Beogradske novine

Sirana 2.

26. oktobra 1916.

Beogradske Novlne

ćefvrtak

Broj 254

Rusljo. Sedntodnevna bltka na Narajovvki. (Naročltl brzojav „Beograđskih Novlna“.J Berlln, 21. oktobra. ,,B e r 1 i n e r T a g b I a t t“-u javIjaju iz glavnog stana generala pl. Oercka: Poslije teškili boraba završena Je danas sedmodnevna bitka na Narajowki. Rasplinuo se san, da se odavde prodre za Lavov. Potpuno potučen i prebačen na istočnu obalu rijeke, doživio je neprijateij neprijatno budjenje. Da njegoyim napadima nije samo smijerao, da po mogućstvu što veće njemačke siie ovdje priveže, već da je ozbiljno namjeravao da probijc front, dokazuju nadjene rnske zapovjesti. Izmedju S \v i s t e 1 ti 1 k i i S t ontorochy Nowe Rusi su sa zapadne obale Narajowke protjerani. Oni su izgubili preko 5000 zarobljenika, mnoge mašinske puške, bacala mina i drugi pionirski materijai. Ali sve jc to malenkost u sravnjenju prema krvavim gubiclma. Još se ovi ne mogu tačno ocijeniti, ali se može smatrati kao pouzdano, da je 41. ruska divizija potpuno izgubljena, a 3. finlandska divizija da je skoro sasvim satrvena. Ogromni gubici Rusa od 1. juna. (Naročitl brzojav „Beograđsklh Novlna".) Stockliolm, 24. oktobra. Prema posljednjem izvještaju Kilevskog glavnog izvjestilačkog odjclka, od 1. juna je p o g i n u I o, nestalo 'li ranjeno 1,797.522 ruska vojnika. Broj časnika izbačenih iz stroja 85.9bl. Ponavljanje karpatske (ragedlje. Strahote zimske vojne u Karp a t i m a. (Naročitl brzoiav „Bcogradskih Novlna".) Kopenhagen, 23. oktobra. Petrogradski dopisnik pariškoga “Tempsa“ javlja u svome listu, da Rusi u Karpatima kao god i 1914/15. godine nailaze na užasne teškoće. Prije svega se već u vellko javljaju mraz, snijeg i vijavice. koje strašno koČe sve operacije. Osim toga protivnik raspolaže odličnim brdskim topništvom i vanredno izvježbanim bombašima. Dopisnik ,,P e t i t J o u r n a I a“ u ruskorn vrhovnom glavnom stanu veli, da Rusi još nikada nijesu naišli na toliki protivnički otpor kao sada. Neprijateljske vojske nanose grdnih gubitaka Brusilovljevim četama. Neprijateljskl napadi vrše se vanrednim cgorčenjem i upornošću. Sazanov poslanik u Riinu. (NaroČiti brzojav »Beogradsklh Novina«; Ziirlch, 24. oktobra. Rimski dopisnik „švajcarske brzojavne informacije" javlja, da se u rimskim upućenim krugovima kao sigurno očekuje. da će bivši rtiinisrar spoljnih

poslova Sazanov doći za pcsianika u Rimu. Dosadašnji poslanik u Rimu, g. Q i e r s onomad je pozvat u ruski glavni stan i kao što smo već javili, govori se da će biti postavljen za ininistra spoljnih poslova. Oovori se da postavJjanje Sazanovljevo u R'imu ima giavni smjer da umiri talijansku javnost, u kojoj su se u posljednje vrijeme pojavile velike bojazni povodom glasova o nekom zasebnom miru izmedju Rusije I središnjih vlasti. U ostalom, veli se na kraju toga izvještaja, talijanski zvanični krugovi smatraju, da Je isključen zaseban mir izmedjti središnjih vlasti i Rusije.

Kriza u Grfkoj. Nema još ultimatuma Bugarskoj. (Naročltl brzojav „Beogradsklb Novina V) Lugano, 24. oktobra. ,Secolo“ javlja iz Soluna: Poslije đugih savjetovanja, triumvirat VenizelosKonturitis-Danglis riješio je, da za sađa ne podnosi ultiniatum Bugarskoj. Služba slgurnosti u Ateni. Kb. Berlin, 25. oktobra. ,,Temps“ javlja iz Atenc: Cini se da je istinita vijest, prema kojoj je grčka vlada povjerila uzdržavanje reda u Ateni ministarstvu vojnom. Orčke pomorske čete čuvaju grad.

Sot ru iiioru I pod niorcm. Gublcl engleskc trgovačke flote. Liverpoolski „Journal of Commerce“ traži postavljanje jednoga diktatora za brodogradilačku Inđustriju. Sadašnja kontrola vodi samo o tome, da se potpuno ne iskorišćuje stvaralačka snaga i sposobnost brodogradionica. Isti list proračunava štetu engleske trgovačke flote za vrijeme rata na 4,220.000 tona. Od ovih dolaze 1,700.000 tona na nedostatak novo gradnji, 1,520.000 na ratne gubltke u užem smislu i okrugio 1 milijun tona na prekomjernu upotrebu pojedinih brodova. Potopljen veliki engleski br«d. Kb. Amsterdam. 25. okiobra. ,,Times“ javljaju, da je od njemačke podmornlce potopljen veliki parobrod “Monbassa". Spašeno je 101 mornar i 120 putnika.

Q».d: okslicn. Prllog. Emilija Jovanović iz Beograda priložila je 5 kruna društvu Crvenog Krsta.

„Tada žalim, što od mene nije ništa korisnijega naučio. Moje žrtve bile su potreba, a iffSji su se ciljevi od poćetka razlikovali od engiesko-francuskih. Osim toga nicni je stajao i još mi i sada stoji daieko nadmoćniji Ijudski materija! na raspoloŽeniu, neco li Erancuskoj i EtigleskoJ. Na Sommi se bore zadnji Ijudi, a ja posljednje čete nikada ne ću upotrijebiti. Na Sommi umiru hiljade za jedno seoce, jednu šumu i!i jedan vis. No sela, visovi i dijelovi šunta neče odlučiti rat. Kad sam prije neki iiko godina gledao ateije jednoga moga prfjatelja, velikog petrogradskog vajara, pnkazao ml je spomenik, koji je prikazivao mladlća kiasične ljepote, što s kopliem, koje mu bijaše zabodeno u srce hvata za lovorom, što mu ga pruža genije rata. Vajar je nazvao svoje djelo: „Pobjcdnik na samrtl". Toga se umiručeg pohjednika sjeOam, kad iltam o francuskim borbama na Sommi. Pobjedlti i umdjeti lijepa je riječ, no niic nipošto konačni cllj naših borbl. i'raticuska Je doduše jo§ daleko od smrtl, all vcć jako kl varl 1 rnora do Stcdi posljedHju krv.“ General Kluck. KakO je JaVIjeno, njemačh! je gencralpuknvnUt pl. Klhck na vlssiitu molbu stavl bn U pertiijU. On je sudjeloVBO u ralU od počelka, pa je on blo u svgusiu godine 1914. pobjednik had EnRletima kod M a ubi Ugea i nad Erattcutima kod Comblesa kop tu Frsnvnti lek nedtvno natrag osvoillt. U veliko) bbcl na Marnl, koja se je b>ia u stplef bru godlne 1914., on Je bfo z poVjtdmk onoj njemačko* vojsd, koja se je bohla na krajnjcm sjevero-zapadu. Njeg va je kon;ica siajala v*ć Wlzu Parisa. Prodv njega je blla poglavito uperena J o ffreova prOiivofeuttva I Kluck je morao, bmlcuci premoćnom prilisku, povući svoje

čete preko Marne. Svojim odstupanjem ka Solssonsu uspjelo mu je osujetiti obuhvat, koji su namjeravali protivnicl. U savczu sa septembarskim odsiupanjem Kluckove vojske morale su onda i ostale njemačke vojske odstupiti sa Marne na Aisnu. Situacija, kakvu se je tadašnje francusko-njemaćke optr.icije stvorile, ostala je dugo vremena u glavnom neproinljenjena. Donekle su je promtjenije velika nedavna njemačka ofenziva protiv Verduna i sadašnja velika Irancusko engltska ofenziva na S o m m i. Raine patnje divliilt životlnja u zoološkim vriovima. Čitaino u jednorn njemačkom listu, kako i divlje životinje u zoološkim vrtovima, koji &u naročito u Njemačkoj od vanrednog savršenstva (u uPedjenju naročito čuveni liagenblekov park kod Hamburga), pate od rata. Tako se veli: Od jo8 nerazjašnjenih pojava otrovanja poginuo ]e u berllnskom zoološkom vrtu niz dlvljth životinja. Drlži se, da su se otrovale od inesa. Kako za rat trcba i mnogo konjskoga materijaia, to je velika i oskudica konjetine. Zooioskl vrtovi o’d toga naravno trpe, jer se divlje životinje u prvom redu hrane konjskim mesom. Tako se u L e I p z i g u pfošle nedjcljc dogodilo, da su t životin.e itnale „bezmesni dan", budućl da nije bilo mogućc pribaviti potrebnu zalihu konjetine. Protiv poinih boiesii u NlemačkoJ. Po vijesti „Bcrlincr Tageblatta“ namjerava njcmačka vlada Reichstagu podnijcti zakonski prijedlog, kojim se imadc spriječiti, da vojnici kod svoga povratka kuči ne prenose polne bolesti. Po tom se zakonskom prijedlogu polno bolesni vojnici poslije sklopljcnoga mira imadu zadržati i smjesUti po boluicama.

Dobrotvornl bazar. Večeras od 9 do 12 sati vojni koncerat. Prodaja u bazaru je vrlo živahna. Od gospodjice Eilli Feyl Ijubazno na razpoloženje stavljene slike iz vlastite radionice izazvale su veliko interesovanje i postigle dobru prodnju. Traganje za rogatom stokom. Prilikom jedno istrage je utvrdjeno, da se još innoga rogata stoka nekadanjeg srpskog stočarskog

PDSletfnji popis ijutfsiva n Srbijl. (10. jula 1916.) (Svršetak).

Na 100 iena

O k r n g

otpada 1910.

roušklh 1916.

Prema tomo manje za

Beograd 1 6 okollca

CO © t-j —•

58 66

74 39

Beograd okrug Čafak

.iat .105

67 75

37 30

Kragnjevac . .

.lofl

Kruževac. . . .

.105

Grn.-Milanovac

.105

Šabac

.104

Smederevo. . .

.102

Užice

.104

Valjevo.. ....

.107

Ukupno ....

106

Mitrovica n. K. .

102

•

Novl Pazar . . .

•

Prijepolje .... U ovlm trlma

•

okruzima . . .

•

Predhođna tabela donosi pođatke o brojnom odnosu po okruzima. Prije svega

zavoda nalazi u svojini gradjanskog stanovništva. Ta je rogata stoka rovašena na ušima. Sad se u Beogradu traga za takvom stokom. Preseljen VH. kotar. Sedmi tokar opštine grada Beograda preselio je svoje urede, koji su do sada biH u Dušanovoj ulici broj 17, u zgradi u ulici Sabornoj broj 45, gdje će u buduće vršiti sve poslove, koji spadaju u djelokrug njegovog rada.

vrijedno je napomenuti, da je u Srbiji, kao i drugim državama jugo-istočne Evrope, do sad muško stanovništvo brojrio nadinašilo žensko, dokle inaće, kao što je poznat žensko stanovništva nadmašuje muško; ratni dogadjaji uništili su tu uočljivu pojavu prevage muškog stanovništva, i to na vrlo osjetan način. Dokle je brojni ođnos izmedju ljudi i žena u Srbiji od popisa u god. 1910. bio uvijek stalan 100 prema 95 ili 94, dolazl prema popisu od 10. jula 1916. u starim okruzima . Srbije prosjećno na 100 muških 144 ženskili, ili ua 100 ženskih samo 69 ljudi; najviše m u š k i h i m a u okrugu čačanskom 1 kruševačkom, tanio dolazi na 100 ženskih 75 ljudi; najgori je odnos u gradu Beogradu, gdje na 58 muških dolazi 100 ženskih; prosječno u starim srpskim okruzima dolazi na 100 ženskih 69 muških. U arbanskim okruzima dolaz’i prosječno na 100 ženskih 98 muških. Slijedeći sastav pruža sliku o prilikama naseljenosti zemlje.

Okrug

Površlna u četv. kilometrlma

Prlsutno gradjansko stanov. 1910 1916

Na červornl kitometar odpada Opadanje i 9 io 1916 premag. 1910

Beograd-građ .... Beograd-okollca .... ^eograd-okrug • • • » Csfflk *•«••••• Kragu’evac •••••• Krusevac ....... Grn.-Mtlanovac .... SabaC Smcderevo Užlce Valjevo

12 360 1.665 3.798 2 295 3.607 1.569 3.551 1.277 3.288 2 458

89.876 31.087 124 728 138.911 187.937 224.267 85 340 238.275 143.216 146.763 157.648

47.908 24.936 97.869 114.783 155.461 196.655 70.029 161.569 117.254 114.061 117.502

7489 86 74 36 81 62 54 67 112 44 64

8993 69 69 80 68 64 44 46 91 35 48

3498 17 15 6 13 8 10 21 21 9 16

Ukupno .

23.880

1,568.043

1,218.027

Mttrovica na Kosovu . .

1.312

—

45.912

Novi Pazar

2.759

—

71.746

—

Prijepolje

1.713

—

37.826

—

Ukupno . ,

6.784

—

155.484

—

Cljelo c. 1 k. zaposjednuto područje . . .

29.664

1,373.611

U staroj Srbiji, V^ćinom brdovitoj zemlji i skoro bez ikakve industrije, dolazilo je god. 1910. na 1 km.’ 60 lica. Prema tome ona se u pogledu naseljenosti ravna približno sa Hrvatskom-S 1 av o n i j o in, dokle je znatno naseljenija bila nego li Bosna-Hercegovina. gdje samo 37 lica dolaze na 1 km’. Kako je dio Srbije, kojim upravlja Austro-Ugarska brojao više stanovništva, nego li područje, koje je Bugarska zaposjcla, iznosila je naseljenost tog po prostoriu manjeg ciijcia Srbije u godinf 1910. 65 lica na 1 kni’. Po ovogodišnjeyi popisu p a 1 a j e Ii a s e 1 j e n o s t na 51 lice, dakle po km’. sa 14 giava, u kome opađanju u većoj ili manjoj mjeri učestvuju svi okruzi. lzuaimajući grad Beograd i njegovu okolinu, gdje 3993, odnosno 69 lica dolaze ua 1 km’, smederevski okrug je još po n a jnaseljeniji, 91 duša na 1 knt 1 . Poslije njega po naseljenosti dolazi K r a g u j ev a c sa 68 lica na 1 km’, zatim o k r u g beogradski sa 59 l Krušcvac sa 54 stanovnika po kin’; u ostaiim okruzima naseljenost se nalazi Izmedju 48 I 30. Najslabije su, po sebi se razumije, naseljeni

brdski krajevi, okruzi užički i čačanski, gdje samo 35 odnosno 30 dusa na 1 km’ dolaze. Od arbanskih okruga najnaseljenlji je okrug mitrovački sa 35 lica od km 3 , poslije dolaiJi novo-pazarskl sa 26 i najzad pr*ijepoljski sa 21 dušom na 1 km’. Za ova tri okruga mogli su se upotrijebiti sračunati podatci najnovijeg vremena o njihovoj prostranosti, i ako se o potpunoj tačnosti ne može govoriti; to ie upravo planimetrijsko sračunavanje, jer se tačno premjeravanje zemljišta u arbanskim okruzima do sad nije još moglo preduzimati. Sa predposlavkom tih najskorašnjijih podataka, koji su dobiieni c. i k. ratnim mapiranjem, iznosi prostornost arbanskih okruga u njihovom sadanjem obimu 5784 km’. Prema tome se može tačnije uzetl, da cjelokupni prostor zaposjednutog austro-ugarskog područja u Srbiji iznosi 29.664 km’. U slijedećem napisu izneće se dalji statističkl odnosi stanovnlštva, kao; vjeroispovijest, godine starosti 1 t.. d.

fiinDdnn prfvKdo. Vinogradarska Ijetina u Daimacijl. Iz Šibcnika javlja poznati vinogradar A. Strekfcij: Berba je goiova. Kako je groždje dobro dozrelo i bilo posve zdravo, imaćemo dobru kapljicu. Posljednju su nedjelju prodavali mošt općenito po 115 do 128 kruna hektolitar. Svaki se vinogradar kod procjene ostaloga gTOždja prevario za 30 do 50°/ o . Svaki je znatno manje ubrao, nego što se nadao. Nove talfjanske banknote. Talijansko ministarštvo financija ovlašćeno je dekretom, da izda daljih 200 milijuna banknota po 10 lira. To se opravdava s tim, da su stare banknote povućene, a u istinu je to novo pomnožanje nota u kolanju. Novi Izvori petroleja u GallcljL Kako javljaju poljske novine pronadjeni su netlavno kod Krosnienska 1 Bialobrzega novl izvori petroiej«. Osnovano je već više društsva, medju njima i više njemaćkih. Do sada je dobijeno iz ovih irvora mnogo materijala. — T Iz rumunjske industrlje petroleja. K»ko se javlja iz Bukarešta preko Petrograda, stavio je rumunjski minlstar trgovine sve izvore petrotcja pod drtavnl nadzor. Ova nadzorna komlsij« itnads zadaću, da dntvno izradi 350 vagona petroleja. Jcdnako 6C javlja, d» je I ruski minl*tar trgovine odlućio, đa pošalje u Rumunjsku Jtdnu komisiju, koja će imatl da ustanovi, pod kojim uvjetima I koliko bi mogla Rumun ska da šalje pctroleja u Rusijn. RuSija bi trcbala uvoi rumunjskog slrovog petroieja, posto je ove godine Rusija dobila za 42 milijuna pudi petroleja manjc nego prošiih godtna, a potr'šnja je kod teljef^ nica t momaricc uslijed rata mnogo veća.

Inspektorat c. 1 k. povlašćenog dunavskog parobrodzkog društva u Soiijl. Kako nam javljaju lz Sofije, c. i k. povlašćeno dunavsho parobrodsko je drušh'o osnovalo u Sofiji inspektorak za piovidbu na donjem Dunavu; uredske se prostorije nalaze u Vitoškoj ulicl 28.

Zvanitne ofijave. 08JAVA. Naredbom vrhovnog vojnog zapovjednika, vojne uprave br. 99.371/S, naredjeno je, da svaki onaj, koji ornžje, municijone predinete i!i rasprskavajuće materije čuva ili nosi, a za to nije ovlašten u smislu naredbe vrhovnog zapovjednika vojske od 28. februara 1916. br. 4 Zbornika, ili koji prema § 5. gornje naredbe ne učini propisanu prijavu o mjestu čuvanja ili o ćuvanju oružja, municijonih predmeta iii rasprskavajućih materija, čini ziočin. Za takav je zločin od strane vrhovnog vojnog zapovjednika prema §. 4bJ.: 2 VKSP naredbom V. U. br. 99.847/S naredjen prijeki sud za cjclokupno uredovno područje c. 1 k. vojne glavne gubernije u Srbiji. Opominje se svaki, da se kloni vršenja tog zločina; svaki onaj, koji bi poslije objave ove naredbe za jedan od gornjib zločina bio okrivljen, biće kažnjen smrću na vješalima. Nadležni zapoviednik.

N«)bo4|« pranrcattvno srrdstvo prou« rpnscnUL'nlb ruZffjuI bolutl (Čholcrt. tlptius 1 1 d.) fcstc prlrodno <1stt SSF' KRONDORFER SAUCttBRUNN. «m otetpa)* tjokosno, vmrfel+vajMĆi I okrrpljuioćl. tsnsUS <06Bt»k vinu t Ssmpsnjro. Adres« Krondorttr. Bodtpest loMetem Ml Otavno stvvtrdk Srbljs 1 6eo^r»d i Apoteka Protić, - Beograd, kntje Mttus i>Oc* «z. I

Rozne vijesti. Jubilej zrakoplovstva. S divljenjem pratimo izvještaje glav. nih stožera o skoro svakodnevnim velikim djelima zrakoplovaca. Sa vojničkog gledišta je sad nepobitno utvrdjeno, da se moderno vodjenje rata bez letilica ne da ni zamisliti, a usp;eh njihov zavisi pored lične podobnosti njihovih upravljača i posmatrača, poglavito od njihove tehnićke savršenosti. I ako rat ne dopušta, da se postizavanjem rekorda u pogledu trajanja, visine i prenosa tera sport, ipak su se za vrijeme njegovog trajanja postigli rekordi, kao nikad prije toga, naročito u pogledu brzog uzdizanja i tačnog gadjanja sa njih. Kad pogledamo na te uspjehe, onda je u toliko zanimljivije ukazati na fakt, da je tek samo deset godina prošlo, od kad je prva letilica odista „uzletila". 23. oktobra 1906. godine ispalo je za rukom Brazilijancu Santos-Duinontu, da prilikom jeduog prikazivanja na livadi kod Bagatelle u pariškoj šumi Bois de Bouiogne učini prvi „skok“, t. j., on se prvi u Evropi uzdigao u jednoj letilici, „težoj od vazduha“, iznad zemlje. S njegovom „ticom grabjivicom“, kako je nazvao svoju letilicu, preletio je dužinu više od trideset metara. To je bio prvi od čovjeka pređ stručn;ađma isključivo dinamskim putem izvršen let, t. j. bez pomoći balona. U Americi su do duše još u decembru godine 1903. izvršili prve letove braća Wilbur i Orville Wright, ali za Evropu leži vrijeme prvoga leta saino deset godina u nazad. Dovršena ruska murmanska željeznlca. Posjeta ruskog ministra saobraćaja na murmaskoj obali i u arhangelskoj guberniji sada je završena. Posjeta se jo protegnula $lo konačne stanice murmanske željezuice, koja se sađa gradi, kod ribarskog sela Zenisuove. Ovo je selo odredjeno kao buduće najvažnije rusko pristaništc bez leda na murt^anskoj obali. Selo će biti prekršteno u ime Ro manov.

N<>ve poš^anske inarke u Švedskoj. Sabirače će maraka zanirnati vi.iest, da Svedska misli uvesti nove marke na pisma. U Švedskoj se naime poduzela akcija, a na čelu joj je nasljednik prijestolja, da se za švedske pučke ustaše sakupi jedna velika svora novaca. Stoga će uprava pošte izdati stare marke, samo će dobiti Jednu prevlaku, koja će označivati novu cijenu i svotu, koja je time darovana u dobroivorne svrhe. Izdaće se marke, koje su vrijcdile do godine 1891., neke marke od 1897. god. i neke od razdoblja od ‘1836.— 1891., kao 1 marke od K 5 a od godine 1903.

ftRHiedaje Drzojavse vuesff. Izvješta] njemačkog vojnoci vodstva. Kb. Berlin 25. oktobra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u p prechta bavarskog: Uslijed kiša bila je borbena djelatnost na Somini neznatn a. TopniČka je paijba biia nešto živIja samo pred večer. Odbili smo francuske napade protiv položaja Les< boefs—Rancourt, a neprijatelj Je pretrpio vrlo znatne gubitke. Front njeuiačkog p r i j e s t o I on a s 1 j e d n i k a: Na sjeverno-istočnom frontu Verduna prodrli su Francuzi napadom sve do oitvrdjenja Thiaumont. koje ie stajalo u požaru. Borba traje još i daije. Istočno bojište: Front maršala prlnca Leopolda bavarskog: Nije uspio napad Rusa zagušljivim plinovima na Sczari, jednako kao • prepad jednog aeprijateljskog bataljuna kod O s z t r o w a, sjevero-zapadno od L u c k a. Front konjičkog generala nadvojvode K a r1a. U južnim dijelovima šuniskih Karpata zadržali smo osvojene visine u manjim bojevima. Na Istočnom frontu E r d e 1 j a n'je se položaj u mjesnim borbama ništa promijenio. Austro-ugarske I njemačke čete uzele su na furiš Vuikanskl klanac. Balkausko bojišie: Danas Je ujutro zaposjednuia Cct' na Voda. Pojedinosti još manjkaju. Ovim je načlnom izgubila rusk»-rumunjska vojska, koja se bori u DobrU* džl posiijediiju željezničku prugu, iiine jo postignut Izvanredoo veiikl uspjeJiMaćedonsko bojište: Vlada potpuni udr. Prvi iapovjedoik glavnog staoa pl. Lodendcrff.