Beogradske novine

2 .

3. febraara i917.

Beocradakfl Novhra

Subota

Đro) 92.

l/llsak u Parisu. fNtročiti brzo/av »BtograilsUih NoVina«; Ženeva, 2 . februara. Objava je poo&ireuop. neograničenog rata Izazvala u Parlsu z a p r ep a š ć e n j e. ,Matin“ i ostali sporazumni listovi držali su, da će se njemačka blokada ograničitl samo na EnKiesku. Vrlo se pcsimisiično prosudjuje ,.Tempsovo“ oćekivanje. da će engleske protivmjere prije i!i kasnije spriječiti uspješno sprovadjanje njemačke odluke. Uvažavanje švajcatskož uvoza. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Ztiiich, 2. februara, Kako ,,T agcsauzeigeru“ sa mjerodavne njemačke strane saopštuju, francuska je sređnjomorska luka C e 11 e. obzit om na švajcarski uvoz, izričito izuzeta od blokade. Poštanski i lični promet izmedju Engleske i Moinndije. (Naročiti brzojav »BeoyradsKih Novfna«; Kotterdam, 2. februara. U službenom ie saopštenju londonskoj vladi o ueogianičenom podmorskom ratu njemaćki poslanik dao razumjeti, da bi njemačka vlada bila prlpravna preduzeti mjere, kako bi se uzimao u obzir poštansiti i lični promet izmsdju Engleske i Holandije na liniji Vlisslngen— -Southwold. Na toj sc liniji ne će polagati mine. Austro-Usarska. AUSTRIJSKE KRUNOVINE I NOVI CAR 1 KRALJ. Manifeslacija lojalnostl u Dalmaciji. Iz Zadra javljaju: Na poziv predsjednika zemaljskog odbora, dia I v č c v i ć a, sastali su se ovdje predstavnici stranaka, zastupljenih u dalmatinskom saboru, i to poslanici don Jure B i a n k in i, Medini, Radim i r I, D u 1 i b I ć, P r o d a n, S k r v c e dr. 11 j a d i c a i drugi na konferenciju. Na ovotn je dogovoru jednodušno riješeno. da se caru i kralju K a r 1 u izraze osjećaji vjernosti i odanosti stanovništva cijele D a 1 ni a c i j e; dalje je riješeno, da se otpravi pozdrav vojnicima iz Dalmacije na bojištima, naročito pak na S o ć i, gdje Dalmatinci predstavljaju dušu cijele odbrane, kao god i mornariina. Najzad su donijete odluke o što složnijein radu sviju jugoslovenskih kraieva. Ceška pred carem i kraljem. lz Praga javljaju: Ovih je dana vladarskl par primio deputaciju iz Ceske, u kojoj su bili najugledniji predstavnici cijele zemlje- i to predstavniei zemaljskog upravnog odbora sa grofom Adalbertom Schonborn o m na čelu, predstavnici glavnog grada Praga sa predsjedništvom gradsko opštine, dr. Karlom Q r o š otn na čelu. Prvo ie vladara pozdravio predsjednik zemaljskog upravncg odbora, grot S c h 'j n l> o r n i to je govorio u prvom dijelu govora češki, a u drugom n j e m a č k i. lsto je tako na oba jezika odgovorio car i kralj. Poslije je vladara u ime glavnog grada Praga pozdravio predsjednik praške opštine dr. Oroš, opet prvo češki. pa onda njemački. na što je car i kralj opet odgovorio na oba jezika. Posiije toga primljeni su predstavnici obiju praškili univerziteta, češkog i njeniačkog, kao i ostalih velikih škola akademskog ranga u Ceškoj, Tom

su prllikom deputacije dekanata pravničkih fakulteta obiju praških univerziteta predaii caru I kralju po jednu diplomu, kojima mu se daje tftula počasnog doktora prava. Deputacije ostalifi krunovina. 31. januara u 4 sata poslije podne, primio je carski par deputacije ostalih austrijsklh krunovina.

RUSilO. Ruski Poljaci u državama sporazuma. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Kopenhagen, 2. februara. Ruska je vlada opomenula i zamolila vlade Engleske, Erancuske i Italije, da Poljacima, koji tamo žive. ne izdaju putne listove i da s njima postupaju kao sa neprijaieljskim stranclma. Car — zatočenik Sturmerov. (Naročiti brzojav »Beograđsfcih Novina«; Erankfurt. 2. februara. „f ■ r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javija iz Berna: U jednom izvještaju, koji očevidno poiičc iz francuskog izvora, a koji je ovili dana izašao u ,-Journal de Oeneve“ iskazuje se žaljenje, što je javno mnijenje u Francuskoj i Engleskoj rdjavo obaviješteno o dogadjajima u Rusiji i što vlasti ne pokazuju nikakvo interesovanje za struje, koje vladaju u ruskoj politici. Erancuska se diplomacija tek onda pojavijuje, pošto su stvari već svršene. pa kako nju ne potpomaže silni odjek javnug mnijenja, to je njen uticaj na duh carev vrlo neznatan. Istina je u tome, da se car nalazi stalno izmedju suprotnih uticaja, i da je on danas u svemu. što se ruske organizaeije tiče, zatočenik onih. koji su Stiirmera potpomagali. Potreban bi bio jedan potpun preobražaj, pa da se od ruske vlade postigne neograničeno sudjelovanje, koje ona saveznicima duguje. izvještaj se završuje riječima: „Zašto radiino. kao da nam te stvari nisu poznate. kao da zbog toga ne bi bili uznemireni, mjesto što bi trebali da preduzimarno mjere, koje te stvari zahtijevaju?*' Stonje n sctansKom iioilstu. Jedan ratni dopisnik poslao je opširan izvještaj o stanju na frontu Soče, u kome se u glavnom ovo saopštava: Poslije priličnog borbenog zastoja, oblast je Krasa ponovo oživila. Silna borba bjesni, te je vidik dobar, kojim se topništvo koristi. Živahan jc rad i izvidničkih odjelenja. Nerad neprijateljev stoji u suprotnosti sa onim njegovim ranijim hvalisanjem, da će do Božića biti u Trstu. Izgleda medjutim, da neprijatelj tvrdo vjeruje, da je austro-ugarska vojska dobila znatna pojačanja, da strahuje da u svome preduzeću ne bi imao uspjeha. Ja sam svojim razmatran ein stekao uvjerenje, da je naš front neobično jak. Zja posljednjih dvadeset mjeseci Talijani nisu više zemljišta zadobili, nego saino deset kilometara, a cjelokupnim svojim prodiranjein izmedju Jadrana i Gorice, u istom vremenu, svega tri do četiri kilometara. 1 posljednji ostaci gradjanskog stanovništva napustili su Goricu. Talijani su jednim odlučnim jurišem pokušali da osvoje Fajti-hrib pa da prodru prema istoku, odnosno u istočnom pravcu prenia Hermadi, da bi se tim načinom približili Trstu. Ali su u tom smijeru sa svim propali, I ono što su uzeli, ne nalazi se s punom sigurncišću u njihovim rukama, za to se brinu naiša hrabra izvidnička odjelenja, koja neprijatelja trajno

uznemiruju, gta više upadaju I u neprijateljske giavne iinije. Da je Talijanima u oktobarskim borbama pošlo za rukom, da potisnu naš primorski front prema istoku, moglj su imati, i ako ne veliki, ali ipak priličan uspjeh. Ali kako danas stvari stoje, svi su talijanski uspjesi postali bespredmetni. Naši su položaji u svakom pravcu postali jači l bolje su izvedtni no što su bili prije oktobarskih borbi, §to je Talijanima svakakoi dalo povoda, dasvoje jurišne položaje pretvori u odbranbene položaje. Neprekidne operaclje protivu talijanskih položaja. (Naročlti brzoiav „Beozradskih Novlna“.) Basei, 2. februara. Solunski dopisnik „Secola" brzojavlja: Uprkos debelom snijegu i rdjavom vremenu pokazuje neprijatelj u posljeđnje vreme velikti djelatnost, naročito protivu talijanskih položaja. Neprijateljski su noložaji jako utvrdjeni. Tolljanskl llstooi protlvu vojvoife od mvm. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Berlin, 2. februara. ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ javlja iz Lugana: Cilj opozicije, koja se od nekog vremena vodi u internacionalističklm listovima protivu ministra mornarice admirala Coraja, označuje danas sasvim otvoreno „Secolo" kao borbu protivu vrhovnog zapovjednika mornarice, vojvode od Abruzze. „Secolo'* joj se bezobzirno pridružuje i izjavljuje, da je potrebno, da se talijanskoj mornarici zadahne nov život i da se uklone sve one stvari, lica i sistemi, koji su do sad slabiie sposobnost ujene akcije. Oni, koji su prouzrokovali i koii su odgovorni za bolne dogadjaje, koji su stigli talijansku mornaricu, moraju biti bezobzirno kažnjeni. ,,Seco!o“ se nada, da će ministar mornarice imati odlučnosti da postupi bez obzira na izvjesna imena i predanja.

Boriie no zvpvdu. Francuskc pripieme za ofenzlvu. (Naročiti brzojav „BeGSradskih Novina .) l.ondon, 2. februara. Ratni dopisnik ,.Times“-a. koji je posiat francuskoj vojsci. javlja: Kod svih velikili oiehziva na zapadnom fiontu Nijemci su do sada bili uvijek unaprijed tačno obaviješteni, kad će i gdje će otpočeti napad. Nijemci su uvijck blagovremeno primjetili sve velike pripreme, koje su potrebne za jedno vcće kretanje. Sad su pak prilike na francuskom frontu takve, da je irancuskom vrliovnom zapovjedništvu moguće da predje u napad ondje, gdje^hoće i kad hoće, a da se neprijalelju ne otkrije ništa više. nego što bi mogao poznati iz topničlte pripreme- koja predhodi napadu. Pa i to će se moći izbjeći, kad se bude raspolagalo dovoljnom količinom municije. Jer jednovremena paljba na cijeloj liniji dovela bi u neizvjesnost i najboljeg stratega, kojili Nijemci dooljno imaju. Basel. 2. februara. ,,Daily Chronide" saznaje. da će francuske državne željeznice. u svrhu zemaljske obrane, od februara obustaviti privatan saobraćaj.

(1829.) u istinu vladali zemljom. Oodine IH34. je Turska imenovala knezom Mihajla Sturdžu, koji je bio priklonjen Jčusima i zakriljivao njihova nedjeia. Raai toga je u zemlji buknuo ustanak (1848.) i Rusi udjošc u Moldavu, a Turci u Vlašku. Usianak se uguši, te s . n.i ..aključi, da se uvede stari si.stem u Moldavskoj. Novim je knezom bio imenovan Gregor Gika, za kojega su vlade Rusl opet zaposjeli Moldavsku. a za tim austrijska vojska »1854.—1857.). Pariskim ugovorom od 1856. priznata je Moldavskoj i Vlaškoj nezavisnosi i neutralnost pod zaštitom velikih vlasti. Godine 1861. u načelu se priznalo jedinstvo Vlaške I Moldavske, godine 1862. sasiaje se prvi zajednički sabor u Bukurcštu, a iza kneza Kuze le 1866. knezom bio izabran Karoi 1. Karol I. je bio velik i uman rumunjski vladar, a njegov našijednik Ferainand ruši sve. što je prvi kralj sazidao. Božlt u Arbtuiin. U ljubljanskom „S'.ovencu" opisuje Jedan ratnik svoje uspomene iz Arbanije o Božiću 1916. god. Donosimo ovdje taj lijepl dopis u prijevodu: Cijelu je sedmicu prije Božićnjih prazBika neprestano padaia klša. Tamno-sivi oblaci ležali su nisko nad sivom, stjenovitom arbanskom zemljom; sve je biio sivo, nebo i zemlja. Samo je ovdje-ondje silna kiša isprala blato lz onih litica, od kojih je mnoga zabliještila crvenom boJom. Te su crvene litice u onoj sivoj okolici sličile velikim, krvavkn kapljama... U mam sati je u jutro započinjao dan, u tri poslije podne nastajala Je noć.

Tako s'mo dočekali praznike. U ovim nam je kratkim, sivim damma, i dugiin tamnim noćima bila jedna utjeha i jedino veselje pošta, koja je redovno dolazlla svakoga dana i donosila nam časopise, pisma, pozdrave iz domovine naše, a u zadnjim danima i omotke sa milim, božićnjim darovhna. Medjutim je Drin počeo da raste. Na široko se razlio i lizao svojom zamazanom vodom podnožja visokih sivih stijena. Izgledalo je, kao da su iz njenog korita izašle, silne pjegavc zmije i rasplazlle se u one lijepe doline medj 4 visoke planine — po drumovhna, poljima i svuda naokolo. Jednoga smo jutra opazill, da su se sve te zmije sjedinile u jedno veiiko, ogromno tijelo — sve je, kud je dopiralo oko, čak tamo od podnožja onili gora, što se nadvijajn nad Skadar, pa sve tamo do mora, gdje se spustio Sv. Ivan Meduanski; sve samo jedna voda, morc... Ono Je jutro izostala pošta* posllje podne je bio već iskidan brzojav i telefon, a pred veče je mutna voda opljusklvala već i uBcama lješkim. Od mjesta, kojc leži pod planinom na lijevoj strani Drina, vodlla su dva duga mosta na drugu stranu, gdje im se priključuju jedan nov, lijep, širok drum iz Skadra i Jcdna poljska željeznica. Jedan Je od tiii mostova bio sasvim nov. Ni elektrika te večeri nije htjela više da svijetli. pa su posvuda, gdje je bilo vojničkih logora, gorjele vatre J baklje. Mnogo je takvlh baklji gorjelo i kod onlh mostova, tako da je pogled spram dotine bio strašan: — pod tamnim neboro od vjetra provejavana vatra plamenica izgledala je, kao da šunmi Drin sikće ognjene jezike! Vatra se vojničkih logora, kojl su se nalazill na otvorenom polju po-

micala sve na više i više; što je više nabujavao Drin, to su se vojnici pred njim sve više uspinjali prema vrhu, gdje strši razvalina jedne porušene tvrdjave kao sablast neka. (Tu je Skenderbegov grob. Ur. ,,B. N.“) Oko pola noći prestala je kiša, samo Je vjetar zavijao glasom, kao da nad »ama pjevaju svoju žalobnu pjesmu stotine hiljada prokletih duša. A voda je rasla sve više i više. Odjednom nas gotovo zagluši strašna lomnjava, mislili smo, da se lomi i pada u Drin cijelo mjesto. Drin je odnio prvi, stari most, kao da ga je odrezao. Za nekoliko se časaka trup staroga mosta zario svom snagom u obližnji novi most — i ponosno je djelo moderne tehnike biio takodjer slomljeno. Silni ga je elemenat oborio za čas, kao pero kak\x>... Veličamstvena pak i strašna vodena masa vijugala se dalje kao da ništa ni bilo nije, tražeći nove žrtve... Odjednom se ugasišc i svi plamenovi... crna je tama obuzela sve... Cuo se tak silno bujanje podivljale rijeke — kao rikanje zvijeri, koja je izvršila naporno djelo. Drugi smo dan pozdravili sivo jutro, kojc je prestalo da plače. Ovdje-ondje već se pod onim sivim obiačićima nasiućivala sunčana vedrina, a oko podne sc pomolilo I samo blistavo sunce... no za čas samo, kao da je htjelo i ono da vidi, šta je napravila tamna noć. Pa onda vidjevši na sve strane samo vodu, beskrajno more, iz koje su strčile tek litice sivih planina, pa naše malo mjestance, odrezano na sve strane od ostaloga svijeta, kao da nije moglo da gleda taj užas, sakrilo se i opet... Sivo pak nebo kao da pada sve nlže I nlže nad onu silnu vođu. Cinilo mi se, da je umorno, pa želi da otpočine. Ni plakalo nije više-

BelSUsKe flade tiaoeliku ofenzloa. Jedan razgovor sa vrhovnlm zapovjednikom belgijske vojske. (Naročiti brzojav iBeogradskih Novlnaa) Berlin, 2. februara. „Nationalzeitiuig" javlja sa ruske granice: Vrhovni zapovjednik bclgijske vojske general Rucquoy razgovarao se sa ratnim dopisnikom „Novoje Vremja" na zapadnom frontu i u toku razgovora je naglasio, da će beigijska vojska u ovogodišnjoj velikoj ofenzivi uzeti veliko učešće. Opsežni ratni raspored je več gotov i pretresan je do najmanjih pojedinosti u krugu na«)nika saveznih vojski. Dosadanji sukob boraca na zapadu će dovestiupokretborbenesnage, kakav dosad nije još ni jed an rat vidio. Belgijska vojska je za tu odlučnu borbu dobro spremljena. Njeno je preuredjen.e potpuno okončano. Novi pozivi pod zastavu su znatno popunili praznine. 1 časnički je zbor sasvim iznova formiran. Sa topoviina i municijom je belgijska vojska bogaio snabdjevena, i u tome će ona biti u stanju da odgovori zadatku, koji joj je namijenjen. Generai je još naglasio, da će sporazunme sile u ovu veliku borbu uvesti svu pričuvu, koia stoji na raspoložen u. U Belgiji se ne može ugušiti strahovanje, da će Bđgija, primjcnom ogromne mase topova svih kalibara, postcti novo boj šte najv.čeg r zcjera i da će mnogo pretrpiti. IJ takvira okolnostima Belgija ide u susret teškim vremenima. Ali kako od predstojećih borbi zavisi ogromni preob.ažaj sveta, to je Belgija gotova da strpijivo podnese i nove velike žrtve. General je ,na postavljeno dopisnikovo pitanje odgovorio, daseovegodine ina moru može očelcivati odlučna bitka.

Iztkdl sporazarana Gfetizlue. Švajcarski llst o ratnom položaju. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina' 4 .) Bern, 2. fcbruara. „Berner Bund“ donosi članak o ratnom položaju, koji je napisao poznati stručnjak Stegemann, au kojem se veli; Ako bi se sporazumne sile odlučile na glavni napad, one bi morale 'oiti spremne na ogromne krvave žrtve, a da ne budu sigurne u uspjeh, koji do sad sedam, uvjek pojačanih ofenziva za prodor, nisu mogle izvojevati. Središnjim vlastiina pak predstoji predsudna proba opterećivanja, na koii su se pripremih pojačanim sredstvima, oštrijim izvršenjem zapovjcsti 1 slobodnijim raspolaganjein svojih pričuva. Rst u tžtimunlsKoj. Posljednji spisak rLitnunjskih gubitaka. (Naročiti brzojav »BfOkfradslcili Novina«; Berlin, 2. februara. „Nationalzeitung'* samaje, po izvješ'ću sa ruske granlce: Posljednji spisak rumunjskih gubitaka od 18. t. m. donosi, prema poslijednjem sračunavanju, 376.538 poginulih, ranjenih ili nestalih. Broj poginulih, ranjen h ili nestalih časnika iznosi 11.349. Medju njima se nalaze 16 generala. U jx)s!jednjem spisku ima mn go ,mena ruskih i francuskih časnika. RuSki časnički gubici u rumunjskom ratu. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“). Koln, 2. februara. Po jednoj je petrogradskoj vijesti „Kolnische Zeitunga“-a zvanično objavIjeno, da su Rusi od početka rumunjskog rata do 15. o. mj. izgubili u ćasnicima : 2094 mrtvih, 5223 ranjenih, 673 nestalih, svega 7y90 časnika. Kad se'

uzme o obzir dosadanja srazmjera: Jedan časnik prema 60 vojnika, onda je ruska vojska o Rumunjskoj i na dragim ofenzivama za olakšanje izgubila 480.000 vojnika.

Kflza a firtkoj. Protivrevoludja u GrčkoJ? (Naročill brzojav .Beogradsklh Novina*), Karisruhe, 2. februara. „Ziiricher Tagesanzeiger" javlja, da se (X) vijestiina grčkih listova protivrevoludja sve to više širi i da je već prešla i na ostrva Mitilene i Krf. Ministri solunske re.volucijc pobjegli su na Krit i Siru. Venizelos se sakrio na jeđnom brodu sporazuma. Njegova se vojska nalazi u raspadanju, veći dio njezin dezertirao je u šume oko Soluna. Njima su se pridružili mnogobrojni srpski vojnici. Predaja oružja garnizona na Krfu saveznic.ma. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novlna'). Stockhoim, 2. februara. „Novoje Vremja“ javlja iz Atene: Grčki garnizon na Krfu predao je oružje vojnim vlastima sporazurnnah sila.

flraerlka l Turska. Jedan govor posianika Elkusa. (Naročitl brzojav ..Beogradskib Novina 4 .) Frankfurt, 2 . februara. „Frankfurter Zeitung“ javljaju iz C arlgrada: U godišnjoj sjednici carigradske američke trgovinske komore govorio je američki poslanik E 1 k u s, koji je prvi put prisustvovao sjednici. Govor mu je bio vrlo važan; on je izjavio: Nada se, da če se poslije zaključenja mira, na čijem ostvarenju predsjednik W i 1 s o n najoz* biljnijc ladi, pružiti velika mogućnost za ostvarenje privrednili odnosa izmidju Sjedinjcnih Država i Turske. Novi će se putevi otvoriti iz Amerike za Tursku. Poslanik je ponovo naglasio, da mir mora donijeti slobodu mora za sve narode. On je dalje kao dokaz o privrednoj jačini Amerike napamenuo, da Sjedinjene Države danas raspolažu sa većom gotovinoin zlata, nego li sve ratujuće zcmlje. Akclju za mlr. M ilsonova uautjcra o kontCrencIii mira u Uaagu. (Naročiti brzoiav »Beogradskih Novina«) Amsterdam, 2. februara. Dopisnik ,,T i tn e s“-a u Washingtonu potvrdjujc \’jest. tia Wilson namjerava- da u Haag sa/.ove jednu konferenciju za tnir i da tu pozove vlade, da udju u pretres svih piianja. na osnovu kojili bi se mogao z.aključiti trajni mir. Dopisnik dalje vcli, da Njemačkoj prijateijski raspoloženi Aineričani agituju za inir i da oni tvrde, da će se ra: okonćati bez rrtivog rezuitata, ali da je miliiarizam sj orazumnih sila za Amerikance opasniji od njemačkoga. Rezervirano držanje fvicatskog saveznog vijeća prema Wi(sonovim novim koraciuia za mir (Naročiti b-zojav ...Beogradskih Novina“). Bern, 2. februara. U saveznom vijeću ne postoji naklonost. da se vijeće pridruži ma ko-. jira načinom novim Vi ilsonovim koracima za mir, pošto su pcsljednji pokusi bvicarske za mir naišli kod sporazumnih sila na odlučni otpor.

No zato su plakala naša srca... plakala, jer nas je Božić našao kao one, koji su se nekada nalazili u Nojevom kovčegu... Nekoliko smo dana ranije čitali a i pričali su nam, da je već izletio golub, koji će donijeti cijelom svijetu toliko žudjenu grančicu mira... Drugi je dan poslije toga, a i naredne dane opet kišilo; voda je i opet rasia sve to više i tako obuhvatila naše mjestance, da se već ni iz kuća nije izlaziti moglo. Telc je trećeg dana poslije Božića počela voda da opada. 1 opet su se pojavile silne pjegave zmije, koje su se vraćale ispod Pianina u korito Urina. A Drin je postajao sve uži i uži, dok se jednoga dana nijc potpuno umirio i opet zavijugao tiho žuboreći svojim starim putem — kao zvijer, koja počiva iza kako se napila krvi. Posvuda je, gdjc je lcžala prije voda, ostao samo mulj i blato. Mi stno pak znaii: za mjesec će dana ovdje i opet zagrijati toplo sunce kao što sije kod nas, u divnoj domovini za rana proljeća... A onda će iz onili suncem pripečenih močvara da izbijaju one maie, sitne klice, koje se upijaju u čovječju krv, da ga vlše ne ostave, da ga smrve. Onda će I opet biti pune one bolnice na podnožju pianine — koje okviruu crni Drin, opet će da zagospoduje od proijeća do jesenl crna malarija. Iz močvarne će zemlje prostrujiti opet otrovni dahovi, koji će, proizlazivši od onih silnih mrtvih za vrijeme balkanskoga rata, zaražavatl nove žrtve; a onom će se velikom nizu grobnih humaka namizati novi... Dš, grozne te močvare! Pričali su nam, da su mnogi 1 mnogi u tim močvarama 1 sairri kidisaii na svoj život, ne mogavši ni naprijed, ni natrag... Na to smo mislili, kada smo gledaU,

kako ona silna voda opada, kako se one silne pjegave zmije povlače opet u staro gnijezdo svoje... Mislili mo, i naša su se srca puniia tugom... Ko da opiše našu radost, kad se povratio onaj priželjkivani dan, u koji nam je pošta i opet počela da donosi mila pisnia i pozdrave iz domovine! ? ... U onaj smo čas zaboravili na sve i kao na novo počeli da živimo — u novoj 1917. godini. I čekali smo i čekamo, da se povrati golub sa grančicom mira ... Preveo Lav Jan.

Hill PODLISTAK. Slovenska gimnazija u Trstu. Prema vijestima, koje je donijela tršćanska ,,Edinost“, austrijsko je ministarstvo unutarnjih djela uskratilo dozvolu za otvorenje tečajeva i konvikta za slovenske gimnazije iz Goričkoga u Kromerižu u Moravskoj, i to zbog toga, što su u T rstu otvoreni slovenski tečajevi, koji će kasnije biti pretvoreni u potpumi gimnaziju za slovenske djake u Istri. Austro-ugarskl Slovencl vojnld u Betlemu. Ljubljanski ,,S 1 o v e n e c“ javlja, da su austro-ugarski vojnlci slovenske narodnosti, koji su pridijel'eni carsko otomanskoj vojsci tt Siriji, proslavili božićne praznike u Betlemu, mjestu u kojemu se rodio Isus Krist Na samom gTobu Spasitelja poloSli su ovi vojnid daleko od svoje otađfbine zaklehn« »' vora caru i kralju.