Beogradske novine

moj 313.

24. đeceinbra 1916.

Beograđske Novlno

Ne'đjelia

Strana 3.

U 19. stoljeću pak novlnarstvo je, tt prkos prilika, koje su u pojeđinim zemlja•ma u prvoj polovlni njegovoj bile prilično nepovoljne po nj, naglim korac'una dostiglo današnji svoj džiuovski razvitak. Danas svaki veći list u pogledu svoje rasprostranjcnosti odnosno broja izbačenih primjeraka, tako u pogiedti svoga materijala i brže informativnc siužbc pređstavha pravo retnek djclo. List, kao što su ,,T i m e s" i ,,Daily Teiegraph" sadrži više no 5to čovjek, koji nijo besposlen, može u opštc da pročita za jcđan dan. Svako porcd opšte poiitičkog diiela čita rttb»iktt, koja ga po njegovoj struci ili njegovim ttaklonostima najviše interesuje. Pariski je „Mat'u" na p..tnjer u tnit<i; doba raspoiagao vfistitim teie fe raiskim vc :ama sa I.jn li nom i Benb m. Upravo basnoslovnt raivitak uze'a je štantpa u Sjecitnjenitn Američkint Državanta. Tako sc nc\vyoški ,,VVorld“ (,,Svijet“) štatnpa u ne ntanje nego š e s t nt i 1 i j u n a primjeraka dnevno. No pored nebrojcnih listova na domaćein, ili tačnije rečeno, državnom cngleskom jeziku, u Sjediujenim Amerićkim Državama imaju i veći ili maaji broj listova na svome jeziku i svi narodi, koji stt tamo kao iseijeniel zastupljeni, a to su za malo pa svi narodi na svijelu. Tako u Sjedinjenim Državama izlaze ne manje nego 9 srpskih listova. Današnja evropska štampa naravuo da jc na najvišem stupnju u Englcskoj, Fraucuskoj i Njemačkoj. Veliki cngleski listovi štampaju se prosječno u od prilike jeduom niilijuuu printjeraka, u Fraiicuskoj se gotovo najviše štampao katolički list ,,La Croix“ (,,Krst“), i to u skoro dva milijuna primjeraka, zatim ,,Petit Parisien 1 * u 1,500.000. Njetnački pak 11stovi ne ističu se toliko brojem đncvno izdatili primjeraka, koliko bogatom, razn.ovrsnorn i probranotn sađržinoni. Prazničul broj jednog njentačkog većeg lista predstavlja čitavu knjižurinu, tt kojoj svako bez razlike staleža nalazi pouke i zabavc. Najveće izdanje sada kanda ima „Berliner Zeitung am Mittag“, koji se štatnpa tt 1,300.000 primjeraka. 1907. godine bilo je u Njemačkoj oko 4.000 političkilt listova. U samoj su Njemačkoj izlazili te godine listovi na 11 raznih jezika, a dolazili su u zemIju listovi na 34 razna jezika. Vrlo je veliki razvitak prirodno ttzelo novinarstvo u A u s t r o-U g a r s k o j, gdje SVaki od njenih tiaroda ima svoju limogobrojnu štampu. Pred rat izlazili su u tnonarhiji listovi na 13 raznih jezika. U monarhiji, i to u Bečtt pojavio se i prvi srpski list, i to „Slaveuo-Serbske Novine“ oko 1780. godine, docnijc „Srpske Novine“, koje stt sa izvjesnim prekldima stalno Izlazile ti Bečtt, dok se nistt oko 1835. godine preselile u Beograd, gdje su uskoro postale slttžbenl lisfc vladin. O današnjitn 11stovima u vnonarhlji svitna natn le dovoljno poznato. Od srpskih HstOva, kojl su do ovoga rata izlazili, bila je najstarija novosadska ,,Zastava“. Od sađašnjih lirvatsklh listova najstariji su i najugledniji sltižbene „Narodne Novine“ i ,,Obzor“, koji je 1910. god. proslavio svoju pedesetogodišnjicu jednitn jubilarnim brojem, koji čini čast hrvatskoj štampi. O r u s k o j smo štampi prije ne tako 'đugog vremena dosta opširno progcivorili. U Srbiji je đnevna štampa biia zadobila priličnog poleta. Kao što je poznato, pred ovaj je rat najveće izdatije intao list ,,Balkan“, koji se štampao u 22.U00 primjeraka. Razumije se, đa ovim razbacanim prtmjedbama nismo ui izdaleka Imaii pretenziju, da napišemo kao neki izvod iz istorije novinarstva, kada se zna, da se samo o novinarstvu u pojedinim evropskim državanta daju čitave kttjige ispisati. Kao što smo već nagiasiti, htjcli stno samo ovlaš naglaslti pojedina fakta, kuja rnogu ovonte ill onome čitao'cu bitl nepognata. SVOJIM CITAOCIMA RIMO-KATOLIĆKE VJERE OD SRCA ŽELIMO DA SRETNO PROVEDU BOŽIĆNE PRAZ. NIKE.

GrnS 1 okollco. Naš st ećani prilog. Obraćamo pažttjtt čitaocima ua uaš obllni svečanl prilog, sa kojim naš današnjl broj iznosi iikupuo 16 strana. U njemu se nalazi pored slika Njihovih Veličanstava vrlo bogato knjižcvno štivo, i to na prvom mjestu originalui, do sada neobjavijetii radovi našeg priznatog srpskog pripovjedača Bore Staukovića iz ciklusa ,,B a Ik a n s k i T i p o v i“. Zatim dbnosimo Iijepc stvarl od ttglcdltih mladih srpskih književnika Milice J a n k o v i ć i pok. Milutlna M. U s k o k ov i ć a, koje stt već izlazile u ,,S. K. Glasniku". Najzad obraćatno pažiiju na odlomke iz ,.Lišća“ od brvatskog knjižcvnika Frana M a ž u r a n i ć a, o kojemu jednovremeno tt glavnom listtt đonosimo prikaz. Katolićka služba božija preko Božlća. 24. decembra (nedjelja): 1. U dvortt: U 8 sati sv. misa za vojništvo. 2. U župttoj crkvi (Poslanička ttiica): a. U 8 sati sv. tnisa za školsku djecu. b. U 10 sati njemačka propovijed i pjevana sv. misa. c. U 3 sara po podne večernja. 25. decembra (Božić): .. 1. U d v o r u: a. U 8 sati sv. misa za ces. i kr. vojništvo. b. U 10-30 sv. misa za tplijanske zarobljenike. 2. Užupnojcrkvi (Poslanićka ulica): a. U 6 sali u jutru tiha sv. misa. b. „ ( „ n » n n n C. » 8 „ „ B h n » d. n 9 „ „ » n n » e. „ 10 „ prije podne srpsko-hrvatska propovijed i svećana sv. misa. f. U 3 sata po podne večernja. Polnoćka se neće obdržavati. 26. decetnbra (dan sv. Stjepana): 1. U dvoru: U 8 sati sv. misa za vojništvo. 2. U župnoj crkvi: a. U 8 sati sv. tnisa za školsku djecu. b. „ 10 „ njemačka propovijed i pjevana sv. misa. c. U 3 sata po podne večernja. Pozdrav našein listtt iz Krakova. Prilikom godišnjlce je našega iista poslalo uredništvo „Krakauer Zeitung“-a (organa krakovske tvrdjavske komande) uredništvu našega lista vrlo simpatično pozdravno pismo. U njem se izriče divljenje nad tako lijepitn napretkom koji smo u ovo godinu dana postigli. Pismo stt potpisali natporučnik, dr. Rasch i dr. Schwager. Prijava privatnih konja. Sve one konje, kojl se nalaze tt privatnom posjeđu u Beogradu, kao i u okolini — u oblasti sreskih komanda — imaju imaoci da privedu u g a r d i j s k o j k asarni u Beogradu u 9 sati prije podne 29. decembra ove godine, komisiji/ koja će izvršiti pregled svih privedenih konia i eventualno otkupliivati pojedlne tt svrhu vojnih ciljeva.

Koji su to utisci, koje je najjače primala pjesnikova d«ša? Kad znamo da se rodio kraj piavoga Jadrana i znatno iz koga je naroda nikao, i kad se sjetimo doba u kome je živeo, jasno će nam biti, da su bila najjača patriotska osjećanja, koja su plavila dušu Frana Mažuranića. To je bolno mjesto njegove duše. U tijoj je bilo uvljek dovoljno materijala za snimke iz života njegovog naroda. Fran Mažuranić I Petar Preradović su đva najiskrenija hrvatska patriota. Pisac „Lišća" i „Fragmenata" upozorava na opasnosti i ističe narodne manc, koje bi se inače u životu mogle smatrati vrlinama, ali koje su u političkom narodnom životu mane. Pisac poučava. Zato nam je lijep primjer u ovom njegovom listiću ,,Lastavice“. „Kad su se s proleća god. 1883. lastavlce u Celovac vratile, našie su na štedioničkoj zgradi u svotn gnijezdu, — vrapca. Otimač se nikako nije dao iz gnijezda. Lastavice odletiše. Za kratko vrijeme vrati ih se cijelo jato, noseći svaka u kljunu komad blata. Na očigied množinc ljudi zazidaše vrapca u otetom gnijezdu. Vidio sam to gnljezdo u celovačkotn muzeju. Vrapcu proviruje iz gnijezda samo kljun. — htio ga je u smrtnoj borbi prokljuvati. • Tako rađe Iastavice na Slovenskotn — pomislih gledajući to gnijezdo, — a što čine braća Slovenci, kada njima tko kuću preotme? Ono Isto, što i Hrvati: donesu otimaču još u breme slame, da na ntekanom ležL“ „Fragmenti" piščevl su neobično duAovite političke alegorije, naročito: Drvh žetvrti, peti.

Piščeva dttša je vrlo osjetljiva ploča za snimanje i ostalog društvenog života. Poneke snitnke te vrste mu se izdvajaju ljepotom misli („Snijeg"), iii nježnom osjetljivošću i divniin opisom prirode: „ A blaga je svibanjska noč, puna mirisa i tnjesečine. Slavulj poje tnilo i tužno, — baš ko one noći . . . „Majko! Majko!" Čula me je. Odazvala se: Neboin proietjela zvijezda — majčina dušica . . . (,,Na majčin god“). Pa ip*ak primjećava se tta ponekim crticama iz drušivenog života kao da je kod p'tsca bilo umora, da misii uisu jasno ocrtane, ili riječi, kojima je htjeo da ih obllježi, rtisu na istoj \isini na kojoj i misao. Santo kad jc o narodu govorio, nije se umarao. Uviiek je uašao oblika, našao riječi: „Čudili se što još hrvatskl znadcm, premda sam već toliko godina od kuće. Pa kako to, da nisl zaboravlo? — A kako bi?! Ako i ne govorim hrvatski, to ipak hrvatski s u i v a m, a snivam vrlo često . . . Bog zna, hoće li se ti moji h r v a tski sni ikad obistiniti!?" („Moji sni“). Ja ću završiti kao što je pisac počeo Turgenjevljevim navodom: „Samo da čifatelj svega na jedanput ne čita, jer bi mu valjda — iz dosade knjižica iz ruke ispaia. Neka čita svaku crticu posebi: dauas ovu, sutra onu... Možda mu onda s kojega lista štogod kapne u dušu ..."

Upozoruje se gradjanstvo na gornju naredbu i preporučuje niu se đa ovti naredbu najstrožije ispuui. Traže se. * Predsjedništvu opštine grada Beograda potrebno je da se prijsvč 7aai prijema novćanih uputnica niže imeaovana lica: 1. Miloš Gavrilović. 2. Vasa Čekrdžijski. 3. Miljko Aieksijević. 4. Petar Drvarević. 5. Milan Trajković. 6. Andra Hrniicsek. 7. Dušan Bešević. 8. Stojan Petković. 9. Kosta Matič. 10. Djordje Jevdjeuijević. 11. Kosta Puljević. 12. Čedotnir Belović. 13. Stanoje Soasić. 14. Mihajlo Petrović. 15. Danica Dragutina Vasića iz Sopota. 16. Nata R. Alić iz Aleksinca 17. Danica Drag. Vukovića i z Proicttplja. 18. Persa Andre D'uriča udova, 19. Zorka Petra Milenkovića iz Vlasotinaca. 20. Jelena Cedomira Gaćanovića iz Požarevca. 21. Darinka Ivanovič iz Prokuplja. 22. Petrija D. Živković iz Soko-Banje. 23. Danica Vuković iz Bora. 24. Kosara Aćimović iz Ćuprije. 25. Marija Bože Kneževića. 26. Draginja Marinka Savića, i 27. Stana Milana Vasiljevića „Belog Memeda". Svakoga dana od 8 do 12 sati prije podne i od 3 do 5 sati poslije podne gornja se lica moeu obratiti u kanceiariji pređsjeđništva opšline. Lica, koja se naiaze u unutrašnjosti imaju, da pošaijtt tačnu svoju adresu, kako bi im se poslati novac mogao dostaviti. Božlćue jagodet G. Ivau M. PardOtt, stolar iz Beogrsda, piše nam: Štovani gosp. jircdničei Prije nekoiiko dana, čitah tt Vašetn cijcnjettom listu: kako je jedan učitclj tt ovo vrijeme našao zrelih jagoda. Ja sam danas na podne našao u svojoj bašti 4 komada jagoda, od kojili Vam i 'šaljem I komad na ttgied. Dakie igra prirode nije nl kod uaš tt Beogradu izosfaia. Čast mi jc 1 t. d. Prilog. Budimir N i k o 1 i ć iz B a d o v i n a c a, okr. pođrinski (šabački) poslao nam je K 50.— i to 25.— K za austrijski i 25.— K za ugarski Crveni Krst, što se oviin objavljuje. Sušniea „Ali^strockner". U privreduim je krugovimu brzo i uspješuo uvedena sušnica ,,Allestrockner“, zbog svoje podobnosti i upotrebe. Potrebna obavještenja daje glavno zastupstvo H. G r a t z e r, Beč, 1. AVipplingerstrasse 34. * H5 ' ! * 5 ^™ ! * !! — •- — -» Haroins firiursis. lfrano I niesovanjj siska i percdi (žiuins). (Svršetak). Unutrašnje uredjenje staje biće, kako za koju vrstu blaga, različito i preina gradji i trošku. Svakako valja tako urediti, da bude sve tako pođesno, da biago može napredovati; tako n. pr. dobro udešetie ja’sle, žlijeb za oticanje osake, i t. d. i da se sve to bez velike mttke iako čisti. Kod većega gospodarstva treba se pobrinuti, da u njoj vlada posvemašnja čistoća. Momlade životinje. U brizi za zdravstveno stanje stoke, načiniće se poitticnce kod velikih gospodarstva tik do štale ograda, da blago tnože i za hladna vremena na svježetn Zraku proplandovati. Razumije se, da će se morati u štali ili blizu nje pobrimiti i za vodtt. Najglavnije je za svaku štalu, da u njojo vlađa posvemašnja č'et-oća. Mora se, koliko se može zapriječiti, da se u stajama leže kojekaka škodljiva gamad i da se truležem okttžuje vazduh. Ovaka čistoća od osobite je važnosti za napredovanje blaga i ne zahtjeva se samo u štali, nego i za blago, za pojate i za hranu. Ove mjere nije teško pravesti i tako ća i ustrajnija u radu. Podnilađak neće u Ije i jače. Kada se dadu uvjeti, da se marva dobro hrani i zdrava ostane, onda će se bolje razvijati njihov tjelesni ustroj i imaćj i više snage proti bolesti i biće čvršće i ustrajnije u radtt. Podmladak tteće tt tolikom brojtt pogibati, osobito ako se bude pazilo, da se sačuva od nezgoda. Rat je i stoci zadao teških rana, te je stočarstvo za dugo vremena u nazadak bacio, pa će biti težak posao podići ga na predjašnji stepen. Svestrana pomoć svih pozvanih stočara i upravnili vlasti biće od prijeke potrebe, da se šteta nadoknadi. Proizvodnja tla oporaviće se lakše i brže, jer obzirom 11 a razvitak bilja i vijck njihov treba tome puno manje vremena, nego li stočarstvo. S ovih razloga ići će se za tim, đa se ponajprije one životinje drže, koje za kraće vrijeme i u većein broju korist donose. Napose, kad uzmemo na um opskrbu mesom i jajima, od velikog je znamenovanja gojidba peradi, a baš je te puno u Srbiji. Pri.tom se misli na kokoši. Kokoš srbijanska spada u rod sredozemnih kokošl bez osobite pasmine 1 baš zato rado nosi jaja I s malim je zadovoljna i razvije se već dobro kod samih odpadaka gospodarstva.

To je ođ osoblte vrijeđnosti sada, kada nema toliko žita. da se 1 kokošima daje. Kokoš dobro isplaćuje hranu, a pogotovo bolje nego kunlćl, kojl se sada u zadnje vrijeme tako preporitčuju, čija gojidba strukovno pnTmoutua HG uiuze tuo igrariju djece ili odraslili vriieditl, u Vč= likom tjerana se za cijclo ne isplati. Gojidba peradi ima još jcdnu odiiktl, koja sc često i za štetu uzima. Peradarstvo naime ne smije nlkada blti kao glavna grana priprede, odnosno u velikoj sc mjeri ne isplaćuje jer, 1) bttdući da već otpađke gospodarstva dobro izrabi, to se može držati samo ouoliko, koliko se anože u vlastitom gospodnrstvu proizvedenoin liranom Iiraniti može: 2) pojavi ii se u velikom koi košinjaku pošast, a to budo često, može i u ttekoliko dana sve propasti. Zato perađarstvo ne smije biti glavna grana n gospodarstvu, nego samo kao nuzgredna, a liajpriklađnija je za ntaio gospodarstvo. U dokaz tome liapomiujeni gojidbu kokošl iz doline sminske — štajerskih kopttita. Ova sc vrsta kokoši jako lijcpo gojiia, ali samo na inalo i pogiavito od ukućana. Pa upravo zato, što je to grana privrede, tt kojoj tnože i mali posjeduik lijep ttspjch imati i koja je za ženski rad osobito sposobna, nc smije se zabacivati i ne cijeniti. Ali takodjer i ovdje ne bijaše u osvojenont podrućjtt pravoga načina gojidbe. U tom poglcdu valja se prihvatiti naprednoga rada, ako i ttc treba misliti na posve modernu gojidint, umjetno ieženje piladi i t. d. Prije svoga mora u svakom kućanstvu biti ntali kokošinjak, što je jako lako načiuiti. U kokošinjaktt lako je hrauiti, a i boljc se niožc priaaziti, koliko sc ltranc prosipava, koliko se jaja iznijelo i t. d. Kad se još ttz to pripazi, dn se samo bolje vrste pare i da se peradi dade i paše, tada jc i kvantitativni ttspjch postignut t. j. iimnožanje peradi. Gotovo isto :tktuelno zuanienovanje . kao i peradarstvo ima i svitijogojstvo tt osvojenoin području Srbije. Srpska maugaliea, srednjc plodnosti (poprijeko 6 praščića), vrlo dobra za tovljenje i svačim zadovoljna, pa, obzirom na dobru pašu i izvrstan žir, ima puno izgleda na brži ttspjeh, ako se bude pazilo na izbor zdravili nerastova, ua sposobtii za rasplod pod mladak, na boiju iiraim. eisioeu tt sviiijeu i na brigu za odojčad.

Razne vllestl. Adelina Patti. Iz života najslavnije pjevačice. Tri 'milijuna za 50 večeri. — Kao sedmogodišnje dijetc. — Čudno p i t a n j e. Od kada se siavna pjevačica A-Jelina Patti 'ud'Ja za š\ed:k >g baruna Eederstriima nlo je n’je mogao skloniti, da izadje na pozornicu. Ćak šta više je odbila, kad su joj u Braziliji ponudili 3 000.003 franaka za pedeset večeri. Već kao sedmogo- i dišnje dijete pjevala je po ame- kanskim gradovima rnale arije. Jedncin jc bila u društ\ r u sa „odras’iin" umjetnicma, medj.t kojima se nalazio i Ole Buli vplinista svjetskoga gh'sa. Unjetničko drušivo većinom je zajedni'ki ručavalo u jednom hotelu. Tom priTkem posadiii su m ilu Adelinu uz Oie Bulla. Sieušna primadoita volela je osobito šampanjac i zamoli svog susjeda za čašu tog rjenušavog pića. No Bull je tnislio, da sv.kako ne smije odgovoriti H|akovoj že'j sedrr.ogodišn#eg djeteta. Razjac’j-ena Adelina stišala je svoju bol time, da je violinisti pril j p’la dobar šamar. — Poslije česdesetih godina, kad j ’ tada 67-godiš:ija barun’ca Eederstriim boravila tt Rintu, razgovaralo se za vrijeme jednog dinera o muz ci. Najednoni zap’ta pjevačicu jed'ut u štampi ntnogo spcm' jarii diplomata koji je sjedio do nje: ,,Et vous — Madame —est ce que vouz aimez la musique?“ (A vi, gospodjo, ij ’bite li vi muz’kt?) To nesretno pitanje iz z.alo je kod čitavog društva grohotan smjeh, ali Pattijevu još vazda punu temperamenta spo pade t k:v jaa, kcji umalo da nije graničio sa bijesnilon. Diplomati, k'ji se u ovom slučaju pek >zao toiiko nediploinatski, smjesta su orotumačili, da uza nj ne sjedi samo švedfki bannica, nego u^edrtiof i nr.jveća umjetnica pjevaćica svog vrentena. NAJPREĆE BRIGE „NOVOPEĆENOG" MILIJONARA" Ratni Iiferant dotjeruje svoj stan. — Namještaj iz doba Marije Terezije. — „10 i po X 0,45 metara knjiga franlfo ovdje!" Teško je ostati milljunar, a još teže biti milijunar. Kad se ima mnogo novaca, onda se svašta kupuje, što se u drugih vidjelo i što drugi imaju a pokatkad se ni ne zna, šta će se svime time učiniti i čemu služi. Još gore je kad se kupi koja stvar oprcđijeljena, da se u nju stave izvjesne druge stvari, a tih stvari nema. Na primjer, kupi se salon iz doba Marije Tcrezije. Lijepo! Ali ako ga čovjek razgieda iz bliza, ćfn odjednom opazi, da je jedan komad ovoga toliko priželjkivanog namještaja polica za knjige. Treba dakle, kad već ima polica za knjige i proučiti knjige, ma da ne postoji bojazan, da će ih ko u kući ikada čitati. Nu. kako poručuje knjige, čovjek, koji ih nikada nije poručivao, več samo stoku, brašno, kožu i druge artikle, koji ga sada načiniše milijunarem. Drugi se ne bi bio našho, ali jedati milijonar — taj mora đa sć nadje u svakoj situaeiji. Uzinc metar, izmjeri đužinu dasaka i visinu medjuprostora. I nadje, da je dužina prvih ukupno 10 i po metara, a razmak izmedju |

dviju dasaka oko 45 ctn. O- . . našao, podje do sv ,v '„ kod iednoza rcler ° na 1 naprc ' de M Z"' "trtlkvarijata knjige na- slije. . -vui; a pod uticajem stare navrke ujoj potčinjava i knjige: „Nabflvitc rfti odmah za gotoyo. franko mjesto, 10 ! pol metara knjiga sa uvezom iz doba Marije Terezije, visina ne snrije biti preko 45 cm.“ Najljepše na toj priči jeste, d a j e o it a z b i! j a i ! s t! n 11 a.

Uspjcb norveškog zakona o vaubraeuoj tlJecL I. lanuara ovc godine stupio je u snagu zakon, da „djecl rodjenoj Izvaa braka“ (kako se uazivaju u zakonti) priparda pravo noslti o č cv o i m e, pravo n a s 1 je d s t v a sa straue oca, mcjke l njihovih porodica i t. d. U jednakoj mjeri povećale su se dužnosti državc, Jer je ona ,,jamac“ za očcvo piaćmije za izdrŽav5nio i vaspitavanje djeteta. Za dosađanjili deset nijeseci podneseuo ic oko 1300 zahtjeva za Ltkvo plaćanje, dva do tri piit više, ncgo obično. Od febrtiara je preko 150 tužba na očinstvo došio sudovima. Taj broj je pct puta veći, nego ratiijih godina. Mnogc sn naitnc majke otezale s tužbama, da bi ih podnijele kad nastanu satlanje povoljuije prilike. U Kristianlji je ipak' spao broj nezakonitih poroda, a to će biti uslijed veee odgovornosti očevc. U pokrajinskiiu gradovima porasao je broj oeinskib pnrnie:i jol \iše, nego tt Kristijatiiji.

Piate engleskih ministara. ,,Daily Mail" objavljuje podatke o piatama novih cngleskili ministara. Iz njiii se vidi, da Lloyd Gcorge kao predsjeđnik ministarskog savjefa prima ,,sa;no“ 2.000 funti šterlinga godišnje plate (od priiike 45.000 kruna), dok lord đržavne blagajna (ministar financija) prima „nešto više“, na ime 10.000 funti (225.000 krttna); prvi lotđ adiniraliteta prima 4.500 funti (100.000 kruua), đržavni sekretar za spoljne poslova 5.000 funti (105.000 kruna), a Isto toliko i ministar vojni. Prema tome je „najslabije" plaćen Lloyd Gcorge, ali kada se ttjegova gorepomenuta plata ttporedi sa ministarskint platama u drugoj ttekoj manjoj dr-* žavi, doćiće se do rezultata, da Lloyd George ipak valjda „izlazi ua kraj“ sa onih 45.000 kruna. Poslije ministra financija pak u Engleskoj ima najvišu platu vrhovni državni tužiiac, i to 7.000 funti (150.000 kruli aX

Zvnnlčne obiaue. O B J A V A Gradjansko se stanovništvo ovitn iifižno upozorava, da se dostavljeni računi o upotrebijenoj električno struii bez* uvjetno u roku od osam dana iza dostave imadu isplatiti na blagajnici c. i, k. električne fabrike (Knjeginje Ljubice ulica). Onome, koji fome ne uđovolji, biće električna struja odmah obustavljena, F e y 1, potoukovnik, načelnik gradievinskog odjelenja, vojne glavne gubernije.

OBJAVA. 0 dobavljanju kožnih otj;adaii«. Prema naredbi c. i k. vojnog vr'novuog zapovjedništva Qtt Br. 35343 i naređbc c. i k. vojne glavne gubernijc u Srbiji Odjel. 5., Br. 27708 od 15. decentbra 1916, gođine, uaredfje se u obiasti c. i k. vojne glavne gubernije u Srb’j' k tpovina ćurčijrk'h otpadaka, lcao i komadića starili neupotrebljivi'h koža (krzarra) radi dobavk? vttne koja se na rjima nalazi. Kupovina takvih ć rč'jshi'-otpada! a umjeće se u akc'ju za nabatki vune. Na osnovu tih objava poziva se stanovništvo, da otpac'ke starih neupotrebl'iv'h lcoža (krzana) predajc mjestu za pr'k ipljarje krpa u Beogradu, u donjent gradu, gdje će im se po cijeni isplatiti. U Beogradu, 22. deccmbra 1916. C. i k. zapov'edništvo mosne brane 1 grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. OBjAVA. Svi oni, koji iz kakvog niu drago tizroka nijesu još pr'jtvdi rakiju, koju imaju, pozivam se. da na osnovu naredbe c. i k. žetvene centraie, No. 4454. O.A. odmah izvrše prijavu kod opštinske uprave grada Beograda. Ovim se objavljuje, da zbog ove naknadne prijave neće nilco ništa izgub i t i, t. j. dotićno lioe neće biti kažn jeno po odluci u rared'T c. i k. žct\ r ene centrale, No. 822 O.A. ovoga puta, niti će mu se novoprijavljena rakija konfiskovati. Novi rok za prb'avu još neprijivliene rakije odlaže se do 31. decembra 1916. Oni, kod kojih se nad ; e rak'ja posiije ovoga roka, biće kažnjeni sa 10 do 2000 k’-u-a novčano, odnosno zatVorom, što odgovara novčanoj kazni, ako je ne niogu položiti. U ostalom ostaje u snazi odlVca c. i k. žetvene centrale No. 822 O.A. ex. 1916. Beograd, 4. decembra 1916.

5 “h «

l

iipisujTE peii yim u.i!i. fj|

KDJl PBUZB SJAJIH PRIPLOD 11 ULOlEHD CLlVmtD.