Beogradske novine

Br. 32. BEOGRAD, subota 3. februara 1917.

1 z I a z i: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedinl brojevi: U BtograOu I u krojirlma rapundnutlm o. .. t kr. Cita po canl atf . . . . I kelera U Hr»at$koJ-Sla»onljl. Boinl - Hercagorlnl I DalmaciJI po cenl otf <10 lielora lima ovog pođruCJa po cant otf . . . .12 helora Oglasl po

MeseCna pretpiata: U Boogradn I u krajevlma zapoaadautlm otf o. I kr, Cata n bo|.u I etapnu poita. . K. t *U Biogradu aa doatavom a kutu , . . .1 t'W U Hrrotako j -Slaronljl, Botnl - Hareogovlnl I Dalmaclll u Irnoiu otf K. ttftf U ostallm »rajovima Aualra-ugartka mooarhljt K. *•U Inoatranstvu ...K. «'W cijenlku. - .'j

UrednlMvo: BEOGRAD, Vulta Karadžića ul. broj 10. Tdefon bro] 67. Uprava I prlmanja preplata Topličln venac broj 2t. Talefon broj 26. Prlmanje oglasa Kneza Mlbajla ul. broj 38.

Godlna III.

RATNI IZVDESTADI IzvJeštaJ austro-usarskos Slavnos stožera. Kb. Beč, 2. februara. Na svlma trima bojištima nema ništa novog. Zamjenlk glavara generalnog stožcra pl. HOfer, podmarSat. l\m l moč. U svojoi poznatoj izreci u početku rata, njemački je car rekao, da za njega više ne postoje stranke. već samo Nijemcl. Sada kanđa i Nijemcl u opšte više ne znaju za stranke. već samo za neograničeni podmornički rat. Ovo je dogadjaj moralne prirode. kojemu se mofe naći ravnoga primjera jedlno u đobu starih Rimljana. Ovdje se javlja vrlumac discipline, te najveće njemačke vrline, koja je izvor snage toga naroda. Da se nebl slabilo Jedinstvo I umanjila snaga, sve se stranke — pa 1 opozicijone I protivratne. koje doduše nijesu protiv samoga rata. već samo protiv njegovih nečovječnih 1 bezobzirnih oblika — odriču ne samo svake kritike nego I svake uzdržljivostl. Apsolutno jednodušno svi nalaze da ozbiljnost časa zahtjeva. da se do krajnostl upotrljebi liuto sredstvo, što ga pređstavija podmornica. Mora se rećl. da su sile sporazuina zbilja sve učinile da dovedu iijemačke stranke do ovakve odluke Njihovo nerazumno shvatanje. da je ponuda za mir bila simptom siahosti. znak zamorcnosti u želji za odhranu cjelokupnog fednog velikog narođnog zbora. nezgrapni uačin. na koii su one baš u ovome času podnijele nemoguće zahtjeve, sve je to stvorilo kod naroda srednje Evrope uvjerenje, da se jednom za svagda energično mora svršitl s takvim nesporazumima. Ima nekoliko stranaka, koje su protivu kakvih bilo osvajanja. All što se edbrane tiče. svl su ovi narodi složni kao jedan čovjek. pa uslijed toga jednodušno odobravaju sredstvo, kojim će se sporazum jednom več uvjeriti. da je stiaga naroda srednje Evrope još uvijek neiscrpljena. Sporazum će dakie rnorati požnjeti ono, što je sam posijao. Način. kojim fcerlinska štampa bez razlike stranke I pravca razlaže kako volju cjelokupnog naroda. tako i razloge i nade, na kcjima se osniva ova značajna odluka, upravo je monumentalan u svojoj disclplinovanosti. I u ovom se ogleda značajnn pojava za svakog objektivnog posmatrača: vidi se koliko povjeranja imaju svi tl ljudi

u mjerođavns ličuosti. Oni se pouzdaju u račune njemačkih mornara. koji su se đo sad pokazali ne može bitl tačniji. Njemački su mornari procijenili mogtićnosti svoga uspjeha. procijeniii su i sve vjerovatnoće, koje bi se pokazale kod sporazuma u poeledu odbrane i izntišIjanja odgovarajućih protivnih sredstava: malo je vjerovatno. da bi sporazunt ntogao pronaći tna kakav način pomorske borbe. koji središnje vlasti nebi bilc u stanju da izigraju. I potnorska će uprava sada izvesti na moru svoje namjere istom onom tačnošću. kojom je do sada generalštab na kopnu izveo svoj program. Odlulca njemačkoga narođa za neograničeni podmornički rat u potpunoj je harmoniji sa zajednicom središnjlh vlasti. Sva preduzeća ovih država slažu se ođnosno jcdnodušne volje, da se bezobzirno iskoristl ovo pomorsko oružje. Jednim se saopštenjem austrougarske monarhije javljaju neutralcima I opravdavaju ove pooštrene mjere. Nestalo je iz diplomatskog jezika središnjih vlasti nježnijih motiva. sada iz njega govori samo snaga, oličena u slozl vaskolikog njihovog narodnog tijela.

Granižne zone za pooštrenl podmorskl rot. Juče smo sacpštili notu središnjih vlasti neutralnim državama. u kojoj se objavljuje. da če središnje vlasti u borbi za svoj opstanak u izvjesniin zonama svima. pa i najoštrijiin sredstvima spriječavati svaki pomorski dovoz u I Englesku, Francusku i Italiju. Datias đonosinio te granične zone. za taj novf, | pooštren: podmorski rat, kao 1 odredbe, : koje se tiću neutrainih brodova. 1. O r a n ič n a z o n a n a s j e v eru: Podrućje je ograničeno jednotn linijom. udaljenom dvadeset morskih milja uzduž hoiandske obale do ploveće kule svetiije 'I c r s c h e 11 i n g, stepen dužine od te pioveće luile svetilje do Udsire; jedna linija cdatle preko tačke 62 step. sjev. o step duž. prema 62 step. sjev. 5 step. zap., dalje do jedne tačke tri morske milie južno od južtiog rta Ftirdera, odatle i?reko tačke 62 siep. sjev.. 10 step. zap. prema 61 step. sjev., 15 step. zap.. onda 57 step. sjev.. 20 step. zap. do 47 step. sjev.. 20 step. zap., dalje prenta 43 step sjev., 15 step. zap., onda uzduž stepena širine 43 step. sjev. do 20 morskih milja od rta Finisterre i u razmaku od 20 morskih milja uzduž španjolske sjeverne obale do francuske granice. 2. Sredozemno ratno područje: Neutralniin brodovima ostaje otvoren put zapadno od linije: Pt. de L‘Kspiquette do 30 step. 20 min. sjev. 1 C step. ist., kao t sjeverno i zapadno jedne 60 morskih milja široke pruge uzduž sjevcro-arričke obale, počevši na 2 stepenu zapadne dužine.

Naša je ponuda za mir bila lojalna i poštena, u nikojem slučaju stupica ili manevar, kako to naši neprijatelji tvrde. Žalimo, što je ponuda za tnir ođbijena. i ne žacamo se tc i priznati sve ako se time izvrgnemo i opasnosti. da će to naši neprijatelji shvatiti kao znak naše slabosti. Ta naši su neprijatelji narotičo o Austro-Ugnrsknj već toliko toga neispravnoga tvrđili. da jamačno već i sami sumnjaju o svojim novim iznašašćima. Bilo kako bilo. u očigled držania našili neprijatelja nama — a to će uvidjeti svaki misaonl čovjek — ne preos'.aje rtišta drugo, nego najodlučni'a odbrana Budućnost će c’okazati, da :a to posjcdujemo dovoljno snage. Naši neprijatelii ne će nikakvog posredovnog niira. Ako nas dakle primoraju, đa nastavimo krvoproiiće, cnaa imadu posljediee toga da sami sebi pripišu, a ja se pouzdano nadam. da će Amerika prcnia tome i udesitl svoje držanje prema tome stanju stvsri prosudjivat! naše zaključke. Budućnost će pokazati. da je neostvariva neprijateljsH osnova o našcn uništenju. Cim ovo csviecločenje uhvati k'Tiena i u reprija.?’ -<.m dižavarua onda će doći onaj \e‘iki I hjepi čas, n k.'iem će m ! sao o miru pnp ! miti realniju fortnu. Onda ćemo započetl sa plemenitiin radom oko mira. onakvoga mira, kakvog mi zamišijamo — nilra. koji će iiama i svim ostalim državama osigmati slohodu razviiania, mira, koil ee onemogućivatl povratak ovakovili ratova.

Pooštrenl potimornićki rnt. Utlsak u Holaiidi.il. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Rotterdam, 2. februara. Značajno je raspoloženje u Holandiji. koje je zavladalo. kad se doznalo za notu središnjih vlasti. da direktori velikog brodarskog udruženja ..Niederlaiiđ“ i.Amsterdam—Java). koje zajed« no sa „Rotterdamer Llcydom“ podržaje vezu sa indijom. smatraju ovu vezu nemogućom. Opasne zone. koje su naznačene od engleske i njemačke vlade, — izjavljuje jedan član direktorija — tako su u blizini jedna od druge, da ne dopuštaju sigurnog prolaza. Udruženje bi dakie, sve da vlada i nije zabraniia dalju plovidbu, zadržaio svoje brodove u holandskim lukama. Direkcija udruženja ne taii, da je najnovija mjera Njemačke najozbiljniji udar, što je od početka rata snašao Holandiju. jer je njome posvema prekinut svaki dovoz živežnih potrebština u Holandiju. Direkciia Holland—Amerika-Linije traži putem bezžičnog brzojava vezu sa brodom ,.Nieu\ve Amsterdain“, koji je prekjuče isplovio iz luke. da mu naioži bezodvlačni povratak. U NewYork je brzojavljeno, da nijedan brod ovoga udruženja ne srnije više da isplovi iz new-yorške luke. Kofcreuclje u Holaudijl. Kb. Haag, 2. februara. U konfercnciji ccližanoj u ministarstvu inornarice su učestvovali: mini-

star mornarice. minisiar zeinljoradnje, ministar koionija, piedsjednik nizozemskog prekomorskog saveza, upravni članovi parobrodskih drušrava. direk* tor Jržaviiog žitnog ureda. Misii se. da je u glavnom govorcno o z a š t i 11 brodova, kojise nalazena p u l u. Utisak u Sjiaujolskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina f 0 Amsterc'arn. 2. februara. ,.R e u t e r o v u r e d“ javlja t« Madrida, da je objava neograničenog podmorskog rata proizvela silan utisak (NaročIH brzojav „Bcoerađsklb Novina".) Koln. 2. februara. ,,K o 1 n i s c h e ć c i t u n g“ dobiva brzojavno iz Madrida: Prometni je ministar Oasset izdao naredjetije, prema kojemu se tiz kaznu zabranjujs svaka prodaja brodova bez dozvoljenja vlade. Ujedno je prometni ministaf izdao i naredjenje- aa svi brodovi smiju svoju piovidbu zapcčinjatt i svršavati jedino u španjolskim vodama. Držanje Dauskc. Kb. Kopsnhagen. 2. februara. Sinoć je odr/an mir isiarski savjet, u kome je predme* savjetovanja bilo mo’o stanie. Oba dnna državnog vijeća sazvana su za danas u podne u tajnu sjednicu. Burza je 'rivretneno za ovu i iduću sedmicu zatvorena, Danska štamoa o poošircnom podiuor* ničkom ralu. Kb. Kcpenhagen. 2. februara. ,,B e r 11 n g s k e 1 I d e n d e“ velf, da je u ovai čas ncmoguće pregledati položaj. pa preporuča mirnoću i ener* gično suzbijanje onih, koji bi htjeli sadanje stanje izrabiti. Lts* nastavlia:; Samo se sobom raztmiije. de objavljeni pooštreni podmornički rat daje povcda za ozbiljno razmisljanje. M : ipak upozorujemo svu našu juvnost. da se na zavadja i-reuranjenim glaf-rvima. I naj* iskusniji brodarski krugovi posmatraju položaj rosve hladn-.krvno. „Sozialdemokraren’* piše: Položai je. razumijc se. težak. No Danska je već 1 prije znaia. da svoju produkciju i trgovinu priiagođi rostoiećim okolnostlma. To će Danska vjerovatno I sađa, uč’niti. Švedska štampa o pooštfeuom pođmorničkom latu. Kb. Siockholm. 2. februara. U švedskoj se š f ampi nota o pođ< mornicama mirno ocjenjuje. ,-Svenska Dagbiadt 4 ' izjavijuje, da je to posljedica engleskih mjera od početka rata, Njemački je postup.ak umjerentji nego li engleski, jer se odnosi samo na saobraćaj neutralnih sa neprijateijskim ratujućim zen.ljaraa, a ne i na spriječa* vanje saobraćaja netKraiaca izmedju sebe. — „Srockliolm Dagbladt" podsjeća na nedavne cngleske objavljene mjere protiv hoiandske obale i veli. da je i time »euiralna trgovina bila ograničena. U sadanjem je sianju u Šved* skoj potrebna prije svega iiladna kr\( i tješnji naslon na odgovorne vlade.

PodSistak. Holtiavtt (MotdaniKo). Dok je inostranstvu slabo poznata iVlaška, koja je zapadu bliža i privredno otvorenija, još je slabije poznata Moldava, u našoj narodnoj pjesrn! Karabogdanska, zemlja malili gradova i pairijarhalnih prilika. A ipak je vrijedno upoznati i ovaj kraj, ne samo s toga, što ga tcčaj rata iznosi na tapet, već i s toga, što svi Rumunji ovaj dio zemlje osobito vole kao liajbolji dto otadžbitie. Rumunjl Karabogdansku nazivaju obično „Dulce Moldova“ (slatka Moldava). Ovo je sjeverna rumunjska pokrajina. geograiski daleko zanimljivija od ostalih rumunjskih predjela. Vlaška se odlikuje rekao bi bcskrajnim, stepnim ravninaca, dočim je Moldava bregovita, ispresijecana plodnim dolinama. bogatlm vodoni. Bregovi se u Moldavi polako spuštaju, a obrasll su Šumoni, koja dopire do moldavskih kasaba, doćim su vlaška brda visoka, gola, te se na mjestima dižu do 2550 metara visine. I izmedju Sereta i Pruta je Još velikih šuma, koje se ne iskorišćuju toliko, koliko šume u Vlaškoj. Reka Seret rresijeca Karabogdansku po sredini, te su prisojna brda kafabogdanska još od skitsklh 1 dacijskih vremena rodna najboljim groždjem 1 jroćem.

Dok je Vlaška bila više izvrgnuta turskom i bugarskom upiivu- u Moldavi se zapravo razvijao čisto rumunjski duh; tu je bila koijcvka rumunjskih junačkih priča te riiniunjskih poslovica i pjesama. Ovdje ima i danas predjela, u koje nije dopro moderni duh, gdje se živi staro-istočnim životom. koji se mnogo podudara sa životom južno-ruskog i ukrajinskog seljaka. Pripovijeda se, da su u molaavskoj prašumi živjele razne vrsti divljih životinja, a osobito bivoli, pa da se lovu na ove divlje životinje ima 1 zahvaliti postanak moldavske kneževine. koju je osnovao junak Dragoš iz Eukovine( u 13. stoljeću). I danas je u grbu Moldavske blvolja glava. Kao šio je god postanak države protkan pričama i pripovijestitna, tako je time protkan I sav vjerski i duševni život. Ove bajke i pripovijesti dokazuju, da su žitelji ovoga kraja puni fantazije, a bogatstvo njihovih priča je davalo najljepšlli motiva za literarne radnje. Nije ni čudo, da znatniji književnici potječu baš Iz Moldavske. I Carmen Svlva je voljela molđavske pjesme 1 balade te ih je tipotrebljavala za svoje literarne radnje. Jassy — a člra se Jaši — glavni grad Moldavske, starl je kneževskl grad. U njemu je dosta starih, historijskih gradjevina i uspomena više nego li i u ikojem drugom rumunjskom gradu. Od početka turske uprave je Jaši kroz stoljeća bio glavnl grad. te je obavijen arisiogiatskim duhom na-

Kao veza ovog mcrskog područja sa Orčkom vodi jedna 20 morskih miIja široka pruga sjeverno, odnosno istočno siijedeće linije: 38 step. sjev. i 6 step. ist. prema I » » 10 B n » 37 . » .11 ,30 inin. ist. prema 34 , ( ,H . 30 , , . 34 „ . » 22 . 30 „ ist. Ođavđe vođl 20 niorskih milja široka pruga zapadno od 22 step. 30 min. istočne širine u grčke vode. Neutralni brodovi. koji plove ovlm područjem, čine to na sopstvenu odgovronost. I ako su učinjene pripreme, da se neutraini brođovi, koji se 1. februara budu nalazili na putu u pristaništa zabranjenog pociručja ill će se naIaziti u blizini granične zone, to se ipak napominie, đa se tl brcđovi svim sredstvima, koja stoje na raspoloženju, upozore i odvrate od naumljenog puta. Neutralnl brodovi. koji se nalaze u pristanišrima zabranjenog područja. mogu sa potpunom sigurnošću ostavlti ratno područie, ako isclćve prije 5. februara i zapiove najkraćim putem u slobodno podrućje.

Austro-udarskl mlnlstnr snoljnlh poslooa o notl sporozumnih siia. Bećki je dcplsnik ..A s s o c i a t e d PressofAmerika** Mr. S c h r e ine r 31. januara razgovarao sa austrougarskim niinistrom spoijnih poslova grofom C z e r n i n o m, koji mu je medju ostalini rekao: Nepojmljiva r.ii je tvrdnja američkili iistova, da su naši neprijatelji naveii svoje uslove za mir, dok da su to središnje viastl propnstile učiniti. U stvari snio — kao što se to iz sadržaja našili nota svako niože da uvjeri — u glavnim potezima dail naslutiti naše uslove isto tako, kao što su to učinili naši neprijafeiji. Ako u kratko skupimo sadržinu nots sila sporazuma, onda vidimo, da naši neprijateiji teže za ovim ciljevima: Teritorijalno osakaćenje Njemačke i oduzimanje njezmog unutarnio-poli'ičkog siobodnog samoopredjeljenja; raskomadanje Austro-Ugarske; umanjenje Bugarske, I potpuno uništenje Turske. Mi smo naproti'- izjavili, da ne vodimo osvajalački, nego odbranbeni rat, jasno smo dakle suprotstavili sporazumnim ofenzivnim namjerama naše defenzivne namjere. Izjavivši. da je za nas ovaj rat odhranbeni, da tie težimo za ničim drugim, do li za osiguranjem naše egzistencije i slobodnog razvitka naših naroda. mi snio u najmanju ruku isto tako jasno definirall n.aše uslove, kao I naši itcprijafelji. Koji su uslovi umjereniji 1 oportuniji, koji više zaštićivaju budućnost Evrope i njenu civilizaciju. 1 koji više osiguravaju trajni mir. — da li naši ili uslovi naših neprijateija; liadalje koji uslovi više omogtićavaju izmirenje medju narodima i odsiranjuju mržnju i nezadovoljstvo — to mirne duše prepuštain sudu izvanstranačkih neutralaca. suprot nove prijestonice Bukurešta. I žiteljstvo Moldave je sačuvalo uspotnenu na tiekadašnje doba nezavisnosti od Vlaške. Od doba vladanja kraija Karola Moldava ne igra kakovu važnu ulogu, i nije se često dogadjaio, da su moldavski posjednici davali oduška svome nezadovoljstvu. što se s Moldavskom postupa luaćiihinski. I danas su u Moldavi lieobljubljeni, upravo potilio omraženi strani kneževi, pa je to raspoloženje pokatkada jasno i očito izbijalo na površinu. Zadnji rutnunjski ktiez Cuza je Moidavcima u ttgodnoj usponieni, te oni nisu mirovali. dok mu ne podigoše spomenik u Jašiu. Istina je pak, da sinovi Moldave imadu slaba ili nikakva udjela u rumunjskoj vladi. dočim su sinovi Vlaške znali, da svojim štićenicima osiguravaju najmastnija mjesta i službe. Rijetko se dešavalo. da bi koji Moldavac došao u ministarsko vijeće. Runiunjska je vlada 1 gospodarstveno zapuštaJa Moldavsku'. pa je s toga Moldavska na liižem stepenu od Vellke Vlaške. Istaknuti se mora l to, da su Moldavcima Rusi jako odvratni — no Rumunjska se ipak prlslonila evo uz Rusiju. Nesreća Rulnunjske je proizvela napokon to. da je moldavski glavnl grad Jaši doživeo čast rutnunjske nove prijestolnice. O povijesti Moldave lstaknut ćemo u kratko ovo: Na dotijem toku Dunava su u stara vretnena nastavali trački Qeti 111 Dakl, dočim su na IstoČnom dijelu obltavall Skltl. Daki su bill ratoboml, pa

je Rim izašiljao više puta svoje legije protiv njih. U dva velika zavojevanja je car Trajan osvojio Daciju (101—106), pretvorio je u rlmsku provinciju 1 kolonizirao je. Ove su naseobine ostale na životu do gotških liasrtaja (270). Car Attrelijati je rimske kolonije povukao iz Dacije, te je mnoge koloniste premjestio u Meziju. Sada se razlijevaju razni narodi lijevom obalom Dunava; Huni, Oepidi (450. godine), Avarl (555.), raztii slavenski narodi, Bugari (680.), L'gri (830.), Pečenezi (900), Kumani (1050.). te jedni za drugima osvajaju one krajeve. Siavenski i finski narodi su se stopili s Dako-Romanima u jednu sktipinu, pa je s toga i razumljivo, da je današnji rtimunjski jezik sastavljen od pretežnog broja slavenskili riječi. U 10. i 11. stoljeću osnovaše sc pojedine manje banovine u pojediniin dijelovima Dacije, koje ru Ugri ubrzo osvojili, dočhn su se kncževine (banovine) južno i istočno od Karpata oduplrale Pečenezima. Kumanima i Tatarima, dok u 14. stoljeću ne nastađoše od njih posebne dvije države. Viaška i Moldavska. Moldavska je postala državom po svoj prilici 1360., kada je Bogdan, Mikulov sin, vlaški vojvGda (ban) u Marmarošu, s velikim brojem ratnika, krenuo u Baju u Moldavskoj, te — podvrgnuvši slavenskc. rumunjske i tatarske žitelje — kao vojvoda zavladao Mofdavskom I Besarabijom (okolo 1365.). Odonda Ima slabih vijesti o Moldavskoj. Prvl je poznatijl vojvoda Aleksandar I. (1401. do 1432.), kojl je

zetrtlju upravno uredio i podijelio, ure« dio vojsku i financije, osnivao škole i samostane te skompilirao zakonik. Ou je 1411. sklopio lcao „gospodar rnoldavske zentlje" savez s poljskim kraljem Vladislavom M. Jagiellom. te se je Vlađislavom lodicom Ringalom oženio, Glasovit mu je unuk Stjepan (1457. do 1504.). On je protjerao 1457. nezakonitog sina djedova Petra Arona i za* vladao. Odlikovao se kao velik vojskovodja, te je uaiglasovitiji moldavskl vojvoda starijeg vremena. Naslijedio ga je sin niu Bogdan III. slijepi (1504.—1517.*, kojl je sa sultanom 1504. sklopio prvu kapilulaciju i obvezao se na danak visokoj portl. Sultaii je za to ovoj vazainoj državi priznao pravo slobodnog izbora vojvoda, nezavisnu uuutrašnju upravu 1 nezavisno zakonodavstvo. Iza Bogdana slijepog Turci tiaraeću veći danak, a iza Vasilija Lupa (1034.—1653.), koji je podigao rumunjsku književnost. zamire u Moldavi duh nezavisnosti. Od Nikole Mavrokordata (1712.) počimlje gospodarstvo fanariota u Moldavi i Vlaškoj. Turska naime postavlja Rumunjima za vojvode svoje Grke. Rusija jc iskoristila za se ovo vrijeme, te je otela Moldavskoj Besarabiju. Kada je fanariot Aleksander Ypsilanti 1821. digao bio protiv Turske ustanak, visoka je porta opef dozvolila Vlasima. da saml izabiru svoje knezove, ie je 3822. potvrdila izbor Ivana Sturdže. Sturdža je bio vrijedan, nu Rusi su mu smetall rad I reforme. te su od drinopoljskog mira