Nijemaca koji žive u Rumuniji i drži ih u logorima, to je njemačka vlađa dala izvijestitt rumunjsku vladu, da će ona intemiratl Rumunje, kojl žive u Njemačkoj i držati ih sve dotle, dokle rumunjska vlada ne bude pustila tamošnje Nijemce da otputuju iz zemlje. Intemiranje Rumunja već je počelo.

Kriza u Grtkoj. Protesor Lambros ministar predsjednlk. Kb. Rim, 10. oktobra. „Giornate d’Italia* javlja: PoŠto su nekoliko političara odbili kraljevu ponudu da sastave vladu, povjerio je ovaj sastav vlade protesoru L a tn b r o s u. Jedna kraljeva Izjava. ,Šta je sudbinaprijestola.kada cijeln zemlja propada. Kb. Atena, 10. oktobra._ Reuterov ured javlja: Vodja grčke radničke stranke Drakuios bio je u audijettciji kod kralja i predstavio mu je, da on vodi ppafinu poiitUcu, koja bi ga na zad mogla stati prijestola. Kralj je odgovorio da je sve Jedno štaće biti sa prijestolom, kada cijela 2 emlja propada. Kralj je dao razumjeti Drakuiosu da on još jednako vjeruje u potpunu vojničku nadnioćnost

NjemaČke ida smatra da bi Njemačka ipvazija Grčke, — u slučaju da se Grčka okrene protiv Njemačke, — značila kraj Grčke. Grčke čete napuštaju Epir. Talijani zaposjedaju južni Epir. Kb. Amsterdam, 10. oktobra. T a 1 i j a n i su zaposjeli znatne dijelove južnog Epira. Svo zemljište preko puta K r f a u njihovim je rukama. Peti grčki korpus sa sjedištem u Janjini spremio se za odlazak. Talijanski je p:slanik izvjestio grčkog ministra spoljnih poslova da je talijansko zaposjedanje gradova u južnom Epiru privremenogkaraktera i da se vrši isključivo radi bezbjednosti zaledja talijanske vojske kod A v 1 o n e. Venizelos na Mitilenl. — Oometnuo se jedan konjički puk. Kb. Ženeva, 10. oktobra. Prema vijestima francuskih listova iz Atene, Venizelos, Konduriotis i D a n g 1 i s prispjeli su u M i t i 1 e n u, gdje ih je stanovništvo oduševljeno doČekalo. Konjički puk u Larisu pridružio se Solunskom narodnotn pokretu. Odlaganje poziva regruta. Kb. Paris, 10. oktobra. Francuski listovi dobijaju izvještaje iz Atene, da je pozivanje ovogodišnjih grčkih regruta odloženo. Komandant četvrtog grčkog korpusa u Gorlitzu. Kb. G5rlitz, 9. oktobra. Sinoč je ovamo prispjeo zapovjednik četvrtog grčkog zbora, pukovnik H a t s o p u1 o s sa svojim štabom. Na stanici ga je dočekao komandant oblasti petog njemačkog zbora pješački general pl. B o c k, koji ga je pozdravio u ime carevo i dopratio ga do hotela. U podne priredjena je svečanost kao dobrodošlica grčkim gostima u gradskoj sveČanoj dvorani. Na svečanosti su učestvovale deputacije grčkili i njemačkih četa, kao i predstavnlci državnih i opštinskih vlastl.

Rot so RumnnjjKom. Ulične borbe u Brašovu (Kronstadt). Kb. Beč, 9. oktobra. Očevidno je, da je gubitak grada Braš o v e pao Rumunjima vrlo teško, jer i ako su savezničke čete prodrle 7. o. mj. u veče u Brašo, ipak su se i 8. oktobra cijeli dan vodile ogorčene ulične borbe radi zauzeča grada. S večc-ri je neprijatelj bio sasvim izbaćen iz grada. Rumunji su htjeli sa sjevera, iz pravca Sep i s z e n t gy Or gy a, da priteknu u pomoč, ali su u tome bili spriječeni bočnim napadom savezničkih četa, koje su udarlle preko Fdldvara; i kod Szentpetera su potučeni. I te rumunjske čete bile su najzad primorane da napuste bojište. jp. r Zrtve vazdušnih napada u Bukureštu. Poginule i ranjene ugledne 1 i č n o s t i. Kb. Lugano, 9. oktobra. Talijanski listovi javijaju, da je prilikom zadnjeg važdušnog napada na Bukurešt medju ostalim poginuo i načelnik ministarstva unutrašnjih dijela Georgescu i dvorski slikar R o m a n i. Jedan urednik lista „Epoca“ teško je ranjen. Opravdanje rumunjskog provlačenja. Kb. Bern, 10. oktobra. Pariskom „T e m p s u“ javlja njegov bukareštanski dopisnik: Da bi se osigurala sama Rumunjska i zaposjednuti istočni dio Erdelja, riješio se rumunjski generalštab, da povuče svoje čete iz južnoga Erdelja i da ih raspodjeli na pogranične planine izmedju Oršave i Brašova. Na taj način general Z e 11 o n, organizovao je odbranu onih četiri glavnih visa, što dominiraju prelazom preko Transilvanskih Alpa za rumunjsku ravnicu. Uslijed teškoća na koje su naišli južno od Dunava, morala se prekinuti erdeljska ofenziva, moralo se pristupitl povlačenju ka granici, i time opet napustiti skupo plačene tekovine.

Ofenziva na ziipadu. Frarcuskl izvještai. Kb. Paris, 9. oktobra, 3 sata po podne. — Sjeverno od S o m m e noć je prošla na miru. Južno od Somme obostrana topnička vatra. U predjelu Roye gadjali su Nijemci vrlo živahno francuske položaje kod C a n n y-s u r-M a t z. Francusko topništvo odgovaralo je na isti način. Sa ostalog fronta nema ništa da se javi. Engleski lzvještaj. Kb. London, 9. oklobra. Napredovali stno i postavili smo stražc na položaje istočno odLeSarsa i u pravcu B u 11 e-d e-W arl e nc o u rt a. Kb. Londott, 9. oktobra. Večernji izvješ,taj: Na pojedinim tačkama sjeverno od A n c r e očistili sttto s uspjeltont zagušljive gasove. Ncprijatelj je slabo odgovarao. Našc patrolc prodriješe u njegove rovove i doveli su zarobljcnike; u okolini N e u v i 11 e—S t. V a a s t a i L o o s a izveli smo uspješna krstarenja. U svinta tim slučajevitna prodrli stno u neprijateljskc rovovc, nattijeli smo ncprijatelju gubitke u mrtvima i zadobili

smo izvjestan broj zarobljenika. Ra/.oriii smo tri amplasmana za mitraljeze i nanijeli znatnu štetu rovovima. Kb. London, 9. oktobra. Treći izvještaj: Zadobili smo zemljišta sjeverno od takozvanog ,,siaufskog rova“, nanijeli šmo protivniku ozbiljnih gubitaka i zadobili smo zarobIjenika 6 časnika i 200 ljudi. Uspješno smo prodrli tt neprijateljske rovove južno od A r r a s a. Jugo-istočno od S o uc h e z a neprijatelj se bio uvukao u jedan lijevak, prouzrokovan ekspiozijom jedne granate, ali smo ga odmah uz velike njegove gubitke izbadli. Postradali od vlastite vojske. Kb. Berlin, 10. oktobra. Wolffov ured javlja : Broj francuskih i belgijskih gradjana u zaposjednutim krajevima poginulih od njihove vlastite vojske (aeroplana, topništva i t. d.), porastao je u toku trinajest mjeseci na preko dvije hiljade.

Borhe u rtaćedonlji. Engleskl 'zvještaj, Kb. Solun, 8. oktobra. Zapovjedništvo engleskih četa javlja: Na frontu S t r u m e napredovale su naše jahaće čete do linije KakaraškaSalmak—Homodos. Nisu naišle na veliki otpor, Dalje sjeverno zaposjednuta su sela Ćavdarmah, Osmanli i H a z n a t a r. Kb. Solun, 8. oktobra. Na solunskom frontu uobičajena topovska vatra. Na frontu Strutne prebrojano je pred našiin linijama 1500 n epr i jat e 1 j s k i li lješeva.

Ruslja. Borbe u Wolyniji. Kb. Beč, 9. oktobra. Protivu vojske gencral-pukovnika Ters ztyanszkog izvršili su Rusi 7. oktobra jedan nov jurišni napad. Juriš je izveden poslije jake topničke pripreme, koju je neprijatelj upotrijebio i protivu vlastitih četa, da bi ih primorao da kreću naprijed. U jednom odsjeku izvršeno je p e t, a u drugom č e t i r i napada u masama, posljednji je doveo do borbe prsa u prsa. Rusi su svuda potpuno odbijeni. Prema iskazu zarobljenika, ruski su vojnici zamoreni, a mnogo trpe i zbog teškoča u snabdijevanju. Izgleda da se i od strane časničkog zbora naredbe ne vrše sasvim tačno i pouzdano. Tako, izmcdju ostaloga, pričaju zarobljenici, da je zapovjednik jednog puka pogrdnim riječima napadao svoje časnike, koje je oko sebe bio prikupio, pa ih onda, kako vele zarobljenici Čak i redom šamarisao.

itallla. Talijansko bojište. Kb. Beč, 9. oktobra. Na primorskom frontu trajala je vrlo jaka talijanska topnička valra. Talijani pokušavali svoju sreču sa pješačkim napadima južno od Nove Vesi 1 lod SveteKatarine, ali zbog austro-ugarske pregradne vatre nijesu bili u stanju da krenu naprijed. U fasanskim alpima nalazio se odsjek Gardinal-Coldose pod jakom topničkom vatrom i vatrom bacaia mina, poslije toga je otpočeo napad nekoliko talijanskih bataljuna protivu tog dijela fronta, koji je doveo do vrlo ogorčene borbe; Talijani su ipak bili potisnuti. Svi položaji ostali su čvrsto u rukama austro-ugarskih četa.

Nolnovije brzoiovne vijestL Nova japanska vlada. Kb. Tokio, 9. oktobTa. Rauterov ured javlja, da je sastavljena nova vlada. Grof T e r a uh i postao je ministar predsjednik, a barun M o t o n o ministar spoljnih poslova. Ministar vojni i ministar mornarice ostali su isti.

Orod I oRoiico. Proslava 4. oktobra ii Kruševcu. Iz KrttŠevca nain javljaju, da je tamo tta osobito svečan način proslavljen imendan Njegovog Veličanstva. Na povečerju toga dana bili su svi visovi, što okružuju grad, osvijetljeni vatrom, a sve zgrade, posjednute vojskom i vlastima, bile su bogato okićene zastavanta. Na sam svečan dan prije podne održana stt svečana blagodarenja u prisitstvu tainošnjeg okružnog zapovjednika, časnika, ć[inovnika i od službc slobodne motnčadi najpr.ije u jednoj bogatoj iskićenoj prostoriji tamošnje kasarne po rimokatoličkoin obredu, a zatim u pravoslavnoj crkvi, u kojoj je na kraju prisutna momčad otpjevala carevku na srpsko-hrvatskom jeziku, što je bilo veoma dirljivo. Prisutni opštinski predsjednik s odborom podnio je okružnom zapovjedniku svoja čestitanja za dug život i zdravlje Nj. Veličanstva, na čemu se okružni zapovjednik krafko zablagodario. Na časničkom objedu izrekao je okružni zapovjednik zdravicu Njegovom Veličanstvu. C. 1 k. dobrotvorni bazar. Poslije izvršenog inventarisanja otpočinje danas u 2 sata po podne ponovo prodaja predrneta za ratnu pri-

pomoć, kojih ima u bogatom izboru. S obzirom na veliki uspjeh i na ograničenost prostora, zbog čega je mnoginta bilo nemoguče prisustvovati predstavi, priredjuje ilusionista i madjioničar Ludwig H o f još jednu predstavu. Ćlanovi ovdašnje austrijske i njemačke kolonije imaju, razumije se, pristupa kako u bazar, tako i u kavanu. U nedjelju je opet momčadski dan; u 7 sati u čeve je iredstava. » Nadjena mina. Momčad c. i k. policijske ribarske stanice naišla je u blizini ostrva Kuje na minu ili torpedo (jer se do sad još nije moglo konstatovati, koje je od ovoga dvoga). Preduzete su mjere, da se opasni stroj izvadi i učini bezopasnim.

KOmPONDENCIJA. Jovan PremOv^ć, Ženeva, za Mitu Orlušića. — Tvoje 4 karte poslate iz Ženeve primili i pročitah oglas u broju 227 i 232. Dala sam u prednjem broju oglas preko Pere za tebe. Veselim se, sto si zdrav i što ti je dobro. Piši i u buduče na istu adresu, na koju si u avgustu 4 karte upravio. U zadnje sain doba primila nekoliko karata preko Srp. Crvenog Krsta, Zfiriškog biroa i 2 oglasa od Pere u broju 226 i 231. Ja ti često pišem, javi da li dobijaš. Izašao je oglas za tebe prcko Croix rouge Serbe i preko Pere, javi, da ii ti ie dostavljen. U buduće ne primaj ni od koga novac, da ja ovdje poslije polažem, jer nemain ni ja suviše i ne mogu i ncću nikorne bez razlike ništa polagaii. Pozdravlja te tvoja žena Hristina Orlušić, zubni lekar, Dečanska ul. 3. 15755g-8 Milamt M. Kr. Djordieviću, Kri. Sine moj, tvoja anonsa umirila ;ne, Bogu hvala. Dobre gospodje tt posljcdnjo vrijeme obavještavaju me o vami kako sam im blagodarna. U ovom teškom vremenu, vijest da ste zdravi —< oživi naštt mamu. Od gdje Vlajić, preko Crvenog Krsta, izdala mi Wicner Bank Verein 486 Kr. Hvala. I^išitc x esto preko novina i prijatelja. Sumu koju pominješ Miio nedobi. Tebe dobri sine, Sašu i Vojkana ijubi i materinske pozdrave šaije mana Jelena Djordjević, Resavska ul. 23. 15675-8 Srpskoin Crvenom Krstu, Ženeva. Za g. Dr. Ješu Žujovića, Zeneva. Molim vas i ovlašćujem vas, da mi od moje penzije (invalidske potpore), koju primam po 126.33 dinara mjesečno pošaljete preko Peštanske “ •***.'''.' l 1 f ne Bankc, ouoiilai o«inU'» i poznanikp moguće, jer sam u veiikoj oskudici. Molint vas i da izvjestite g. Andru Nikolića, na Krfu, da mi i on pošalje od moje Skupštinske plate, đa mi je od oskudice i žena umrla, i da ću propasti, ako me ne pomogne. Jovan Spanič, nlica Strahinića bana broj 24, Beograd. 15705-8 G. Miiuh'rtti Kovačiću, Ženeva. Molim vas pitajte moga Jovana J. Živkovića, trg iz Sinedereva, da li je sa njime i da li je živ moj brat Miloš Kalinić, pješad. kapetan, za koga se iulo da je poginuo, a naina javlja drugi brat Andra S. Veljković, rodoin iz SmeJcreva, da ie Miloš sa njime i mojom braćom živ i zdrav. Molim vas točno se raspitajte i javite mi. Javite bratu tni Jovi, da je Zagorka bila u Smedcrevu. Vukosava će groždje da dade u podrutn. Ona je sa Kajom i djecoin zdrava. Kaja ima sina. Rista mi se če-i sto javija, a Žika se još nije javio. Svi smo zdravi u Beogradu. Molim vas što prije javite o mojoj braći. Vječito blagodarna Milica Riste Obradovića, trg. iz Beograda, Kraij Milanova ui. br. 8. 1571)9-8 Svetozaru D. Antonijevićti, rue Monnetiere 6, Ženeva. — Izvjestio sam gospodju Živanu u Nišu preko novina i kartom, očekujent od nje odgovor. Ljubi Mitroviću dao sam 'zvješće da izvjesti Životu Milutinovića tt Salakovcu, mi smo ovdje svi dobro i zđravo; Mičit izvjesti da su njegovi potpuno dobro i zdravo, juče su primili poslatih 300 krtma. Da li se koristiše moja djeca od kupaca moga imanja? MiIanu sada stiže obaveza, no ako ntože da ne prekida školu; Je ii Branislav u školi i kako je sa zdravljem, javijajte se češče. Grli vas i pozdravija vaš Iva Pavlovič, Saborna ul. 6, Beograd. 15556-3 Srpskoin Crvenoni Krstu, Ženeva. Moiim učinite dobrotu i zauzmite se da mi se pošalje tromjesečna penzija, koju ne primam od jamtara ove godine i u vclikoj sam oskuđici s djecorn. Moja je penzija 250 din. mjesečno. U naprijed vam zahvaijuje na dobroti, Ljubomir Ristić, učitelj u penziji, Kursulina ulica br. 41. Beograd. 15749 —S Srpskom Crvenoni Krstu, Ženeva. Za g. Gjoku Bogdanovića, pukovnika, načclnika intendature vrhovne komande. Lijepo vas moliin za izvještaj o zetu Nikoli J. Nikoliću p.pukovniku. Jeli Ljubi, Radi i ostaloj djeci. Naši u Ooiupcu dobro, samo brižni za njima. Zeta nioliru da moja primanja naplati i pošaijc mi. O njihovoj kući nemam povoljnih vijesii. Sve iit nebrojeno puta P°" zdravite. Gospodja Bosu, malu Milici' t Vas srdačno pozdravlja, Ruža V. B^ralica, Vidinska 34. 15/40—o