Beogradske novine

Strana 2.

15. novembra 1916.

Beogradske Novtae

Sriieda

broj 274.

Veselje medju zaroblienicima. (Naroiitl brzojav „Beogradskih Novina'*.) Prag, 13. noveindra. Zapovjednik zarobljeničkog logora u P1 a n u (Ceska), pukovnik pl. j Closs skupio je bio sve ruske za- > robljenike poljske narodnos t i, pa im je pročitao proKlamaciju Njegovog Veličanstva, kojom se proglašuje slobodna poljska kraI j e v i n a. Zarobljenici su oduševljeno klicali Njegovom Veličanstvu, pa su pjevali carevku, a poslije toga poljsku narodnu himnu-

Krlza u Grtkoj. Sv< Grci s kraljein. (Naročiti brzojav ^Becgradskih Novina«; Lugano, 13. novembra. Atenski dopisnik „Čorriere d e 11 a S e r a“ objavljuje jedno pismo, u kome vrlo oštro k r i t i k u j e i r a ncuska pričanja o tobožnjein prijateljstvu sporazutna prema Grčkoj i želji naroda, da pod vodstvoin Venizelosa udje u rat, žigošući sveto kao obmanu. Zalosno Je, što i sam ..T e m p s“ takve očigledne neistine pušta u svijet. I s t i n a j e, ponavlja dopisnik, sa svim protivno, naime, j da Grci neće nipodkojucijenuu s v j e t s k i r a t, da oni p r o k 1 i n j u p o 1 i t i k u Venizelosa i da oni svi, kao jedan čovjek, stoje uz kralja, kog upravo do ludila obožavaju i poštuju. Predata municija. Kb. Bern, 14. novembra. „Petit Parisien“ javlja iz Atene: Grčki čdsnici predali su svu municijonu zalihu francuskim časnicima. Predaja je izvršena protokolarno. t!) e m n t k n. TROOVAĆKE PODMORNICE. ,,DeutschIand“ se sprema na povratak. Kb. Amsterdam, 14. novembra. Kako ,,Handelsbladet“ iz Londona saznaje, njemački trgovinski podmorski brod ,,Deutschland“ sprema se za povratak u Njemačku. Tovar broda sastoji se iz 9 vagonskih tovara. svaki je vagonski tovar od 40 tona, i to iz nikla, sirove gume, Chroma i druge robe.

Rusljn. KatastrOfa „Imperatrice Mariie* 4 . Kb. Kopenhagen, 14. novembra. Listovi, koji su ovamo stigli, imaju slijedeće saopštenje ruskog admiralnog stožera: 20. oktobra u 7 sati izjutra izblia je vatra na ratnom brodu ..Imperatrica Marij a“, koji je izazvao eksploziju. Vatra se pojavila u uljanom smjestištu i nije bilo moguće ugasiti je u prkos požrtvovnom radu časnika i momčadi. Brod je potonuo, 4 časnika i 145 momaka utopilo se, a osim toga umrli su 64 momka od zađobivenih opekotina. Brod leži na pličaku sevastopoljske luke i nada je, da će se otud moći da izbavi. Ratni brod „Imperatriea Marija“ sa svojih 22.800 tona bio je jedan od ■ajvećih brodova ruske crnomorske

mornarice. Pušten je prvi put n vodu 1913. godine, bio je moderno i jako oružan (imao je 12 topova od kalibra 30.5, mnogo lakih kao i odbranbenih topova protiv letilica), a prevaljivao je 21 morsku milju na sat i imao je posadu od 1200 momaka. Englesko-ruski ugovor o Dardanelima. Predstoji objavljivanje. (Naroćiti brzojav »Beotfradskih Novina ) Frankfurt, 13. novembra. „Frankfurter Z e i t u n g" javlja neposredno iz Peirograda; ,,G o 1 o s R o s s i j“ najavljuje objavljivanje englesko-ruskog ugovora o Dardanelima.

Sorbe u Haćedonlji. Ministar vojni Roques u Solunu. (Naročiti hrzO;av >Beofr dskih Novina«) Kopenhagen, 13. novembra. ,.E x t r a b l,a d e t“ javlja: U dobro obavještenirn krugovima se govori, da se francuski ministar vojni R o q u e s ovih daua bavi u S o 1 u n u, da sa generalom S a r r a i I o m i njegovim glavnim stožerom konferiše o izglediina maćedonskih operacija. General S a r r a i 1 izrazio se, da je nezadovoljan sa voiničkim materijalom, koji mu je poslat. Samo se o Srbima može s pohvalom govoriti.

Itdllla. Predstojeća talijanska ofenziva. (Naročiti br/ojav »Beoirnidskih Novina / Lugano, 13- novembra. Talijanska štampa nagovještava, dapredstoji dalje pooštrav a n j e o f e n z^i v e p r o t i v T r s t a. Enšiesku i kolonije. Udruženje za gradjansku slobodu. Kb. Rotterdam, 14. novembra. „Nieuvve Rotterdamsche Courant" javlja iz Londona: Udruženje za odbranu gradjanske slobode uputiće sutra u donjem domu pitanje vladi radi rasturivanja pacifističkog zbora. priredjenog u prošlu subotu. Njemačke mine blokirale kanM. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina ‘) Kopenhagen, 13. novembra. ,,P o 1 i t i k e n“ javlja !z Bergena: Posada potopljenih norveških brodova, koja se vratila iz Eiigleske, saopštava, da je posljednjc oktobarske sedmice njemačkim ratnirn brodovima pošlo za rukom, da polaganjem mina za čitavu nedjelju dana prekinu vezu izmedju Havra i Southamptona. što je od vrlo velike važnosti. Engleska i Meksikc. Kb. Ne\v-York, 14. novembra. (Bezžični brzojav WoIffovog areda): Meksikanska je vlada odgovorila na englesku notu, u kojoj se fraži da Meksiko strože no do sada održi svoju neutralnost prema njemačkim podmornicama, koje po engleskom tvrdjenju imaju neku tajnu osnovicu na meksikanskoj obali. Ova je nota izazvala u Meksiku prilično negodovanje. U odgovoru se veli. da će Meksiko i nadalje strogo održavati svoju neutralnost. ali se naglašava đa Meksiko ni

u koliko više nego Sjedinjene Države nije odgovoran za rad njemaćkih pod-> mornica na američkoj obali.

Grad I oKolico. Njegovo Veiičanstvo ozdraviio. Iz Beča se javlja: I danas se prije podne Njegovo Veličanstvo car i kralj odlično osjećao. Posiije sa svim mirne noći probudio se on u obično vrijeme i sa dobrim apetitom je uzeo prvi doručak. Odmah zatim pristupio je svome običajenom dnevnom poslu. Prije podne primljeni su oni dvorski dostojnici, koji svakog dana podnose vladaocu izvještaje. Vladalac se tako povoljno osjeća, da se izvjelća neće više izdavati, pa se ni profesor Ortner, koji je prekjuče bio kod monarha, neće više pozivati. Jedan neobičau dan u Beogradu. Juće- je bio jedan neobičau dan za Beogradjane. Bio je 1. noveinbar po starorn kalendaru. 1. maj i 1. no-vembar uvijek su u Beogradu hučni i bučni seobni dani, ali ovog puta to je bio jedan običan miran jesenji dan. Beograd je poznat grad sa oskudicom u stanovima, naročito u malim stanovima. Tako je obično ovih dana 1. maja i 1. noveinbra dolazilo do neke vrste katastrofe. Običn'o današnjega dana ostane veliki broj beskućnih porodica. Jedne vidite gdje sa cijelim pokućanstvom stoje pred opštinskom kućom izjavljujući, da ne znaju gdje će, i da će ostati ovdje, da će razaperi šatru na Kalcmegdanu i t. d. Drugi idu od kvarta do kvarta policijskog, vapijući za pomoć policije — ali uzaman. Obično biva puno neobičhih, komičnih i tragikomičnih i sasvim tragićnih slučajeva. Ti neobični udesi svakako su činili, da su se po gradu pronosili najfantastičniji glasovi, kao na primjer o tome, kako su po najvišoj naredbi izdati šatori, koji su razapeti na praznom prostoru kod ..buduće“ Narodne Skupštine, ili kako je policija rekviriraia sve hotelske sobe i svi putnici iz unutrašnjosti rnorali su zbog toga prijeći u Zemun, a mnogi su čak otišli do Novog Sada i još tako puno nevjerojatnih i nemogućih stvari. Ali i ako to ave nije bilo tačno, ipak je zaista bilo mnogih neobičnosti i kirajdžijsko-gazdinskih ,,marifetluka". Tu su se prevlačilc stvari, cio Beograd se seii, svadjaju se kirajdžije rnedjc,' sobom, svadjaju se gazđe sa kirajdžijama. Džumbus u pravom smislu. Bivalo je, da veliki broj porodica u poslijednjem času rnora da uzme za skupe pare pođ zakup kakvu šupu, ili stari magazin, da tu strpaju svoje stvari, a glavu da sklone gdje znaju i umiju. A danas? Danas je kao što vidite miran jesenji dan. Lišće rnonotono opada sa svojih grana, nigdje kola, nigdje stvari, nigdje svadje, nigdje protesta. Eto šta je učinio evropski rat. Smirio je kirajdžije i gazde. Umirile se gazde, pa se umirile i kirajdžije. Kirajdžije ne plaćaju gazdama kiriju, a ovi ćute, pa zadovoljni oboje. O blagoslovljeno ratno stanje, uzdahnuće mnogi praktikant ili mali činovničić, kome su 1. maj' i ]. novembar bili najgori dani u godini, jer se on uvijek dva pnta u godini morao seliti uslijed ,,nesporazuma“ s gazđom. O blagosloveno ratno stanie, uzdahnuće mnogi umirovljenik sa 50 di-

nara penzije, kome se danas ne prodaje po deseti put pokućanstvo zbog ,,nezgodnih prilika", te nije mogac plariti kiriju. Prodaja drva za gorivo na sitno. Na osnovu čl. 27, tačke 5. Zakona 0 opštinama, a u cilju ograničavanja cijena propisao je gospodin gradjanski povjerenik pri opštini grada Beograda slijedeći: C j e n o v n i k za prbdaju drva za gorivo na sitno (na cepanice). 1. Svi prodavci drva na sitno ne smiju prodavati skuplje od: a) Drva bukova suva bez čvorova po 12 helera od 1 kg. b) drva bukova sirova i čvornata po 8 helera od 1 kg.; c) drva cerova, jasenova, brestova, rastova, grabova i graničevg suva po 10 helera od 1 kilogrania; d) drva ista vrsta iirova po 7 helera od 1 kg.; e) drva čamova suva po 11 helera od 1 kg.; f) drva ćamova sirova po 9 helera od 1 kg.; g) sva ostala drva po 6 helera od 1 kilograma. 2. Svaki prodavac dužan je pri prodaji drva, izmjeriti cijelu cepanicu iii manji dio i po kilogramu naplatiti saopštavajući kupcu vrstu drveta, cijenu i težinu. 3. Svaki prodavac dužan je isjeći ovaj cjenovnik, ovjeriti kod poreskog odjeleuja opštine grada Beograda, i isti na vidno mjesto u radnji istaći. 4. Prodavać, koji se ove naredbe nebi pridržavao, biće kažnjen do 200 kruna novčano lli 20 dana zatvora i oduzeće mu se koncesija za rad. j Traže se: . = . . V Da se jave Društvu Crvenoga Krsta u c. i k. vojn. gen. guberniji, Simina ul. br. 21. ove gospodje: Nasta Joka Jovanovića, Sultana Krstića, Leposava Popovića, učiteljka u penz. Bačina, Varvarin. Natalija Živka Lazića, računoispitača; Milica Najdanovića, sudije. Koliko troši Beograd rnliieka? Sve do vremena, dok nije u mjesecu julu uredjcna središnja mljekara, uvezeno je u Beograa iz okolice (do 1. jula ov. god.) 321.264 litara mlijeka ili preko 45.000 litara mjesečno. Cijena je mlijeku bila 1 K i više. Sada prodaje opština mlijeko po 60 helera, kao i u ranije doba u Beogradu. Beograd je najme i u mirno vrijeme oskudijevao na tnlijeku, a i cijena je mlijeku bila prema cijenama u monarhiji vrlo velika — 60 para. Uvoz mineralnih vodi i sode u BeOgrad. Za posljednjih devet mjeseei uvezeno je u Beograd 37.584 litara mineralnih vodi i 13.863 litara sode. Ove je količine potrošilo gradjanstvo, jer one količine, koje su uvezene za potrebu vojske (menaža) ne potpadaju trošarinskim pristojbama. pa nijesu sadržane u statističkom prijegledu uvoza opštine grada Beograda. Dovoz kamenog uglja i drva u Beograd. Za posljednjih devet mjeseci ove godine uvezeno je u Beograd 572.000 vagona uglja i 14.770 kubičnih metara gorivog drva. U ovu količinu nije uračunano ono gorivo, koje je dopremila opština u svojoj režiji za gradjanstvo.

Naprasna smrt. 12. ov. mj. se jedan dječko .. neo bičan način ugušio. Kako je pozvanj darstveni liječnik utvrdio i ^ r ( e " naredjenom obdukcijom ispostavilo die* čko je dobio bljuvanje, te se aspif^ijin,' stomačne sadržine ugušio. Koliko je potrošeno kreča i cemem. „ Beogradu? W B Prema izvještaju gradskog trošarinskog ureda uvezeno je od početka ove godine do kraja septembra u Beograd 143.000 kg kreča i cementa. P 0 . što sva roba, koja ulazi u grad za car i kralj. vojsku ne potpada građskoj trošarini i prosta je od svih pristojbi, % se pod gore navedenom količinom smije razumijevati samo onaj inaierijal, koji je dopremljen za privatnike i ap 0 trijebljen za opravak đomova. Uvoz stakia u Beograd. U prvo vrijeme uvažala je sanj 0 vojna uprava staklo u Beograd za opravke prozora, koje je ona sama izvadjala. Posljednja tri mjeseca uvezeno je 31.673 kg stakla po porndžbi domaćih staklara, koji su ovo staklo npotrijebili za opravke prozora na privatnim kućama. Kretanje stranaca u Beogradu. Izvještaj ureda za prijavu od 1?. novembra: prijavljeno 83, odiavljen« 36, preseljeno 42; u gostionicama se prijavilo 52 stranca, odjavl eno 104, ostalo u gostionicama 146 prijavljenih. Potrošnja sijena u Beogradu. Prema izvještaju opštine grada Beugrada uvezeno je tečajem prošiih devet mjeseci u grad 982 kola sijena za konje i stoku koja se nalazi u ptfvatnom posjedu. Pokušaj samoubijstva. U nam eri da učini kraj svome životu popila je jedna djevojka izvjesnu I količinu ceaja te je time opasno ispekla 1 jezik, usta, grlo, jednik i stomak. Ne- 1 srećnica je predata unutarnjem odjeljenju gradjanske bolnice u Beogradu. Nadjen izgubijen novac. Služavka Joka Ćirić našla je 8. o. m. predgostionicom »London' jednu svotu novaca (nekoliko banknota). Manja količina novca nadjena je ua Topčiderskom drumu. —U Nemanjinoj ulici nadien je novčanik, u kome je bilo vrlo malo novaca i slika jedne djevojke. — Sve su ovo pošteni nalazači predali redarstvu, gdje ih sopstvenici mog« dobiti. Požar u dimnjaku. U gardijskoj kasarni zapalio se 13. ov. mj. po podne jedan dimnjak Vatrogasci su se odinah pojavili na iicu rajesta i ugušiii su požar jednim ručnim. šmrkom. Ukvareno meso. Jedan seljak, koji je s propiianim odobrenjem htio da donese u Beograd zaklane svinje, zadržan je od strane redatstva već na putu za grad. Prizvani marvenj ljekar našao je, da nekoliko svinja -nijesu više za jelo. Meso predato c. i k. tvornici sapuna. Izgubljena krava. 12. ov. mj. nađjena je na Dunavu izgubijena krava. Znaci: žuta boja, bijela glava, mali u stranu upravljeni rogovi, desni rog okrnjen, rep podsjećen. Izgleda, da je kiava upotrebljavana za vuču. Predata je vozarskom odjeljenju, gdje je sopstvenik može dobiti.

A1‘ ovoga puta ne će ođgovoriti; samo će njena sjajna kruna da blista u večnom mraku, koja će se lagano spuštati na glavu samrtnika, pa će mu sa usana s vrelim poljupcima izmamljivati umornu duStt .••••■• ivan Vujić.

Grofoui flttemsl. Pošto danas ua čelu uprava dviju slovenačkih i hrvatski h pokrajina (Kranjske i Dalmacije) stoje lju ii porijetkosr. iz stare i slavne porodice grofova A11 e m s a, neće biti zgorega, da upoznamo prošlost ove porodipe,' koja je ne samo danas nego i u prijašnim vremenima bila ’.isko vezana sa sudtnnom i životom j u ž n i h Sloveua u Monarhiji. Porodica Attems, kako čitamo u najstarijim izvorima, furlanskog jc porijekla, osim ako bi bili skloni vjerovad drugom izvještaju, kojim se tvrdi, da je ta porodica samo jcdna od onih mnogih njemačkih porodica (na primjer Strassoldo-Strassa\ver), koje su tečajem XI. i XII. stoljeća naseljavali po furlanskitn ravnicama tadanji njemački oglajski patrijarhe Popon, oba Ulricha i Wr.lfger. Te su furlanske pokrajine bile i u kasnijim ustavnim borbama talijanskih gradova neko neutralno utočište raznih iz gradova izagnanih plemićkih porodica (n. pr. della Torre, poslije grefovi Thurn). Plemiće de Attimis, koji se tako zovu po gradu, što leži sjevemo od Vidma (Udlne) na kraju Faedisa, susretamo u povijesti najprVo kao mlnisterljai« g o r I č k i h grofova, Njihovo prvo \

| stupanje na pozornicu povijesti dovodi ih takodjer u dodir s našim narodoin. Više se je puta dijehla baština starih, odnosno kupljeni novi posjedi u više loza. Jedan ogranak porodica A tt e m s-0 r s o živi sada u Mlecmia. Druga loza A 1 1 e m s-M o n t f o r t razdijelila se je u njemaćku i furlansku, koja je već izumrla. Godine 1297. nalazimo ivana pl. Attemsa kao opata u glasovitom rozačkom samostanti. Mora da su živjeli u dobriin odnošajima s oglajskim patrijarhama, jer viditno, da ih je patrijarha Bertrand god. 1336. postavio na čelo prvog furlunskog okružja, od onih Šest, što su bila ustanovljena. Koncem srednjega vijeka su nastale prilike, koje baš nisu pojačavale sigurnost života i imetka u pokraiini a i obzir na udobnije življenje u gradu mamio je mnogoga vlastelina iz utvrdjenog grada u veseli grad, gdje su po tadanjem običaju živili većinom u posebnom dijeiu grada (n. pr. Gospodska ulica. Novi trg u Ljubljani). l'ako su se i Attemsi preselili dijelom u taiijanski Videm, dijelom u Čedad. Da se izbavi od nemilog i neprijaznog gospodstva mletačkoga, preselio se je god. 1473.,plemić Friedrich Attems u Goricu. Njegovi su sinovi Jerouim i Ulvin osnovali imanja Sv. Križ i Petzens:ein. koja i dandanas cvatu. Godine 1630., odnosno godine 1662. nodignuta je porodica na stališ drža\mih grofova. Spomenuti Friedrich Attems brzo je nakon svog dolaska n Goricu postao sudbeni kancelar, najveći pokra.iinskom glavaru podredjeni sudski činovnik u grofoviji goričkoj. Njegov sin Jeronim postao je godine 1534. pokrajinski upravitelj gorički. Godinu prije

bio je kao kraljev komisar kod ursdjenja granice s Mletačkom. Godine 1587. nalazimo Lenarta Attemsa kao glavara na Rijeci i u Gradiškoj. On je na pritužbu puljskoga biskupa dobio nalog, da mora u najkraće vrijeme istjerati i pozatvarati sve luteranske propovjednike, što su ih kranjski zemaljski stališi razaslali i ponamještali po Krasu i Istriji. Porodica Attems ubrzo se je popela na visoke službe pa i do upliva na samom carskom dvoru. Tako je Herman posredovao kod zaruka nadvojvotkinje Marijete i kasnije ju pratio kao zaručnicu kralja Filipa III. u Španjolsku. Bio je i bogat velikaš, koji je posudio caru 90.000 forinti. kad je car bio u potrebi. Ivana Friedriclia Attemsa, posjednika grada Rakovnika pod Ljubljanom, poslao je car kao svog posebnog poslanika na dvor mantovskoga vojvode. Ivan Friedrich Artents bio je takodjer dvorski meštar p ol j a č k e kraljice Cecilije Renate, bivše - austrijske princeze i supruge poljačkoga kralja Vladislava, kojoj su kranjskt zemaljski stališi votirali u skupštini od 25. juna i 20. jula kao 1 dar za miraz 5000 forinti. Ivan Friedrich Attems je u kasnijim godinama )1649,—16(i(-.) zauzimao važno mjesto zemaijskog kneževskog vicedoma u Kranjskoj. I u obrani Kranjske u dugogodišnjim bojevima s Turcima dala je porodica svoj krvavi porez. ’/al /az o r nam izvješćuje. da je osim nnogih drugih kranjskih i goričkih plemića pao junačkom smrti u boju s Turcima kod O ž I j a godine 1582. i Luka pl. AttemsU vellkom boju, što ga je upravo

prije stotinu godina bila Austrija sa talijanskim jugom, s Mletačkom, sretamo i barona Friedricha Attemsa. Mlečani su naime prodrli tečajem godirte 1615. u Furlansku i poplavili svojitn stražama sve krajeve sve do samih vrata mjesta Gorice. Susjedni Kranjci su obećali pomoć i upravo je zasluga Friedricha Attemsa, da je još u pravi čas u ime goričkog plemstva obavijestio kranjske vitezove, da treba brzo pomoći. Mletčani su stajali već tia gori kod Ločnika, kad srnuše združeni Kranjc'i Gćričani, s viteziina i piemstvom pomiješani seijaci i gradjan na njih. Iznenadjeni Mletčani morali su jadno uzmaknuti do Krmina. Tada se je sam nadvojvoda Ferdinand presclio u Ljubljanu, da- bude bliže tim važnim bojevima, koji su se bili tu na jugu i i mogli biti- lako odlučni. za moć i veličinu ostalih pokrajina. Kad se je sretno svršio boj, onda su opet poslali baš Friedricha barona Attemsa s radosnim izvještajem u Ljubljanu Tom je prilikom Friedrich barom Attems poklonio nadvojvodi i jedmt od one tri bojne zastave, što su ih oteli Mletčanima. Za doba cara Karla VI. bio je )gnjat Marija grof Attems predsjednik š t a j e r s k i h zemaijskih stališa, a Ivan Vilim (umro 1712.) zapremao je časno mjesto namjesnika u K o r u šk o j. U opšte u XVIII. i XIX. vijeku podigli su se Attemsi do važnih i visokih mjesta u dvorskoj, državnoj i crkvenoj službi. Taj se je upliv još povećao radi prostranih porodičnih posjeda, kojl su bili.rasijani po cijeloj Furlanskoj sve do Gorice, Podgore 1 Ločnika. Imali su posjeda okolo Krmina, Koprlva, Vi-

polža, Cerovoga i Jazbine, na Prvačini i kod Sv. Križa, gdje je Friedrich Attems godine 1637. osnovao kapucinski , samostan. Sudbenu oblast su imali i u Bovcu i na Đpberdu. Uspuf je iraala porodica u posjedu i neke kranjs>e gradove, kao Rakovnik (1666.), Matenju kod Iga (1670.), grad Turn (Tivoli) kod Ljubljane, pa Krško, Rajheiiburg i još više drugih posjeda u štajerskoj i u Koruškoj. Po ženi su đobili u vlast

još prostranih posjeda u Švapskćj. U goričkoj paiači grofova Attemra namješten je dan danas muzej i V 0 ' hranjen dragocijeni porodični arhiv s listinama, koje sižu daleko nazad u srednji vijek. Oduševljen je hio arheolog sabirač starih listina grof Ziga Attems, koji je umro godine 1758. kao zemal]ski upravitelj ili opskrbnik (Landesver\veser) gorički Već je njegov dj e Ziga Herman (1625-, t 1707.) sabirao gradivo za dokumcntarnu povijest svoje porodice. Njegov svestrano naobraženi unuk upotpunio je to dje'o i o* 1 * vio u rukopisu i još više drugib °P S1 ^ nih djela o povijesti oglajskin P a * rl {f ‘ ha i goričke grofovije, koja su doD upotrijebili Rubeis u svojoj štumji Oglaju i grof Coronini u svojim J? * nealogično-historičkim djelinia o ričkoj. Grofovska porodica Attems čito je bogata i s crkvenim dostcja stvenicima. Josip Ožbald bio je b lavantinski (1724.—1744.), & E Amadej biskup Ijubljansk«. ljednji se rodio 27. decembra 1694sin grofa Ignjata Marije i ,, djene groffce Wurmbrand, _posvetio s je svećeničkom staiežu, uuo }• ^ : . . „ T?lmn. po»i»*' i