Beogradske novine

Broj 273.

14. novembra 1916.

Beogradske Novlne

Utorak

Strana 3.

KrctanJe stranaca u Beogradn. lavještaj prijavnog odjelenja c. i k. zapovjedništva redarstva za 10. novembar: prijava 182, odjava 39, preseljavanja 87; prijava stranaca u ho f elima: 100, odjava istih 65; ostalo u hotelima: 196 prijavljenih. Jzvještaj za 11. novembar. prijava 121, odjava 42, preseljavanja 91, prijava u hotelima: 124, odjava u hotelima: 122: ostalo u hotelima prijavljenih 198. Prilozi. __ Opštinski sud d o b r ić k i (podrinski okrug) prikupio je dobrovoljnim prilozima od stanovništva K 459.30 i odredio tu svotu u podjednakim dijelovima za austrijski i ugarski crveni krst. Nikola E r i ć, opštinski djelovodja u Banovom Polju (srez bogatički. mačvanski) dao je K 25.— za austrijski i K 25.— za ugarski crveni krst. Novl poštanski ured. U petak 10. o. mj. otvoren je u Danilovom Gradu u Crnoj Gori novi etapni poštanski ured II. razreda. Prikriveni bakarni predmeti. Pred beogradskom policijom odgovaraju šest gradjanskih osoba zbog nepredavanja bakarnih predmeta. Izgubljeno i nadjeno. Moni K a 1 m i ć, sa stauom u Cara Uroša ul. 11, našao je u Sabornoj ulici niklen sat sa lancein. Vlasnik ga može uzeti u zapovjedništvu redarstva. Ana T r a j k o v i ć, bakalka na Cvetnom trgu, sa stanom u Vrtljarskoj ulici 88, izgubila je 26. o. mj. svoj budjelar, u kojemu je bilo 82 krune i njena koncesija broj 619/1916. Ratna slikarka Fritzi U 11 r e i s izgubila je u mraku 11. nov. svoju kutiju sa bojama na putu sa Belikog Vojnog Ostrva ka ratnom mostu i njime ka gradu. Ko nadje koju od pomenutih stvari. neka ih preda zapovjedništvu redarstva. Mns BrtvreflD. Nova hrvatska banka na Rijeci. Jnče, 3. ov. mj. obdržavana je konstjtuirajuća skupština „Zadražne prometne banke đ. d.“ na Rijeci. Banka je osnovana sa strane dalmatinskoga zadragarstva. Za predsjednnka banke izabran je g. Milan Marušiić, za prvog potprcdsjednika g. Ivo Antičević, a za dragog potpredsjednjka g. dr. Vjekoslav Kisovec. U nadzorni odbor izabrana su gospoda: dr. Josip Bervaldj, Miho Obuljen i joakim Kunjašić. — Početna akdjska glavnica banke je 1,000.000 kruna. Banka će se baviti sa sviitn bankarskim poslovima, a iinat će i trgovački, špediterski i pomorski odio. Bančine prostorije nalaze se na trgu Adamich (Dante), u kući Prve hrvatske šte. đionice, I. kat, poviše kavane Europa. Zabrana izvoza žita u Americi. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Berlin, 10. novembra. Na sjevero-američkim trgovima žita i brašna jako su u posljednje vrijeme skočile cijene tako, da je s dana na dan sve veća vjerojatnost, da će vlada Saveznih Država biti primorana, da zabrani izvoz žita i brašna. Prema izvještajima. koji su do sad stigli, velike pekarnice u New-Yorku, Chicagu i San Franciscu, a tako isto i velika mlinarska preduzeća složno su odlučili, da kongresu upute molbu. da se izvoz žita i brašna zabran i, da bi se mogle podmiriti potrebe stanovništva. Već do sada su cijene žita ogromno skočile, a znaci kazuju, da će skakanje i dalje ići. Sama ta činjenica nagnaće vladu, bez obzira na Englesku, da zabrani izvoz radi podmirenja domaćih potreba. 1 * ? _ Rdjavi Izgledl žetve u Argentini. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Amsterdam, 10. novembra. Argentinski izgledi žetve cijene se i dalje kao nepovoljni. Posljednje kiše se označuju kao nedovoljne; na sjeveru, gdje predstoji žetva, one su šta više bile štetne. Su-a je jako oštetila kukuruznu berbu. Pri odašiljanju ovog izvještaja iz Buenos Airesa bilo je lijepo vrijeme, ali hladno. (Da ima izgleda, da će se i u Argentini zabraniti izvoz žita, o tome je već juće javljeno).

Bnzne uljestl. Njemački i ruski car. Njemački Listovi javljaju za ovu interesantnu epizodu, koja dokazuje, da svjetsld rat nije ipak bio u stanju da potpuno Prckine sve starodrevne veze ljubavi i Poštovanja izniedju pojeclinih zaraćenih vladara. Kako oni javljaju, stanje ruskoga carerića-nasljednika tako je ozbiljno, da ga Jedino može spasti slavni njemački ljekar Prol. lsraela, koji je već ranije liječio mhrdoga carevića. U svojoj roditeljskoj bri* obratio se ruski imperator preko neuUaliuh na svoga rodjaka i protivnika, nje^^ćkog cara W i 1 h e 11 m a, moleći ga da nare< li Jto treba da slavni profesor IsraeJ »ffllj« otići u Rusiju. Listovi tvrde da je

njcmački car već donio odluku po toj stvari i da je velikodušno riješio, da prof. Israel može otići u Rusiju, da spase sina njegovog protiivnika. Pao fra Josip Gaspar na bojištu. Svako, koji je bio u Dubrovniku i posjetio ostrvo Lokrum, sjećaće se fra Josipa Gaspara, koji je bio poznat kao čuvar samostana časnih otaca Dominikanaca na Lokramu. U vojsku je stupio dobrovoljno i jeđnako kako je b:o revan redovnik. bio je i dobar vojnik. Sada je kako javlja „List Dubrovačke Biskupije“ pao junački za otadžbinu na sjevernom bojištu. Vječna slava vrijednom i junačnom fra. Josipu Gasparu. Nove vještačke oči. ,.Hjmes“ javlja da ie francuskim liječnicima Semaitreu i Teuillereesu iza dugotrajnih pokušaja uspielo naći naknadu 'za izgubljeno oko. Pošto je stakleno rko neugodno jer n : je mekano ni elastično. te se ne prjiljubljuje očnoj šupljini, izradili su omi oko iz gume kojoj su spoljnu stranu galvaniizirati i emaljirati. Unutarnji dio sastoji se iz mekanog kaučuka a sama rožnica je šuplja i punjena vazduhom. Ovo praznno oko se prilagodjuje očnoj šupljini i ne draži ju oštrim ivicama, a osim toga uživa prednost što se ne može razbiti. Odakle kratkovidnost? Njemački časopis „Natunvissenschaften“ utvrdjuje na temelju jstraživanja na ‘kunićima, psima i mačkama da je uzrok kratkoviđnosti pognuto držanje glave kod napornog sitnog rada ili čitanja. Ako se predmet drži tako, da se glava pe mora sagtibati, ne će biti kratkovidnosti. Kod sagibanja se u inladom tijelu rasteže očni živac te izvršuje na neki način zadaću niti na koju je obješena kuglica iz guine. Ovo rastezanje prouzročuje s.abljenje vida. Zašto se rat mora svršiti godine 1917. Kad će se rat svršiti? Ni jedan vojskovodja ratujućrh strana ne bi mogao sad ina to pftanje odgovoriti; ali to zna Pierre M i 11 e, poznati francuski književnik, i on se jx)nosi tim svojim znanjem, koje je izneo u „Excelsior“-u. To je neka vista kabale, kojim u Parizu raspolažu samo jzvjesnc vračare. U ostalom stvar je sa svf.m prosta. Uzme se ona goclina, u kojoj ste se rodili, pa joj se doda: 1. ) godina u kojoj ste bili najsretniji; 2. ) godine starosti, u kojirna se nalazite u ovoj godini (1916.); 3.)broj kojj r a z 1 i k u izmedju vaše najsretnjje i tekuće (1916.) broj 2, jer je rat do sad trajao dvije godine. Kad se svi ti brojevi sabera treba ih podieliti sa dva, i tada ćete saznari u kojoj će se godiini 'nat svršiti. „Može se“, veli Mil lt. taj pokušaj člniti sa s a m i m s o b o m, sa svojom ženom, djecom i s kime hoćete, pa i sa predsjednikom republike, predpostavljajući da će iskreno reći u kojoj je godjni bio najsretniji. Uvijek ćete dobiti broj 1917. Prenra tome, rat će se svršiti u godini 1917.. Pierre Mille čini zatim pokušaj sa samim sobom. „Ja sam se“, veli on, „rodio 1864. Najsretnija godina moga života bila je 1908. Star sam 52 godine. Razlika izmedju moje najsretnije godjne i tekuće godine iznosi 8; k tome dodati 2 ratne godine i onda žiobijjam 1864 1908 52 8 2 3834 Polovica je od gornjeg broja 1917!... Što sam i hteo dokazati. Ne bojte se više amputacije! „Matin“ donosi prikaz iz pera H ugues le Rouxa o novoj metodi, što ju upotrebljava dr. Carrel u conrpiegskoj vojnličkoj bolnici kod liječenja teških rana. Dr. Carrel je do sada b;o fiadliječnik u Rockefellerovom zavodu, te je svoj pronalazak prokušao u 200 slučajeva, dok nPje konačno jznašao onaj pravi razmjer u upotrebi soda-hypoklorita, koji sigumo dovodi do dlja. On kaže, da će njegova metoda učiniti suvišnim svako amputjranje ranjenog uda i gnojenja rana. Kamo sreće — veli dr. Carrel! da su francuski liječnici dali odmah na poćetku da im se dokaže valjartost ove metode. jer ne bi bilo toliko suvišnog rezanja po bolniicama. Njegov način je tim uspješnjji, što je rana svježija, a veliku važnost postavlja na prirodno zađjeljenje rana koje kod starih osoba nešto sporije napreduju nego u mladeži. On stavlja na ranu staklenu kuglu napunjenu raskužujućom tekudnom. Iz te staklenke štrca na ,ranu ova tečnost, a pomoću dragjh malih fcijevčica izvlače se iz rane komadići žeIjeza i ostalo, št oje uslijed metka u ranu došlo. Sve što rana izbacuje, istražuje se mjkroskopski svaki dan, da se ustanovi napredak. Svaka amputacija je susuvjšna. „Oskudica u duvanu". Naša stalna rubrSka. Za ovu rubriku nikada ne oskudevamo. Ako po nekj dan izostane iz lista, to je jedano iz razloga što imamo drugoga važnijeg i ozbiljnijeg materijala. Treba samo otvoriti je^lan stari list, pa eto materijala, Tako jftrta ,,Magyr Harlap“ da su poslecJr, kadana vlasti preduzele velike pretresg^j kafanama za sakrivenim dgare' garama. Na ime, mora se

pniznati, sasirn je pravo da ,,cal-kelneri“, kao neka iša Iica, imaju cigara i cigareta kadaiib nemaju pbični smrtni ijudi, pa da po neksi put usluže nekog stalnog gosta, kojega obasjaa sunce njiihove milosti. To je se Ejepo, ali nije lijepo, kada „cal-kelneqi“ prodaju jetine cigare od 8 i 12 fiiira po 20 i 30 filira svojinr štićenifcima i kada u svojim ,,kelnerajiina“ otvore čitava slagališta. Time se rakovodila i pe-* štanska polacija "prilikom ove premetačine, čiji je rezultat bio: nekoliko stotine cigara i dgareta. Veiika prevara u Bosni. Jednom Varešaninu ,,crklo“ 11.000 kruna. Iz Sarajeva nam plšu: Poslijednjih dana prošloga mjeseca došao je u Sarajevo jedan bakaiin iz Vareša radi kupovine robe. Ovdje ga je našao neki Ivan Novose1 a c, pisar kod jednog ovdašnjeg advokata, koji je Varešaninu ponudio 100 kgr. slanine po 9 krana od 1 kg. Bakalin dade odinah 200 kruna kapare, pa reče, da će se vratiti u Sarajevo, da po'oži ostatak cijene i da dighe robu. Dan prije no što će se ponovo krenuti za Sarajevo, dodje Varešaniinu brzojav od Novoselca, u kojemu ga ovaj - poziVa, da ponese ^a sobom što vjše novaca, pošto je u stanju da mu podnese ozbiljnu ponudu za 50 metarsklh centi odlične slanine po vrlo povoljnoj ci'jeni. Varešanin odmah krene u Sarajevo, gdje se' nadje sa Novoselj cem, koji mu podnese, — kako se docnije pokazalo lažnu, — ponuđu nekog MFće Ign jato vi ća, trgovca iz Brčkog, kojom inu se nude 50 met. centi slanine po krana 8.50, a kojom ponudjač jeđnovremeno ovlašćuje svoga brata Jovu Ignjatovi ća, sa vojnom službom u Sarajevu, da pnimi novac za prodatu slaninu. Izgledi na ovaj veHjki i ^rividno sjajni posao toliko su oduševili lakovjernog Bakalina, da niije mnogo pitao, šta je sa onih 100 kg., koje je već kaparisao. Naprotiv sjeo je sa Novoselcem u jednu ovdašnju restoraciju i za čas svršio novi jiosao, kupivši poveću koljjčimi slanine za 11.000 kruna, od kojih je odmah položio 6.000 kruna, dok je 5.000 irnao položiti preko podružniee Ljubljanske banke, što je jadniik i učinio. Kao prvi rok isporake bio je piedvidjen 30. novembar. No da bi mogao bolje raspoiagati ,,kup]jenom“ robom Varešanin zapita brzoiavom sa piaeemim odgovorom kc-'d tobožnjeg prodavca slatune, Miće Ignjatoriića u Brčkom, gdje bi i |na koji naoin najlakše inogao dobiti robu. No ovaj je brzojav ostao bez odgovora. Na fc* se bakalih, uplašen zbog ovoga odmah krene u Brčko, gdje je na svoj užas saznao, da je Mićo Ignjatović, „prodavac slanjne‘,‘ već od nekoliko mjeseci sa vojn o m s 1 u ž b o m u B e o g r a d u, te da je isključeno, da je on mogao zbilja takovu ponudu podnijeti. Sađa se bakalin uvjeri da je nasjeo dvojid prepredenih varalica. On odmah pojuri u Sarajevo i podnio je prjjavu nedarstvenoj oblasti, koja je odmah naredla istragu za krivdma. Jovo Ignjatović još je istoga dana od strane svoje vojne vlastj u vojarni na Skenderiji stavljen u pnitvor. Kod njega je nadjeno samo 600 kruna. Ivan Novoselac j>ak, pošto je sa svojim saučesnidma nekoliko dana i noći veselo „proćerao kera“ kroz Sarajevo, bio je otputovao u Zagreb i trebao se povratjpti 5. ov. mj. I ^bilja kotarska ispostava u Bos. Brodu ubrzo je uapsila, Novoselca, kod kojega je bilo još (Samo malo novaca. No najinteresantnije je to, što je ova kotarska ispostava tom prilikom jednjm udarom pogodila dvije muve. Naime, bila je prvo ,,pogriješno“ uapsila jednog Novoselčevog prežćmenjaka, i svakako da bi uz uobičajenu izvinu pustila, da se slučajno u toku saslušanja njje pokazalo, da je on sltćna ptica, pošto je svome šefu u Osijeku pronevjerio nekoliko hiljada krana, pa se zatiin htio sklonuti u Bosnu. Ućinjeno mu je jpo volji, pa je on kao i njegov drug prezimenjak ’ispraćen redarshm u Sarajevu. M Kako živj Mackensen. Sofijska „Balkanska Pošta“ piše o velikom vojskovodji: Mackensen je čovjek rada, kakav se iljetko kada radja; on ustaje već u pet sati. Inače je gotovo uvijek uz svoj pisaći stol. Jutrom u 6 sati uzme jednostavan doručak i onda ide odmah do mapa, koje vise na stijeni. Posve tiho mjestance je ova kuća, u kojoj se izvadjaju velike osnove. Od vremena do vremena približi se prozoru, te nasloni glavu na staklo i gleda zamišljeno na ulicu. 1 dok na frontu bijesni bitka, sjedi on u svojoj sobi kraj telefona, ne gubeći ni na čas svoga mij'a. Gotovo svaki drugi dan posjećuje Mackensen sve bolnice, pa makar i na kratko vrijeme. Sa svakim vojnikom progovori po koju utješljivu riječ i nudi im cigarete. Onda radi do kasne noći. Svatko voli ovoga vojnika i čovjeka, koji strogim zapovjedima zabranjuje svaku okrutnost. Svaki put je svečani dan, kada on osobno prikopča ranjenim Nijemcima, Bugarima i Turcima željezni krst na gTudi. Tragična smrt političkoga činovnika. Iz Capljine u Hercegovini javljaju: Na 2. o. mj. tragičnom je smrti umro upravitelj kotarske isipostave u Capljini politički pristav Vuk Vučetić-Vukasović. Dok je on u Gabeli sjedlo za ručkom, učiteljlca je Jukić neoprezno pregledavala njegovu lovačku pušku. Pri tom je puška opalila, te je metak smrtonosno pogodio pristava Vukasovića. Pokojnik je sin književalka Vlđa Vačetlća-Vnka -

s o v i ć a, pa je bio svuda vrlo rado vidjen i poštovan. 100-godišnjica glada u Hrvatskoj. Ravno pijije 100 godina od g. 1816. do 1819. bila je u Hrvatskoj strašna glad, te se je vagon kukuraza prodavao za 100 forjhti, a u narodu su, u krajcvima udaljenim od prometnih puteva, pojedinci u pravom stnislu riječi od glada umirali. Nema najime sumnje, da je ondašnja glad bila ti uskoj vjez.i sa napokonskim ratovima. Napoleonski su ratovi prestali g. 1815., a tri godine uzastopce poslije onih dugotrajnih ratova vladala je u Hrvatskoj strašna glad. Toj gladi jedopriniela tadašnja nerodica — i ioše godine, ali je ona bfla i posljedica dugotrajnih napoleonskih ratova, jer su za rata mnoga polja opustjela, mnogi su se Ijudi u dugotrajnim ratovima odvikli poslu, prorijedila se inarva, poija 'površnfo i na brzu ruku obradjenfn i 11 a slabije djubrenu — popustiše u rodnosti, p mnogo je j>oljodelaca u dugotrajnom ratu i poginulo, mnoga je kuća’ I u ratu planula, te je trebalo iznova podići očinski krov, a dotle se zanemarjlo polje. Tražili žito a našli novac. Redarstvo u Subotici išlo je na okolišna naseljšta da rekvirira sakrivene zalihe žita, pa j- kod tan ošnjeg gazde Sime Maksiinovića, naalo jednu vreću brašna u kojoj je bjlo 7940 kruna sitnine sve u komadima od 10 i' 20 filira. Vlast mu je novac zapfiijenila. Novi podatci za srpski ustanak. Prvi srpski ustaiiak pod Karagjorgjem od god. 1804.—1862. (po turski 1219.—1279.). Po turskim izvorima preveo i uredio Kemura Sejfudin F e h m .i Ova knjiga nije sustav.na povijest, nego turski izvori za povijcst prvog srpskog ustanka, što in je izdavač našao u knjižnici Osmana Šuhd i e f e n d i j i n o j. što je prjje bila u dvorištu Careve džamije u Sarajevu. U knjizi su turski originali carskih fermana, valijinih bujruldija, šerijatskim lama, kasanna i dr. dokumenata uz slobodan ili gdjegdje doslovan prijevod. Knjiga opsiže 400 str. u velikoj osmini, pa je prva te vrsti. Stoji broširana 4 krune (sa poštom 4.30 K), a može se poručiti u svim sarajevskim knji.žarama. Zuttnlčne objous. Objava. U zaostavšini Gliše Regnerovića, sudije beogradskog prvostepenog suda (sa stanom u Makenzijevoj ulici br. 23) odredjeno je ročišre radi rasnravljanja mase na dan 7. decembra u 9 sati prije podne kod ovog suda (ulica Miloš Veliki br. 27 I sprat), te se prema §. 102 srpske uredbe za nesporna djela, pozivaju povjerioci, da svoja potraživanja prijave.; U Beogradu, 8. novembra 1916. Sud c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda. Dr. Boros s. r., sudija za nesporna djela. Obiava. Prema §. 1. naređbe vrhovnog zapovjednika vojske od 10. aprila 1916., Zbor. br. 10, stavljena je pod nadzor tvrtka Sreten B o ž i n o v i ć sa sjedištem u Beogradu, Terazije br. 7. Za nadzomika je postavljenOtto Sc h r a ib e r u Beogradu, knez Mihajlova ul. br. 49. Stupanje na snagu: 10. novembar 1916. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. em Objava. Prema §. 1. naredbe vrhovnog zapovjednika vojske od 10. aprila 1916., Zbor. br. 10, stavljena je pod nadzor tvrtka Bodi & Vukadinović sa sjedištem u Beogradu, knez Mihajlova ulica br. 27. Za nadzomika je postavljen Alfons B a r u c h, činovnik Wiener Bankverina u Beogradu. Stupanjena snagu: 10. novembar. 1916. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. Objava. Prema naredbi c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji odeljak 5, Br. 23.161 od 1. novembra 1916., imaju se svi odpatci loja, koji se dobiju kako na državnim, tako i privatnim klanicama, predati u svježem i čistom stanju najbližim postoječim mjestima za prikupljanje koža vojnih provijantskih ureda u Žarkovu, na Banjici odnosno M i r i j e v u, u Beogradu neposredno c. i k. tvornici sapuna u Beogradu, v Vlasniđ (pritežaoci) dozvola za klanje (kasapnica) i čiščenja crijeva dužni su da predadu s a v 1 o j. Nadležni marveni ljekar če strogo motriti da se ovo izvrši. Da bi se loj mogao upotrijebiti i za jelo, da bi se bar veći dio mogao u tu celj održati, treba pri prikupljanju ovako postupiti: Loj (nepran) treba dva dana držati izvješanog u prozračnom prostoru, da bi se dobro rashladio j osušio. Tako osušeni loj treba strpati u vreće pa i same male količine — da bi se sačuvao od kvara — najbržim putem — pri šiljanju Iželjeznicom kao brzovoz — poslati iz mjesta prikupljanja tvomici sapuna u Beogradu. Odpatci, koji se u zavodima i zanatskim

postrojenjima iskuvavanjem kostiju i u kuhinjama nalaze, imaju se tako isto predati c. i k. tvomici sapuna u Beogradu, i samo setamo mogu upotrijebiti za izradu sapuna. Odkupna cijena od kg. iznosi:

Za topljeni Ioj

5-—

„ čvrst loj

2-50

„ sitan loj i mast

sa crijeva 1*50

„ mast iz kostiju

4 —

„ olein

5-50

„ stearin

8-—

Ko protivno ovoj naredbi postupi biče novčano kažnjen sa 200 kruna iii 20 dana zatvora i oduzeće mu se sva nadjena zaliha loja.j. C. i k. zapovjcdništvo mosne braae i grada Beograda kao okružno zapovjedništvo.

Objava. Prema § 1. uredbe vrhovnog zapovjeđnika vojske od 10. aprila 1916. god,, Zb. -br. 10, stavljena je pod nadzor firma Ilić i P r e k i č, Knez Mihajiova ul. 9. Za nađzornika postavljen je Viktor Reichl, činovnik .Wiener Bankvereln“-a u Beogradu, Knez Mihajlova ui. Nadzbr stupa u snagu 12\ novembra 1916 g. ( /.’■*& jg'Jj C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo.

fe>:A:

O g I a s.

Ces. i kr. Vojna glavna gubernija u Beogradu (Srbiji) će u području vojne glavne gubernije jedan dio slijedeće nalazeće se stvari (robe) putem jedne odredjene komisije po ka 3 nije utvrdjenim cijenama preuzeti. 1. Predja vunena.? g j Kad cijelokupna količina pojedinog u istoj struci prijeko 25 kilograma isnosi. 2. Pletivo za muške i ženske haljine. U koliko je ovo pletivo od čiste vune, pola vune ili pak umjetne vune, a ukupna količina obadvije ove struke kod pojedinog isnosi prijeko 400 metara. 3. Jorgani, pokrivači (ćebe) za konje, vuneni. j Svaka veličina, svaka težina, zasebno ili u metrima, kada ukupna količina pojedinoga iznosi 40 komada. Uslijed toga pozivaju se svi trgovci, konfekcijonari, krojači skladičari (otpremnici) područja vojne glavne gubernije, koji spomenutom robom trguju ili je pak čuvaju i ovu gore spomenutu najmanu količinu imadu, imaju poslije 6 dana od dana ovog oglasa vjeran zapisnik (inventar) njihovog skladišta spremiti. Za lakšu spremu zapisnika (inventara) će se izdati štampane primjerke u kojima su i dalja objašnjenja sadržana. Ove primerke ima se od ces. i kr. okružnog zapovjeništva zahtjevati. U ovom zapisniku ima se ne samo ta roba upisati, koja se u svojim skladištu nalazi, nego takodjer i ta roba zapisati, koja je na drugo mjesto utovarena, pa i ona, koja nije svojina sopstvenika radnje, ali kod njega založeno ili njemu u posjedovanju predata. Za svaku vrstu robe, koja se van skladišta trgovca, konfekcijonera, krojača skladičara (otpremnika) nalazi, pa i u zapisnik upisana, ima se tačno mjesto naznačiti, gdje se ona nalazi. Od dana oglašenja, pa do sprovedene kontrole od strane komisije i otprema preuzete robe, zabranjeno je vunene predje, pletivo za muške i ženske haljine, u koliko je to od čiste vune, pola vune ili umjetne vune izvršena, pa i jorgani, pokrivači (ćebe) prodavati. Prestupke ove naredbe i svako sudjelovanje oko prestupanju uz ove naredbe potvrdjene odluke biće — u koliko ne pripadaju strožijoj kazni — novčanom kaznom do 10.000 kruna, u neizvršnim slučaju zaivorom do 6 mjeseca, kažnjeno.

Objava. Povodom oskudice u k o ž i, a prema naredbi c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji, odjeljak 5. br. 21.836, imaju se svesvinjske kože prilikom klanja svinja, na sličan način kao i govedje kože, predavati radi izrađe koža. S toga gradjansko stanovništo mora u roku od tri (3) dana poslije klanja predati svinjske kože u seoskim opštinama najbližem vojničkom provijantskom uredu u zarkovu, Banjici odnosno Mirijevu, a u Beogradu neposredno kontroli sirovina intendature c. i k. vojne glavne gubernije za Srbiju. Da bi se dobila dobra, upotrebljiva koža, mora se na odgovarajući način vršiti i klanje svinja. Cijena je od komada svinjske kože, prema veličini i kakvoći, od3do 5 kruna. Svako, koji bi protivno ovoj naredbi postupio kazniće se novčano sa 200 kruna ili zatvorom do 20 đana, a oduzeće mu se i nadjena svinjska koža. U Beogradu, 4. nov. 1916. C.i k. zapovjedništvo mosne brane 1 grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo.

Objava. U beogradskRj građjanskoj bolnftd umrla je 4. aprila 1916. Rakila Milošftvp ć (sa stanom u ulid Despota Djondja 14) bez oporuke (zavještanja). Prema 9 94. stpske urodbe o nespornim djelima pozivaju se svi oni, koji polažu pravo nasledja, da se u roku od godjne dana prijave sudu. U Đeografdu, 8. noveinbra 1914. Sud *. i kr. mosne brane i grad*