Beogradske novine

3roj 317.

29. decembra 1916.

Beogradske Novlne

PetaK

atrana o.

šim svcšteustvom, takodjcr je izrekao proklestvo. Nabacano katnenje jc obrazovalo jedan brežuljak, na kome je postavIjen spomenik od kamena radi uspomcne na proklestvo. Za vrijeme svega ovog niie se dogodio nikakav slučaj.

Rusljfl. Trepov u glavuom stanu. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novlna'). Amsterdam, 28. decembra. Prema vijestima jednog ovdnšnjeg lista javlja „Times“ iz Petrograda, da je ministar predsjednik Trepov otputovao ,u carski glavni stan i da se u parlamentarnim krugovima sa tim putem dovode ti vezu važne promjene u ruskom kabinetu.

Trepov protiv Hberaia.

Kb. Kopenliagen, 28. decembra. Politički život Rusije stoji u znaku poraza, jer je Trepov izjavio, da će odiožiti dumu do I. februara, ma da su liberali molili, da to ne čini. Dalje su zabranjeni sastanci ratne industrijske komisije a isto tako i sastanci saveza gradskih opština. Još su ogorčeni članovi dume, što se njihovi govori cenzurišu. Položaj ministra Prokovskog opet je jiičvršćen, i ovaj će u skoro putovati po Rusiji, te preduzeti oštre tnjere protiv opozicije.

Itfllijfl. jpc'i potoiiuo nekl veliki ralni brod. Umro tal'janskl genera!. (Naročiti brzojav i'BeojGradskih Novfnai; Buđimpešta, 28.. đecembra. Jedan ovđašnji list javlja iz L u g aa. da „Corriere deila Sera“ donosi vi1 jcst, da je umro general C o d a

Rflt ntt inora l pod n;ore:n.

^Jrodarske katastrofe za vrijems praznika. Kb. Kopenliagen, 28. decembra. „Berlinske Tidende" javlja: Za vrijeJiie božićnih praznika dogodilo se nekodiko brođarskih katastrofa. Njemaekt parobrod ,,C r e m o n a“ nasjeo je sjevemo !od Geffle i razlupao se. Kapetan i drugi mašinista izbaeeni su vodom prcko broda i udavili se. Ostatak je posade od 13 ljudi proveo puna dva dana u najvećoj zimi, pridržavajući se za mašine, đok iii najzad tiisu spasle torpednjače. Švedski parobrod T.Frigga“ naišao na badnje veče kod Rau.mo na minu i potonuo je. Posada je spa''šena. ^Veiiki gubicl taliianske moritarice, (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«;

Budimpešta, 28. decembra.

r Jz pouzdanog izvora saznaje dopisnlk jednog ovdašnjeg lista, đa je blizini španske obale potcnula velika taliianska pomoćna krstarica ,-P r i ti c ip e T om a s o d i S a v o y a“ (7900 tona). Pada u oči, da talijanski listovi ^osljednjih dana donose neobično mno’go posmrtnih objava pomorskih oficira, pa se prema tome smatra, da je talijanska momarica ovili dana opet imala vr(o vclikih gubitaka. Vjeruje se, da je

hrzoliivne uljesil. Nepogode u Švajcarsko.i. P o p 1 a v e, o d r o n j a v a n j a i b u r e. . **• Kb. Bern, 28. deccmbra. _■ Iz svlh dijelova zemlje stižu neprekidno nove vijesti o poplavama, a naročito Iz zapadne Svajcarske i odronjavanju jemlje. Na željezničkoj pruzl B e r n6chwarzburg pruga je u velikom odstojanju prekinuta. U Champs Pery je fetanje foš neprestano opasno. U gostiojnici nagomilao se mulj do drugog sprata. IjM izlasku iz simplonskog tunela odrohjena je zemlja odnijela nekoliko kućica. ^ezero Murdamer jednog je dana nadošlo 86 cm., a đonia dolina Briga je pravo jezero. Kod Remonda srušio se zid u duž.ini od 30 metara. Pruga Rentond—Bauloz p svoj je dužini još zairpana. Saona je izašla iz korita i provalila je nasip.

tiHd I okoiin. Nabavka mlijeka. Od 1. januara iduće godine prodaja mlijeka vršiće se po izvjesnom naročitom pravilu. Pri izdavanju mlijeka uvodi se od 1. januara princip, da mlijeko mogu Jobijati samo bolesnalica i slabunjava i malokrvna djeca. S obzirom na tnali kontingenat tnlijeka, koga u ovom zimskom vremenu okolina daje Beogradu, mlijeko će se u buduće izdavati isključivo samo bolesnoj i slabunjavoj djeci do 6 godina i teškim bolesnicima, kojima je potrebna isključiva hrana mlijekom

i to samo po ljekarskom stručnoin pregledu. Lekarska mišljenja odnosno uverenja o isključivoj potrebi hranjenja mlijekom izdavaće bespiatoo l'ekari opštinske ambulante i fizikat upravnog odjeienja zapoviedništva mosne brane i grada Beograda. Druga uverenja ma koga lekara neće se uzimati u obzir. Na osnovu ovih ljekarskdi mišljeiva, koja upućuju oba ova nadležna mjcsta opštinskoj upravi, opština grada Beograda izdavaće uputnice za mlijeko pojedinim opštinskim prodavnicarna mlijeka. Druga zdrava lica, koja nemajii potrebe hranjenja mlijekom, apsolutno se izuzimaju i neće moći dobijati mlijeko. Skreće se pažnja gradjanstvu da se mlijeko ina icojim drugim vanrednim puteiu neće moći dobijati, osim označenoga načina. U gornjein smislu gospodiu gradjanski povjerenik pri opštiui grada Beograda izdao je slijedeću naredbu: 1) u prvom redu dobijaće mlijcko odojčad. (djeca u prvoj godini) kao i slabunjava djeca ispod 6 godina, kojima je mlijeko neophodno potrebno za ishranu; 2) matere, koje doje djecu i ncinaju dovolino miijeko; 3) bolesnici, kojima Ijekari prepišu mlijeko kao neophodno potrebno za njihovu ishranu. Uputnice za miijeko izđavače opštiua grada Beograda na osnovn ljekarskih uverenja, a ljekarska uverenja izdavaće se samo posijednja tri dana svakoga mje1 seca. Za nepredvidjena nova obolenja u toku mjeseca rezervisaće se na pojedinim prodavnicama izvesna količina mlijeka. Sopstvenici uputnica za tnlijel o dobijaće propisnu količinu tnlijeka u odredjenim mljekarnicama najdalje do 10 sahati prije podne. . Ljekarska uvjerenia izđavaće se u odredjene dane bespl. tao u sanitetslcom odjelenju carsko i kraljevske komande mostobrana i građa Beograda u Knez Mihajlovoj ulici broj 19 i u varoškoj ambulanti u Kralj Milanovoj ulici broj 61. Na ova mjesta gore navedena lica, moraju se radi pregleda lekarskih obratiti, Proclaja pntera. Od 1. januara iduće gođine prodaja putera (tnaslaca) vršiće se isključivo samo ua osnovu legitimacija i to sc'Uka legitimacija daje prava sopstveniku iste samo jedan put nedjeljno da može đobiti puter (maslac) za svoju iičnu upotrebu. Puter će od toga vremena stajati 12 kruna po kilogramu. Puter će se poeevši od toga dana prodavati od 9 sati prije podne svakoga dana, pa dokle se isti ne rasproda, a ovim putem objaviće se naknadno u kojoj će se prodavnici u buduće prodavati puter (maslac). Skrcće se pažnja gradjanstvu, da se nlkakvim drugim vanrednim putcm puter (maslac) neće moći nabavljati. Pomoć za deceinbar. Jučerašnju svoju \ijest pod gornjim naslovom ispravljamo u toliko, što ured za potpis činovnika i t đ. od sada izdaje priznanice svakoga đana od l l /s do3‘/» u mjesto od 3 đo 5 po'podne. * Uvjcrenia za selidbu. Prilikom traženja uvjerenja za selidbu u administrativnom odelenju opštine grada Beograda, potrebno je od sada da molioc privede opštini grada Beograda sopstvenika ili nastojnika stana iza koga se seli, da bi se titvrdilo da sopstvenik zaista dopušta moliocu selidbu iz njegovog stana. Skreće se pažnja gradjanstvu, da se nikom neće u buduće izdavati uvjerenje za selidbu ko ne bl ispunio gornji uslov, te se s toga upozorava na gornju naredbu. Tabsa za držanje pasa. Riješenjem opštine grada Beograda uvodi se od 1. januara iduće godine taksa za pravo držauje pasa. Svaki. koji želi držati psa. plaćaće na ime takse 4 krune godišnje. Opština grada Beograda izvršila je nabavku maraka za pse i od 1. januara idućc godine otpočeće i naplatu te takse. 0 prcdnjem saopštava se gradjatistvu i preporučuje se, da svaki sojistvenik pasa uzme na vreme rnarku za svoje pseto. Taksa se polaže blagajni takseno-poreskog odjelenja opštine grada Beograda. Parno kupatllo opet radl. Saopštavaju, da su tehničke smetnie, koje su postojale u parnom kupatiiu, uklonjene, lalco da je ono od danas opet otpočelo rad. Kretanje stanovnlštva. Izvještaj prijavnog ureda od 27. decembra: Prijava 89, odjava 23, selldaba 48; u hotelima prijavijeno 15, odjavljeno 56- ostalg po hotelima 253 prljavljenih. Tražo se. Prcdsjedništvu opštine grada Bcogracia potrebno je da se prijavc radi prijema novčanih uputnica niže imenovana lica: 1. Svctozar Popović, poštanski koudukter; 2. Siinka Pijade, telefoniskinja; 3. Jelica Pet ović, telcfoniskinja; 4. Zarija Popović, poštanski služitelj; 5. Uroš Mijatović, sjužitclj; 6. Simka Miloševič, poštanski čiuovnik iz Skoplja; 7. Darlnka Jojić, poštauski čiiiovnik iz Uba; 8. Dimitrije Popovič, poštansko-telegrafski činovnik; 9. Velibor Popović, poštansko-telegrafski čino- nik; 10. SvctrJav Polić, radenik željezničko direkcije. Svakoga đana od 8 do 12 sati prije podue i od 3 do 5 sati poslije podne gornja sc liea mogu obratiti u kancclarijl prcdsjedništva opštine. IJca, koja se nalaze u unut ašnjosti iniaju, da pošaiju tačnu adresu svoju, kako bi im se poslati novac mogao dostaviti. Potrebno je da se jave radi prijema liovčanili uputnica g. dr. M i k i Popoviću sa stanom u Pivarskoj nlici br. 54 niže itnenovana liea: 1. Angciina Stojičcvić; 2. Ljnbica Simić. poštarka; 3. Aleksandra Siniić, poštarka; 4 . Dafina Stojković, poštarka; 5. Nikola Selaković, kondnktcr; 6. Zo ka Savić, teiefoniskinja. Radi prijema novčanih nputnica, potrebno je da se javc g. P a v 1 u D c n i ć tt it uredima prcđsjedništva opštine grada Beograda niže imenovana liea, odnosno ako se nalaze u unutrašnjosti imaju da pošalju tačnu svoju adresu, kako bi ira.se poslati novac movao dostaviti: 1. Lcposava Nikolić, tclegrafiskinja iz Mlađenovca; 2. Hristina Kostić, telegrafiskinja; 3. Vasilija Kostič, teleg aflsklnja; 4. Draga Kostič i 5. Pavle Krasić, pošianski kontiolor.

Karte zo mlijeko i hljeb u Švedskoj. Kb. Stockholm, 28. decembra. U Svedskoj će se 15. januara zavesti karte za mlijeko i hljeb.

Hfizns uijsstL PRIVIDJENJA. MrKački sauduk ii štali. — Dijete pod škoiskom tablom. — Dva pogreba. Zadr.jl susret sa sestrom. U jeđnom od jirošlili brojeva doneli smo nekoliko primjera iz knjiga profesora dr. Friedridha Bonsena, kojitna se dosta liesumnjivo dokazuje, da odista ima prividjenjh I da se ova đocnije ti sv-inia svojim potankostima, po nekim nam nepoznatim zakonima u istinl zbivaju. Učeni profesor uije žalio truda, da što više takvih primjera prikupi- od kojih donosimo slijedeće: Jedan liječnik priča: Godiiie 1866. do 1867. proveo sam zimu u kući mojili i oditelja. Jednoga jutra rcče nii brat, da je te noći čuo neki nemir u štali. Odmah je kroz prozorče svojc sobe upitao poslugu u štali, šta se tamo dogodilo, a jeđna je služavka na to odgovorila. da se jedna krava odvezala, a cna da ju je opct privezala i da je sad sve opet u redu. U jutru je služavka to ponovila, ali je ujedno i dodala, da je tom prilikom opazila i nešto vrlo čudnovato. Prilikom povezivanja krave primjetila je u jednom kutu štale mrtvački sanduk i oko njega tri čovjcka, od kojih jedan imadjaše pripasanu plavu pregačtt. Prošlo je od toga doba jedanajest godina. Kuća i štala su pcrušene i na drugom mjestu podigmite. Jedtiog dana umrc stari kravar, i pošto sam se tamo ualazio, vidio sam. da je iznešen iz stana baš na ono mjesfeo. na kome je služavka prije jedanajest godina opazila prividjenje. Od poručenih nosača jedan zbog bolesti nije mogao doći, te ga je zasLtuiio jedan mladji sluga, ne imavši vrcmena, da u hitnji skine plavu pregaču, kojom bijaše pripasan. Služavka je medjutim već prije nckoliko godina bila udata u jednu kuću na kraju istoga sela, i kad je primjetila sprovod. uzviknula je, da je slnga s plavom pregačom, koga ona dondje ue poznavaše, onaj Isti čovjek, kojega je opazila u onotn privid’enju prije jedanajest godina. Jedna učiteljica priča ovo: Od jcdnom mi se prilikom predavanja u školi tičini. da ogrotnna školska tabla pgda na jedno djevojče. Pridjem tarno i uvjerim se, da se nije ništa zbilo, već da je bilo samo prividjenje, ali prividjenje, koje se posiije nekoliko datta ispuniio. Jednog dana neposredno prije preda-

vanja, kad su djeca već bila na okitpu u školl, pozvašc me naglo u istu iz ntoga stana. I kad sam tamo stigia, intala sam šta vidjeti. Ona ista djevojčica, koju satn u prividjenjtt primjetila, lcžala je pod ogroimtom tablom sa slomljenoin rulcom. Na ovo, šlo ispričah, mogti se kao dobra hrišćanka zakloti. Jcdau natporučiiik priča slijedećc: Bio satn gost na Imauju mojra srodnika, kcme je tada bilo 35 godina. U to vrijeme bolovala je jedna siara služavka. koja je od mladosti svoje služila na tom imanju i koju su svi ostali iz milošte zvali „matuška". • Jcdno jutro ispriča bolesnica, da joj se rnalo čas prividilo, kako se s velikom potnpom obavlja jedan pogrcb, pa pošto je vjerovala h prividjenja i pošto je mislila, da se taj pogreb tt.ie kao stare i bolne tiče. ttijc tr.ogla da se načudi, odkud to, da se njoj staroj i sirotoj prircdjuje tako svečan pogrcb. Ali nije bi!o tako. Na uekoliko dana! po ovom pričanju udari kaplja moga još mladog i zdravog zdravcatog prjjatelja, a pogrcb se njegov izvršio u svima pojedinostima onako, kako ga je starica prije toga dogadjaja cpusala. — No još prije toga prividilo se slarici uešto još čuđnovatijc. Ispričala nam je, da je vidila jedan sieobičan pogreb. Na jednim dugačkint seljačkitn kolinta bio je jedau omanji mrtvački sanduk i oko ltjega uekoliko djece, a u drugim kolima muošfcvo djece. Pogrcb su pratili kmet obližttjeg scla i nepoznat sveštenik s nepoznatim crkvenjakom. Poslije izvjesnog vremena primjetisino ja i moj srodnik u lovu a na grattici obližnjeg sela istovjetan istinski pogreb i uoznasmo od pomemitog kmeta, da mu je ćerčica od ncke boljke naglo umrla. Njiltov paroli bio je na odsnstvu, te je na pogreb došao iz drugog jednog sela sveštenik sa svojim crkvenjakom. Djeca, drugovi i drugarice pokojničine, koja su učesbvovala it sprovodti, smjcštcna su zbog daJekog puta do groblja tt druga kola, pa pošto u ovima ne bijaše dovoljno mjesta za sve. to su ueka od njili zauzela mjesta u prvim lcolima oko mrtvačkog sanduka. Da navedetno joŠ jedan od mnogili primjera. Jcdan liječnik priča ovako: Imao sant scstru, koja bijaše udata daleko od mjesta moga stanovanja. Ona se opasno razboli i ja se obrathn pismom njezinom liječniku s nioibotn, da me o toku bolesti redovno izvještava, što je ovaj rado činio. Poslije izvjesttog vremeita dobih ođ njega još jedno pismo, ti "kome mi javlja, da je bolesnica srcćno preturila krizu i đa se nalazi ua putu ozđravljenja, što me je jako umirilo. Ali već sutradan spopade me veliki nemir i neobjašnjiva čežnja da vidint sestru- 'te se spretnih na put, ma da me je žena od toga ođvraćala, irozivajttći se na povoljan izvještaj moga kolege. Stigavši u sobu bolesuice, ova se uspravi u postelji i radosno mi dovikttu: „Brate, znala satn, da ćeš doći. itodi da te zagrlirn! 11 Ja joj pritrčah, izgrlismo se i utom zagrljaju ona jadnica ispnsti dušu. Zar inoi ncnTir i čežnja za sestrom i moja neodoljiva volja da je vidim, kao i njezino iščekivanje na tnene nisu naslućivaiija i predskazivan ja? DJEČJE IGRAČKE. Dječje igračke u staro doha i kod primitlvnih naroda. Sada, u ovo božićnje doba, kada se pred izlozima gomilaju dječica i sa divIjenjem posmatraju tamo nagomilane igračke, koje za njih predstavliaju pravi raj, ttije zgoreg da se osvrnemo na činienicu, da su kako stari kulturui narodi. tako i sadašnji primitivni i poludivlji od uvijek osjećali potrebu, da svojoj đjeci pruže matcrijal za zabavu. I djeca starih.Jelina i Rimljana prije đvije hiljade godina iniala su svoje Igračke, koje donekle podsjcćaju ua igraćke sadaštije djcce. Tako se nesumnjivo ušlo u trag, da su ta djeca rado upotrebljavala za igračku dvokolice. Ko ove ttije imao, zadovoljio se jednim točkom, čija je osovitta bila pričvršćena za jednu dvtikraku Iaku rudu. Rado su se tadašnja djeca služila plosnatim drvenim koturom iz jednog komada, koji su tamo amo kotrljala, isto tako obručoin, loptom i zmajern kao i sadašnja djeca, a djevojčice su i tada imale svoje Iutlce od voska ili iiovače, koje stt oblačile i kitile po tadašnjoj modi. Čak je bilo i zanafclija, koji su gradili pokretne lutke, te tako mogu sadašnje naše zanatlije toga esnafa da se pohvale, da je njihov zanat jedan od najsfcarijilt. Ali f djeca sadašnjih još nekulturnih naroda imaju svoje igračke, koje poglavito svode na pođražavanje u malome Svega onoga, što vide kocl odraslih u povećanom obliku. Naravno, da kod tih naroda nema fabrika i trgovina za dečtt igračke i da ove inorajn dje-

ca santa ili njihovi stariji da spravijaju Ali ba? ta okolnost ide u i*i1og izoštra? vanja dječijeg uma. Djeca „divljih" tia' roda prave razna tnala oritdja za rat i lov, pa i lutke. Ove su posijednje oa blata i gole, kao Šfco su i sarna djeca, pa čejto i njihovi roditelji goli. CrnaČi ko dijete uđara u doboš, napravljen ođ kore drvcta, s istom takom voljom, kaa i cvropsko dijete u najmoderniji doboš. To važi i za svirala i sve đruge Igračke. Najskupija kithiiiia na svljctu. Najskuplja ktthinja od svih na svijetu jeste kuhinja ruskog cara. Od stu« panja svog na prijesto potrošio je cai Nikola, koji je poznat kao veliki izbirač 189.000 rubalja za preuredjenje kuhinjskih prostorija u svojoj ziinskoj palati u Pe* trogradu. Sve utenzilije, koje se upotrebljuju u carskoj kuhinji, čisto su srebro nko imade tamo preko 40 skupocjenib tava, a svaka vrijedi preko 1000 kruna, Mcdju kuhinjskim znamenitostima nalazi se taino ražanj koji potiče još iz doba Katarine II., a načinjen je iz čistog ziafa.

JOI’FRE O UINDENBURtiU. Francuskl glavnokomandujnćl o svoma iijemačkotu drtigu. Neki nnierikaiiski novinar piše u jednom španskom listu o svome razgovoru s francuskim vojskovodjoin Joffre-om, koji kao da se je ovako izra« zio o njemačkom vojskovodji Ilindenburgu: „Svakako podieži vojskovodja raznirn srcćnim okolnostima; ali bi bilo bcsmisleno tvrditi, da je Hindenburgu sreća osobito naklonjena. Naprotiv. kad je primio vrhovno zapovjedništvo vojskc protiv Rusije, on nije bio ni ma!o u zavidljivom položaju, jer je intao i>red sobotn brojno nadmoćnije dobro oružane ruske čete, koje su se hrabro botile i bile oduševljene žarkim đtihom ofcnzivc. Prva sreća Hinđenburgova — u ograničenom smislu, u kom se u opšte može govoriti o sreći jednog voiskovodje — bila je ta, šfco nije dozvolio. da na njegove odltike utiče neodoljivost napadajućih masa, te ja baš izabrao omi takfciku, koje se mora uvijek latiti svaki dalekovidni general, t. j. diobe neprijateljske vojske l uništenje tih dijelova. Za to treba imafci bez prigovora dobre živce, a ove kao da Hindenburg hna u izobilju. Sem toga veliki dio Hindenburgovih uspjeIia ima se pripisatl toj okolnosti. što jc uvijek umieo, da tačno procijenl snagu ueprijateljevu, što svaki general ireba svagda priie svojifi odiuka da ima u vjđu. Nikad sc on uije prevario u svome protivniku i nikad ga nije pod-. cijenio. Neprestano je pratio njegove pokrete I premišljao je o ltiihovim ooslijedicama. Nikad nije dozvolio da bude primoran na borbu, ako mu za islu nije bilo povoljno vrijeme i mjesto. Ako je bio r.apađnut, on je znao maistorski da parira uđar. sve dondje, dok niio blo u položaiu, da preduzme inicijati-' vu. Kao vješt borač zuao je često nuta da se povuče, te da poslije izmahne u tch'ko jačim udarcem. Nieca ite veže nikakvo itačeio i m'kakav sisfem. Ou odmaii donosi odltike, odgovarajuće dotičncm pciožaju, i s velikom energijom osfvari'je sve, što je naučio. Bez sumnie. da mu je poniotrla odiična vojska. koia ga stvarnom ljttba'dju obožava i koja prema niemu gaji neograuN čeno povjerenje. \A1i se ujedno mora i fo nrimjetiti. da dobar genera! hna uvijek dcbre vojnike. ier uvijek zna, da ih odušcvi I da u niih izazove ponos, fe time da posfigne boiie razviće boračkih srosobnostk S rđjavim četama' nije još nikada dobar ge"eral pnb : edjivao, ali je često puta rdiav general i pored dobrih čefa bio tiičen. General pravi iz svojih čefca dohre lli rdjave vojnike.

OB3AVA SEUDBE.

ADMIN!STRACIJA mBEOgradskih Houmr Nalazi se od sada »•- Topličin Uemic br. 21. Telofon br. 25. Sde se prima pretplata.

PRIMUUE KUSAi RNEZ HlltflJLOUA 38.