Beogradske novine

Utorak

Strana 2.

14. novembra 1916.

Beotradske Norhie

3roj 273.

kupusa u Beograd 229.259 kg ili popriječno mjesečno oko 25.000 kg. Najveća je potrošnja od svih životnih namirnica bila u paradajzu. U tri mjeseca — julu, avgustu i septembru — uvezeno je i iznešeno na trg svega 993.675 kg paradajza, dakle skoro ravno jedan milijun kilograma. IJračuna li još one količine, koje su potrošene u Beogradu, a koje ne potpadaju pod trošarinu — iz vrtova na gradskom području i vrtova, koji su obradjivani u vojnoj režiji — sigurno je potrošnia paradajza ovog ljeta u Beogradu dostigla količinu od ravna dva mi'lijuna kilograma. Arpadžika (lučica za sadjenje luka) je za vrijeme sezone — mjesecima februar, mart i april — uvezeno svega 63.997 kg. Ovo spominjemo u toliko, da svako može sebi od prilike stvoriti sliku, kolilco je na samom području grada Beograda bilo posadjeno luka, jer je izvoz lučica iz gradskog područja bio najstrožije zabranjen, pa je sva uvezena i pro/Iana koiičina pcsadjena na samom gradskom području. R a z n e z e fe n i je najmanje uvezeno u mjesecu februaru (8245 kg), a najviše u mjesecu junu — 237.26S kg. | Svega za devet mjeseci 890.506 kg, ili poprječno mjesečno oko 100.009 kg. Uvoz raznog voća bio je prema prilikama srednje ruke, jedino što je uvezeno mnogo trešanja. a kasnije i groždja, naravno sve iz okolice grada, a samo neznatan dio iz unutrašnjosti, gdje je kultura voća još veća. Najmanje je voća uvezeno u mjesecu februaru (320 kg), a najviše u maju za vrijeme trešanja 702.266 kg. Svega je uvezeno 1,060.750 kg raznog voća, oko 130.000 kg mjesečno. Ovamo nije uračunan uvoz g r o ž d j a i oraha, Oroždja je u mjesecima avgustu i septembru uvezeno običnog 565.134 kg, a boIjeg 98.263, dok je u mjesecima avgustu i septembru uvezeno oralia svega 6.400 kg. Pekmeza i meda je uvezeno osređnje. Cijeli uvoz pekmeza iznosi 29.455 kg, dok je meda uvezeno -;amo 2182 kg, najviše u mjesecu septembru, naime 997 kg. Uvoz k a jm a k a, maslaia vputera), d o m a ć e g s r p s k o g s i r a i j a j a bio jc prema prilikama primjerm. U mjesecu januaru nije uvezeno kajmaka ni najmanja količina. Najviše ga je uvczeno u mjesecu avgustu (4224 kg) svega za cijelo vrijeme od početka god. pa do prvih dana oktobra 12.396 kg, ili mjesečno oko 1300 kg. Maslaca je uvczeno najviše u mjesecima fcbruaru, martu i aprilu i to 90% iz monarhije, svaki mjesec oko 2500 kg, svega 11.662 kg. Na jedan mjesec otpada prema tome poprječno oko 1200 kg.. Domaćeg srpskog sira je uvezeno svega 42-407 kg, ili poprječno na mjesec skoro 5000 kg. Jaja je uvezeno najviše u mjesecu februaru (9000 kg), svega 50.573 kg, od koje svote otpada na mjesec nešto preko 7000 kg. Bo s t a n a (lubenica) je u tri mjeseca (od mjeseca jula) uvezeno svega 186.690 kg, u samom mjesecu avgustu ravnih 100.000. Krupne i sitne ž i v i n e (peradi) je uvezeno srazmjerno malo. U mjesecu januaru je uvezeno krupne živine samo 13 kg, a sitne 300 kg, ali je već u mjesecu februaru ovaj tivoz narasao na 2000 kg. Svega je uvezeno krupne živine 2.064, a sitne 39.139, od prilike nešto preko 1200 kg mjesečno.

Prema tome je od početka godine 1916. tečajem prvih devet mjeseci uvezeno krompira, pasulja, luka. razne zeleni, voća, kajmaka, maslaca, sira i živine: povrća 4,050.560 kg, voća i groždja 1,730.547 kg, kajmaka, maslaca i sira 66.465 kg i živine 41.203 kg, svega dakle namirnica ove vrste 5,SSS.775 kg ili nijesečno po prilici 650.000 kg. Kod toga ne treba zaboraviti, da ovi brojevi predstavljaju samo u v c z u grad Beograd iz predjela izvan gradskogpodručja, a ovamo nijesu uračunane one količine zeleni, koje su donešene na trg iz vrtova, koji se nalaze na gradskom području, kao i or.e količine, koje je vojna uprava iz režijskih vrtova iznijela na trg i uz cijenu prema zemunskoj pijaci prodavala građjanstvu. Austro-Ugarska. Nov upravnik i proširenje ureda za ishranu. Bb. Beč, 13. novembra. Kako se ovdje saznaje iz pouzdanog izvora. postavljen je za upravnika središnjeg ureda za ishranu FMZ. Alfrcd R o h m pl. HermanstSdten, do sada načelnik u ministarstvu vojnom. Ukaz o tom izaćiće najdalje sutra. Ured za ishranu, koji je dosada potpadao pod ministarstvo unutrašnjih djela, sada će biti nezavisno središnje nadleštvo, koje će stojati neposredno pod ministrom predsejđnikom.

Pollskc kroljcvlna. Neprijatna raspravljanja u francuskoj radikalnoj štampi. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novlna ') Bern, 12. novembra. Zahtjeve francuske radikalne štampe, naročito kako ih }e ,,Radical“ raspravio, da Rusija odmah protiv izjavama pobrka njemački manevar s proklamacijom kraIjevine Poijske, pribvaća danas i „Temps“. Koliko su francuskoj vlađi neprijatna takva raspravljanja, vidi se po toine, što se u uvodniku nalazi vBe od dvanaest praznih — bijelih — mjesta. Na jednom se mjestu očevidno govorilo p r o t i v u R u s i j e. Interesantno shvatanje. (Naročiti br/ojav »Beogradskih Novina ) Berlin, 13. novembra. U uvodniku ,,V o s s i s c h e Z e it u n g“-a Georg Bernhard veli, da je interesantno, da francuska štampa najviše zazire od proglasa poljske kraijevine iz toga razloga, što smatra da ovaj čin o 1 a k š a v a n j e m a č k orusko izmirenje. U ostalom izgleda da je i bugarski mlrnstar-predsjednik dr. Vasilj Radoslavov istoga mišljenja, pošto je onomad iednom prilikom rekao, da mu se čini, da mir više nije tako claleko. U ostalom, veli se, i posljednji Asquithov govor u GuildhaJIu sadrži sličnih misb', jer se u njemu ve.li, da je Njemačka pomoću svojih predloga o Belgiji htjela ponuditi Engleskoj zaseban mir; no za takav zaseban mir, veli se u članku, u Njemačkoj se ne osjeća ni najmanja naklonost. Da bi zaplašio ostale države, Asquith je našao za dobro, da priča o nekim predlozima Engleskoj za zasebni mir. U tome je do duše bio malo odviše dlplomata nego šfo je bilo

okoline cara Franje osjećao se otpor, naročito radi neprijateljskog držanja oba careva generalnih adjutanata Duke i Kutschere, pa služi na slavu Radetzkog i Schwarzenberga, koji ga je vazda, koliko je god moguće bilo, pokrivao svojim autoritetom, da je Radetzky ipak izvršivao svoju zadaću usprkos upliva, koji su rastakali vojsku i do krajnosti ugrožavali jedinsfveno i sistematsko vodjenje operacija. Radetzky je sastavio prvi plan tako zvanog „trachtenberškog ratnog nacrta' 1 , u kojem se je glavna važnost prema procjeni Napoleonove vojskovodske vještine polagala na to, da se najprije savladaju neprijateljske sporedne vojske, a onda da se sjedine sve bojne sile savezničke na veliku odlučnu bitku na bojištima kod Leipziga. Sa vojnama g. 1814. i 1815., u kojima je, naročito u prvoj bio otežavan i ometan rad Radetzkov nebrojenim trvenjima i sukobima vojničke, diplomatsko- političke i osobne prirode, ali koje je Radetzky uza sve to uspješno đokončao, svršio je za više od ljudskog vijeka ratničku djelatnost Austrije i Radetzkog. \ Starija generacija napoleonovskih ratova sve je po malo isčezavala s pozorišta vojničkog djelovanja u miru i Radetzky, koji se je u trinaest godina popeo od kapetana do podmaršala, bio je onda ostavljen skoro đvadeset godina u tom činu i u tom je činu služio kao konjički divizijonar u Šopronu i onda kao zamjenik zemaljskog zapovjodnika u Ugarskoj u Budimpešti. Godine 1829. je najzad bio unaprijedjen za ge»erala kavaljerije, ali u isto doba prejtSteu na mjesto tvrdjavnog zapovjed-

| nika u Olumucu. Kad su povodom pariske julske revolucije nastali nemiri i u Italiji, zamolio je zapovijedajući general u lombardijsko-mletačkoj kraljevini general kavaljerije grof F r i m o n t, da mu se dade kao pomoćnik prokušani drug u oružju iz napoleonovskih ratova Radetzky, pa je Radetzky kad je Frimont na jesen god. 1831. postao predsjednik dvorskog ratnog savjeta, preuzeo generalnu komandu u Milanu, a s tim je došao, na ono mjesto, na kojem je stekao najveću vojničku slavu. Najprije je još goditiu i po radio u miru, godine 1836. dobije u 70. godini starosti maršalsku palicu, i nije se dao varatl prividnim mirom, nego živo radio uz potporu svog načelnika štaba Hessa, da bude naoštren mač Austrije za dan, koji je vidio gdje dolazi. Mnogo nezavisnije, nego u svojim prijašnjim položajima mogao je sad maršal Radetzky pripremati u svom duhu čete, što su bile povjereno njegovu vodstvu, i obrazovafi ih za rat, pa kad je u martu 1848. bačena požarna buktinja iz Piemonta u Lombardiju 1 Veneciju a i u unutrašnjosti monarhije se raspalila revolucija, koju je potakao Paris, onda se je pokazalo, da je na sreću za Austriju stajao upravo na najugroženijem tlu za Austriju, u gornjoj Italiji, najbolji čovjek, što ga je carevina imala, starac od 82 godine maršal grof Josi'p Radetzky. Najprije naravno morao je otići s vojskom iz Milana i Lombardije, jer su mu blle preslabe sile, a da održe prostrano buntovničko područje a ujedno da se uhvate u_ko^ štac s premoćnom vojskom Karla Alberta ođ Sardlnlje i Piemonta. All čovjek, kojl je od najtegobnijih odstupa-

za njega dobro, jer je otvorio srpsko pitanje, ma da vrlo dobro zna Ja bi Rusija imala velikih interesa pn novoj orijentaciji na Balkanu, i ma da je tobož Rusija za Srbiju i pošla u rat, veli Bernhard, njen je interes upućen na sasvim druge balkanske krajeve. S toga Rusiji ni najmanje neće biti ugodno Asquithovo pitanje o Srbiji. PredsMlčki izbor u Amerlcl. Mišljenje new-yorške štampe. (Naročiti- brzojav »Beogradskih Novina / Frankfurt, 12. novembra. »Frankfurter Zeitung“ javlja iz New-Yorka: Listovi iskazuju raišljenje, da izbor predsjednika, u koliko se on tiče velikih odluka u političkom životu, nije od značaja, jer će kongres biti podeljen u dva jednaka đela.

Rat sa Ruštiunjskom. ,,Temps“ o ratnoj osnovi Mackensena. (Naročiii brzojav »Bcogradskili Novina ■/ Bern, 12. novembra. U svome vojničkom razmatranju ,,T e m p s“ upozoruje na to, da se sada ništa važno ne dogadja ni u Volyniji, ni u Poljskoj niti u Galiciji. Izgleda, da vojske hoće da se održe na mjestn u kome su, da bi borbu prenijele sa svim u Rumunjsku. Na cijelom dunavskom frontu središne viasti razvijaju veliku topničku djelatnost. Javlja se još i o pokušaju jednog novog prelaza. Ali se ne može predpostaviti, da će Mackensen ozbiljno pokušati s prelazom prije no što se oslobodi svake opasnosti u sjevernoj Dobrudži. Francuski ćasnid na rumunjskom frontu. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novlna ' ) Frankfurt, 12. noveinbra. „F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ saznaje neposredno iz Petrograda: Većina članova francuske vojne misije u Rumunjskoj već je primila, kako se govori, zapovjednička mjesta na frontu. Ostali članovi proučavaju uredjenje pozadine. Bivši. glavni tajnik rumunjskog ministarstva spoljnih posiova, Savean, imenovan je za komesara rupiunjske vlade u stožeru ruske vojske u Rumunjskoj.

Borbe n Hcćedoniji. Protest srpskog poslanika u Parizu. S r b i gi n u, a_ E n g I e z i g I e d a j u t r k e. I (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Berlin, 13. noveinbra. Amsterdamski dopisnik lista ,,V o ssische Zeitung" javlja za oz'oiljne nesporazume medju silama sporazuma odnosno solunske akcije. Sarrailu je bilo obećano još 50.000 Talijana, ali ovi nijesu prispjeli, pošto je u medjuvremeiiu talijanska vlada promijenila giedište. Na ime, pošto saveznici nijesu pristall na neke talijanske zahtjeve odnosno privrednog potpomaganja Italije, Italija je opet riješila, da neda vlše vojnika za solunsku akciju. To je oduzelo osnovicu svima Sarrailevim namjerama. Osim toga, Sarrail stoji stalno na ratnoj nozi sa poslanicima sila sporazuma na grčkom dvoru i neće ni da čuje o njihovim uputstvima. I on i viši engleski časnici slažu se u to-

nja pred u borbi prokušanom Napoleonovom vojskom s uspjehom vodio odbranu ledja glavne vojske, nije očajavao ni u teške dane, koji su došli poslije 18. marta. ,,Mi ćemo se opet vratiti!" doviknuo je maršal, izlazeć s vojskom svijetu na Porti Romanl. I već 4 i po mjeseca kasnije opet su se vijale crno-žute zastave nad glavnim gradom Lombardije. U majstorskoj vojni, kojoj su sjajne tačke imena Santa Lucia, Curtatone, Vicenza, SommaCampagnaiCustozza, potukao je daleko premoćnu piemontešku vojsku f natjerao Karla A.lberta, da na vrat na nos ostavi zaposjednuto austrijsko područje. A kad je kralj nakon ponovnih velikih ratnih priprava mislio, da je dovoljno jak, da opet zametne borbu, onda ga je Radetzky potukao do nogu u četerodnevnoj bitci kod Novare, pa se je Karlo Albert, odrekao prijestola i pobjegao iz Italije, a svom sinu i nasljedniku Viktoru Emanuelu II. naredi, da zamoli mir od pobjeditelja. Ova su djela, ove sjajne vojne, koje mogu dostojno stajati uz bok djeIima najvećih ratnih vještaka, učinila su neumrlim ime Radetzkoga, Ali Radetzky je osim toga omiljen u Austriji kao predstavnik starog austrijskog junačkog duha, kao jundk, koji se je uspravio, kad je bilo sve klonulo i kad su neprijatelji Austrije mislili, da joj je došao kraj. I danas kod četa, koje se junački bore na svim frontovima, žlva je svijetla uspomena na starog maršala — na ,,oca Radetzkog". S. L.

me, da se solunska akcija može smatrati kao propala stvar, i to zatc što na ruskom frontu nijesu nascupili izvjesni dogadjaji, koji su se očekivali. Ali iS a r r a i 1 ne želi da veže za svoje inie neko povlačenje sa solunskog fronta poput napuštanja Dardanela, pa zato traži, da mu se prethodno da drugo opredjeljenje. No i .1 o f f r e i B r i a n d pošto-poto žele, da se održi i izvede do kraja solunska akcija. Toga radi bili su poslali u Solun franctiskog ministra vojnog, generala Roquesa, da uvjeri generala S a r r a i I a u tačnost njihovog gledišta i da ga privoli, da ostane na svome položaiu. Osim toga se čuje, da srpska vlada preko svoga poslanika u P a r i s u sfalno protestuje. pošto se S r b i u horbi jednako ostavljaju sami. Veli se. da je srpski poslanik u Parisu, dr. Milenko V c s n i ć u jednoj svojoj noii francuskoj vladi naveo, kako je onomad u Solunu priredjena velika koujska trka, na kojoj je bilo preko 3000 e n g 1 e s k i h č a s n i k a, a istog je dana bugarski izvještaj javljao za 1000 poginulih S r b a. FmncnjRo-enRiKKa ofentiun. Nedjeljna dob't u zemljištu. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina'V) Zfirich, 13 novembra. Ovdašnji Iistovi ukazuju na to, da je nedjeljna dobit u zemljištu, koju su Erancuzi i Englezi postizali na S o mtn i u -septembru prosječno iznosila jedan k i I o m e t a r, dok u oktobru iznosi joŠ mnogo manje.

Nemiri u velikim gradov'ma. Kb. Stockholm, 13. novembra. Veliki nemiri, do kojih je došlo krajein oktobra u M o s k v i, P c t r ograđu, Harkovu itd. imali su vrlo ozbiljan karakter i vjerovatno je, da će se oni u buduće ponoviti. Naročito su veliki neredi bili u Moskvi, gdje je bilo ozbiljnih sukoba izmedju policije i rulje. UPetrogradu prošla je kroz grad povorka od nekoliko hiljada demostranata i vikala je: „Spasite nas engleskoga jarma!“ Krlza i 3 GrćKoj. Kako gudi ,,Corriere“. Kb. Lugauo, 13. novembra. ,,C o r r i e d e d e 11 a S e r a“ donosi jedno poduže pismo svoga atinskog dopisnika, u kojemu ovaj oštro kritikuje sve francuske fraze ,o nekome prijateljstvu sila sporazuina prema Grčkoj i nekcpj tobožnjoj želji narodnoj, da pod Venizelosovom upravom stupi u rat, pa veli da su sva tvrdjenja, što bi mi rekli „mlaćenje prazne slame‘“. Zalosno je, veli dopisnik, da i list sa svjetskim glasom ,,Le Ternps" objelodanjuje takve nelstine. Prava je istina, veli dopisnik, baš sve ono suprotno tvrdjenje sporazumne štampe, na ime: Grci ni po koju cijenu neće da stupe u svjetski rat, osjećaju odvratnost prema Venizelosovoj politici i pristalice su svoga kralja, za kojega osjećaju upravo mahnitoga divljenja. Admiral Fournet kod kralja. Kb. Rotterdam, 13. novembra. Iz A t e n e javljaju, da je admiral F o u r n e t žapovjednik savezničkih pomorskih snaga pred P i r e j e m bio primljen kod grčkog kralja K o n s t a nt i n a. Audijencija je trajala pola sata. italija. Unutarnje teškoće. Kb. Lugano, 13. novembra. Unutarnji položaj u Italiji postao je vrlo težak, tako da vlada očekuje spas jedino od kakve odlučne talijanske pobjede na bojištu. No ta je nada slaba, te s toga ,,P o p o 1 o d‘I r a1 i a“ poziva pristalice rata na borbu protiv unutarnjih neprijate1 j a, pa makar to bilo i oružjem u uličnoj borbi. U vezi s time list javIja, da su intervencijonisti (pristalice rata) obrazovali agitacijoni odbor sa 'sjedištem u R I m u, kojemu osim krajnjih grupa revolucijonarnih republikanaca i socijal-demokrata pripadaju još i demokrati i ustavni demokratl.

Rot na tnorj 1 pod morem. Njemačke podmornice u meks^kanskom zalivu. (Naročlti brzoiav „Beogradskih Novlna“.) New-York, 13. novembra.

Potoplien brod. Madrid, 12. uo\c«ibra L'istovi javljaju, da je njeniačka podinomica potopila američki parobrod ,,C o I u m b i a“ nedaleko od Oru,,. 0 Brod je bio natovaren bakrom. 5 e ii kom i masti i bio opredijeljen za’ Gen 0 vu. Posada je spašena i priča, d# u parobrod 6. t. mi. zadržah kod rta Fin i s t e r e. Kako je ukrcavanje » { am ] ce za spasavanje bilo otežano « S iijed burnog mora. to je podmornica čekalj puna dva sata, kad se iskrcavanje posade moglo izvršiti bez ikakve ona«. nosti. ti j e m a ć k a. Stanje na bojištlma posljednje sedmic tf . Kb. Berlin, 12. novetnbra. (Zvanično.) Wolfov ured saopštava* Njemački uspjesi na St o ch o d n, o kojima je 1. t. m. javljeno, imali su vij e nego li mjesnogznaćaja. Na Stochodu su Rusi potisnuti iz položaja, koji su prije nekoliko mjeseci podizani, na Narajowki su sa teškim njihovim gubicima bačeni na istoćnu obaiu Proliv napadi sa dovedenom svježom pričuvom nisu bili u stanju da izmjenu pretrpljeni poraz Rusa. Poslije izvj^sne poćivke borbena djelatnost četa središnih viasti prelazila je u sve veću ofenzivu na istočnom frontu, i ako je sporazum pokušavao da veže snage na Soči i raaćedonskom frontu, a Rumunjska se kao nov protivnik pojavila na bojištu, Vojska generala Artza potisla je protivnika, koji beše prodrodo Tosznyaszek e 1 y a, za 80 kilornetara u nazad, i sad se sa vrhovima svoje vojske nalazi na rumunjskom zemljištu. U dolinaraa Uszaia povratile su čete Kovess-ove sve one trenutne dobitke, koje je neprijatelj imao u borbama 6. i 7. novembra. Ruska preduzeća južno od Dorna Vatre ostala su bezuspješna. Na NaraI jowci su prošireni usp:esi koji su po1 stignuti 6. i 7. novembra i znatno se napredovalo, održani su položaji protivu protivnikovih pet protivnapada. U prostoru V1 a d i m i r a-V o ] i n s k o g, zapadno od Lucka, njemačke se čete naIaze onako isto čvrsto kao i prije, dokle skorašnji austro-ugarski usp,esi istočn« Kirlibabe od 6. novembra stoje još » | svežoj uspomeni.

iffljnouije brzojnvne vijesii. Bura u Sredozemnom moro. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novtoa«) Bern, 12. noventbra. „ P e t i t J o u r n a 1 “ javija: Me je bura u Sredozemnom moru bila toliko silna, da su u pristaništu Marseilja dva velika japanska broda udariia jedar. o drugi. Oba broda pretrpila su veliku štetu.

m i ofitiiicD. Natporučnik Dušan Prešern, podfegao ranama. Nećak velikog slovenskog pjesnika Franceta Prešerna i po Bajci sestrić kralja Petra Karagjorgjevića, natporučnik Dušan Prešern, bio je aktivni časnik c. i kr. vojske. Tko je imao sreću, da upozna ovoga vrijednog, darovitog i obrazovanog mladog Slovenca, taj će tim višc morati da požali njegov gubitak. Nekako u zlmsko doba, pred godinu dana upoznao se pisac ovfii redaka s njime u bolnici milosrdnik sestara u Zagrebu. Nakon velikih boje'a u Karpatima, gdje se i Prešern toorio kaa zapovjednik satnije, obello je na dysenteriji i došao, da se 'iječi u Zagreb. Nada sve blage prirode, »uzikalan i inteligentan, brzo je stekao simpatije sviju drugova i mje bil» gotovo večeri, da se nebi okupili h njegovoj sobi. gdje nam je on lijepim svojim glasom pjevao už gitaru prekrasne slovenske pjesme u koje je znafr preliti svu svoju duboku osjećajeu dušu, pune čudne i otmjene sjete. što se toliko zrcalila u njegovim tamnim, velikiin očima. Kako je čestita njegova priroda bila zadahnuta velikim osjećajem dužnosti, to je on pošao, da što prije ozdravi u Karlove Vari na oporavak. Vrat’V se pukovniji brzo je opet bio na ratišu* i javio se u svemu jedan put. Nakon odulje stanke malena je notica u ogradskim Novinama“ od 12. ov. mj* javila, da je natporučnik P r e š e r n, podlegao u bolnici u Waltersđorfu zadobivenim ranaina na bojišiu. Kolik° je tragedije u toj malenoj novinskoj v jesti, a koliko je mnogo značaja i P°* štenja palo u grob s tim imenom ■ * • Mi, što smo ga znali, tugom ** dnši očuvati uspomenu dragom drugu, koji je kao junak najsvjetlijin* P”* mjerom upleo sva svoja nastojanja vijenac neprolazne slave i časfii na junačke carsko i kraljevske vojs*®-

Bezžični brzojav Wolffovog ureda javlja: Jedan brzojav ,,N e w-Y o r k Times"-a iz Meksike javlja, da jc sporazum opomenuo meksikansku vladti, da će vjerovatno njemačke podmomice pokušati, da napadnu petrolejske brodove u meksikanskom zallvu. Spomenik u Kragujevcu. Dobijamo siijedeće naknadno nje o kragujevačkoin spomenaku: 3*'‘ ni, veleljepni gTanitni sokel sponiC«^* ^ radjen po nacrtu inženjera Aloisa . obvezjtfka pučkog ustanka, koji j* ^ posao izvrSio na zadovoU&vajUcitJJ^S^ kratko vrijeme i pod teškim otak***^