Beogradske novine

Broj ?6

7. februara 1917.

Beogradske Novlne

Srije’đa'

Strana S. ^

ka i industrijaina dmštva, svi zavodi i sva prcduzcća, koja stoje u svezi s trgovinom, promctom i vjeresijom, kao j pojedini trgovcl; 2. bditi nad trgovačkiin odnosiina i svim pitanjima, koja se tiču privrcđnog života u Hrvatskoj i Slavoniji, proučavati takova pitanja, raspravljati o njima i zauzimati prema njima svojc stanovište; 3. upućivati o svim pritužbama na polju itrgovine, o svim okoinostima, koje sprcčavaju njezin razvitak, zalconodavstvo, vlaUu i javno mnijenje; 4. predložiti onakovc upravne zakor.odavne i drušlvenc mjere, koje su kadre promicati trgovinu, odnosno podupirati siične predloge, koje će iznijeti s koje druge strane, naročito u pogicdu trgovačkih obraničkih (izbomih) sudova; 5. promicati i picširivati strukovno znanje i strukovnu naobrazbu putem strukovnog pođučavanja iii drugim svrsi shodnim načinom, napose podupiranjem etmkovne knjige i strakovne štampe; 6. podupirati domači rađ, napose sva nastojanja, da se promiče prodja domaćih proizvoda koje god vrsti. Pivarska industrija u Hrvatskoj. Nestaššca je sirovina za proizvadjanje piva prinudila pivarske poduzetnike, da se sastanu u Zagreb na konferenciju, na kojoj su zaključili za noliti vlađu, da se pivarama omogući uzdržati posao. Od 15 pivar ra, što ih ima u Hrvatskoj i Slavoniji, osain je njih već obustavilo posao, a ako nc bude brže pomoći, morat će i još neke od jijih da obustave rad. Udruženje za iskorišćavanje zemaljskih prođukata u Daimaciji. U Dalmaciji je osnovano novo u^ruženje „Austrijsko primorje, industrijsko i trgovačko d ruštvo s ograničenim jamstvom“. Centrala je udruženja u Beču, a u Zadm podružnica. Svrha je udruženju „trgovina i industrijsko iskorišćavanje sviju zernaljskih proizvoda u Dalmaciji, Istri i crnogorsko-arbanaškom području, naročito maslinovog ,ulja i drugih proizvoda, koji sadržavaju ulja i masti‘‘, nadalje „razvijanj-e poijoprivtedniii produktivnih zadruga, koje postoje u austrijskom primorju a koje podupire vlada‘‘. Osnovni je kapitai tog novog udruženja već isplaćen, a iznosi 125 hiljada kruna. Plemeniti rad zarobljenih hrvatsklh intelektuaiaca. Prema vijestima, koje su stigle hrvatsklin listovima od nekih zarobljenih hrvatsk.h vojnika iz Sibma, upotrebljuju neki hrvatski intelektualđ svoje slobodno vrijeme za podućavanje nepismenih ili slabije vaspitanih zarobljenih hrvatskih seljaka i radnika. Tako osječki inžinje r Mirko Frank vaspitava svoje zemijake u srpsko-hrvatskom jeziku i kemiji, a profesor Hakija H o d ž i ć s još nekiin dmgovima održaje analiabetske tečajeve. Mećave u Hercegovlnl. Radi silne je mećave u Hercegovini Inorao biti na više dana obustavljen željeznički promet na pruzi Konjic—Mostar. Snijeg je na nekim mjestima visok 7—10 metara. Vojno je zapovjednistvo staviio na raspoloženje oko 500 vojnika, koji sad ođgrću snijeg i čiste pnigu.

—a—lDoa> .r> ■ i ■’ ^ ' —■>■ nmm r ljan. V. 8; VIII. 32). Na taj način izvor Ijubavi zakljućuje se ne u čoveku, nego u Bogu. A kad. prema tome. ljubav po svojo] suštini proizlazi od Boga. to je, sljedstveno, naša Ijubav — plamen od božansivenog plamena; kad se posredstvom Ijubavi Božje i u neprijatelju vidi sivor Božji. to Ijubiti naše bližnje, pa čak i neprijatclje naše (Mat. XVIII, 33) — jest naš najsvetiji dug. Osim toga. oko je Ijubav po suštinl svojoj od Boga, to naša Ijubav prema bližnjima zamenjuje nam nedostatak našeg neposrednog vidjenja Boga. Jer Bog je savršeno nedostupan čuvstveuom gledanju. i ntko nikada nlie vidio Boga (I. Jov. IV, 12) u Njegovom biću ti. Tim. VI. 16) osim pravednika, koji će ..Ga viditi kakav je‘‘ (I. Jov. III, 2; Mat. V, 8) u Niegovom savršenom i apsolutnom bla'žetistvu. No akt jo Ijublti Boga za nas prvi dug, to moguće naše opštenje s Njime najsavršenijitn se načinom izražava u našoj ljuhavi prema bližnjima; Ijubav prema braći pokazuje da Bog prebiva u nama, i ljubay Božia u svoj svojoj punoći i savršenstva nalazi u nama svoje cbitovanje, svoje prebivanje (IY. 12). U hrlšćanstvu nema nikakovilt druglit puteva osim cvoga, osim jedlnog i nenadmašnog puta — Ijubavi. (Jrčka je postavila kult lepotl. Jevreji su se starall da gaje u sebi žarku Ijubav i vernost svome Jehovl. hrišćanstvo. pak, obuhvata sav svet čistim materinskim zagrljajem svete ljubavi; ljubavi kojom je Hristos iskupio svet od gretia. proklestva l smrti, zapečativši lh svojom golgotskom žrtvom.

Groii I OKdlltll. Prllog austrijskom crvenom krstu. (Jospodja Leposava Ć u r č i ć, Beograd, Kosmajska ulica 45, položila je kod car. i kralj. urcda za izdavanje putnica 20 kruna, kao prilog za austrijski crveni krst Kažnjeni radl pretjerivanja djena. Trgovac ije Spasojević Milovan, Makedonska 26, kažnjen radi prckoračenja maksimalnih cijena sa 1000 kruna globe ili 50 dana zatvora zbog toga, što je kilogram šećera prodao za 10 kruna uinjesto po pđobrcnoj cijeni za 3 krune. Franciska Pfeifer, Kolarčcva ul. 6, kažnjena je globom ođ 50 kruna i konfiskacijom 6 komada gusaka, odnosno, ako globu ne bi mogla platiti, sa 5 dana zatvora, što je prodala jednu gusku za 27 kruna u mjesto po tekućoj dnevnoj cijeni za najviše 15 kruna. Dnevni obrok brašna. Primjetila se neosnovana bojazan kod gradjanstva radi smanjivanja dnevnog obroka -brašna od 200 grama na manju količinu, koju bojazan šire neproraišljeni ljudi iz neobavještenosti, ili prosto iž želje za širenjem ncistinitih glasova. OpStina grada Beograda , koja je primila na sebe tu dužnost, da snabdjeva gradjanstvo grada Beograda potrebnoin za ishranu koiičinom brašna, obavještava ovim gradjanstvo, da su svi glasovi ma u kom pravcu odnosno smanjivanja dnevnog obroka brašna od 200grama ma koju manju kolićinu zasvako grad j a n s k o 1 i c e n e i s t i n i t i i da su pušteni iz neobavjcštenosti. Na protiv stoji u istini: da je ovih dana glavna vojna gubernija ,u Srbiji, odjelenje 16. br. 696/g- A. od 1917. god. preko c. i kr. zapovjeđništva mosne brane i grada Beograda, iz\-jcstila opštinu grada Beograda, da će odredjeni dnevni obrok brašna od 200 grama za svako gradjansko lice biti u važnosti sve do nove žetve. Prerna istom saopštenju ustanovljena je samo od 1. februara ravnopravna opskrba gradjanstva za sve pocljednako, kako za proizvodjače tako i za potrošače, ali sa obrokom od 6 kgr. brašna na glavu mjesečno t. j- 200 grama dnevno, kao što je i dosad biio za potrošaće. Ovim je samo u nekoliko smanjen obrok za proizvodjače i izjednačen sa potrošačima. Opština grada Beograda brižijivo se stara o snabdjevanju gradjanstva brašnom, te se nadati, da će gradjanstvo biti snabdjeveno dovoljnoin koiičinom brašna za svoju ishranu do nove žetve. Nadjcno. — Izgubljeno. Na Kalemegdanu nadjen je lornjet s laučićem i predat je c. i k. ređarstvenom zapovjedmštvu, gđje ga sopstvenik može dobiti. 31. januara izgubljen je u Kralj Milutinovoj ulici jedan oksidirani niuški srebrni sat. Pošteni naiazač umoljava se da ga preda c. i k. redarstvenom zapovjedništvu uz nagradu. Kretanje stanovništva. Prijavljeno 80, ođjavljeno 28, preseljenja 53; u hotelima prijavljeno 113, odjavljeno 77, ostalo u hotelima prijavljenih 233 stranca.

Setih se ja svega ovog. Pred mofim duhovnim očima izadje stari zavet apostola ljubavi Jovana Bogoslova. ali večno novi i za sadanje vreme tako daleki svet svetlosti i veličine. svetosti i duhovnug blaženstva. ! on se duboko dcjmi moje duše i srce mcje užasno raščeruoa. I ja se silno zaplakah od boia. od užasa. koje sobom donosi današnje vreme svojim hekatombama života svoJim rekama krvi ljudske, svojim čeijustima gladi... nasuprot zaveta Hristovog; Jjubi bližnjega svojega kao samoga sebe“ (Mat. XXII. 39).

HALI PODLISTAK. Iskorišćavanje vulkanske toplote. Još prije rata činjeni su u Italiji opitl za iskorišćavanje vulkanske toplote, a sad se, uslijed oskudice u ugljenu, ozbiljno prionulo na taj posao. Najviše radi na tome veliki Industrijalac knez Canti. A postupa se ovako: U vulkansko toplo tlo udaraju se cijevj, dok ne dodju do vulkanske pare, koja kroz njih naglotn brzinom izlazt. Ova vr!o Jaka para sprovodi se kroz druge cijovt pod kotlove mašina, te zagreva njihovu vodu i paru za tjeranje mašina brže ncgo vatra od ugljena. Ove mašine opet proizvode električnu snagu, koja se pomoću akumulatora sprovodl svuda, gdje je potrebna. I tako već mnoge fabrlke u Italiji služe se električnom snagom, proizvedenom pomoču vulkanske toplote, a u buduće biće tih fabrlka sve više 1 vlše. > ? ^

Haroflna pua. Stonls imfnstrtje u 1911. $ol PosJjednji izvješial o rađu srpske inđtistrije. (Nastavak.) Sto se tiče izvozau Egipat, niu ovoj se godinl nije otišlo dalje od p ro ba. Po svemu izgleda, da bi egipatska pijaca mogla da bude važna za srpsku izvoznu trgovinu sa brašnom, ali se i kod nje naišlo odmah na sve preprjeke, koje postoje i u Turskoj: trgovina nije nilcako 0 rga n izo v a n a. Osim toga ove_ je godine i tursko-talijanski rat učinio da trgovina sa Egiptom, kao i ostala izvozna trgovina Srbije preko Soluna, bude svedena na najmanju mjeru. Kvaiitet pšenicc bio je vrio dobar i mnogo bolji no 1910. god. Prosjećni kvalitet je bio 78 kgr., a bilo je partija i po 82 kgr., dok je u 1910. god. bilo partija i ispod 70 kgraina. U ovoj je godini radilo 17 velikih mlinova, koji su samljeli 53.232 tone pšeničnog brašna i 17.384 tone mel^inja. Mali su mlinovi samijcli 32.000 tone kukuruznog 1 28.000 tona pšcničnog brašna. Nije u ovoj godini radilo 40 tnlinova. Prosječna produkcija jednog seoskog tnlina iznosi 332 tone. Cjelokupna produkcija dala je 110.232 tone brašna u vrijednosti 20,880.350 i 172381 tone mekinja u vrijednošti 2,607.600 dinara. .Ukupna vrijednost prođukcije u srp»kiin miinovima iznijela je 23,685.455 din. Pivare su ove godine bile u vr!o teškom položaju zbog velikog skakanja cijene ječrnu i hmelju. I inače je izmedju pivara biia neobićno jaka konkurencija u poglcdu jusiova za liferovanje piva. Tom konkurencijom su se koristite kafedžjje na štctu pivara u tolikoj mjeri, da se posao već nije više rentirao. Osiin toga pivare su imale ogromne štete zbog neregulisanih odnosa ,u pogledu vraćanja praznih sudova. I kađ je ove godine nastaio enormno skakanje cijena sirovini, naročito hmelju zbog rdjave žetve, viasnici pivara su biii prinudjeni, da sporazumno nadju iziaz iz teške i neanosne situacije, u koju su siloin okolnosti bili zapali. Tako je pri kraju godine došlo do sporazuma ne samo o načinu prodaje 1 liferovanja, već i o djelitiiičnom podizanju cijena pivu. Pivari su na tome putu samo pošli za svojim češkim kolegama, koji su još ranije pođigli cijene pivu zbog rdjave berbe haielja. Povoljno je na posao nticalo samo- to što je produkcija skočila na 148.000 hcktolitara u vrijednosrti 7.500.000 dinara lli za 32°/o prema produkciji u 1910. godini. Fabrika žpiritusa imala je ove gođine odlične poslove zbog sve veće upotrebe špiritusa u tehnici i zbog toga, što je žljiva zbog dobre cijene najviša suaena, a ne pe6ina za rakiju. Prerada šljive ove godine dala je naročite dobre rezultale. Na strani je bcrba omanula, a u Srbijj je biia dobra. Pored dobre berbe i l^valitet šljiva bio je vrlo dobar. Cijene stt'bil^'vrio visoke naročito za pekmez. Proizvedeuo je 33.300 tona suvih šljiva u vrijeđnosti 19,000.000 i 6.130 tona pekmeza u vrijednosti 3,800.000 dinara. Od te količina izvezeno je 18,658.442 dinara. (Stmgare. U ovoj godini prinovljena su dva preduzeća za preradu drveta, a neka od postojećih proširili su svoje instalacije. U svima oviin preduzcćima (sbužnicama) postoje oko 40 gatera, koji preradjuju godišnje oko 140.000 kub. metara najvećim dijelom četinastcjg drveta. Ukupna vrijednost preradjevina iznosi oko 3,500.000 din. Rad je bio normalan. Preradjevine su namijenjene potrošnji u zemlji. Najveća količina preradjevina plasirala je kod seo*kog stanovništva čija je kupovna moć bila pojačana blagodareći izobilju i niskoj ciieni svih poijoprivrednih proizvoda u ovoj godini. Potrošnja u varošima bila je nezmatna. Cijene drvarskiin proizvodinia u ovoj godini održavale su se na istoj visini sa onima iz ranijih godina. Ba tran3portovanjem pro.'zvođa i vodom i željcznicom bilo je velikih teškoća ne samo za vrijeme sezone izvoza, već i preko cijele godine. Uzrok je ovome neobično maia voda i staina oskusiica u va gonima. Tekstilna industrija u 1911. god. j>roduciraia je u vrijednosti:

svilenih kokona vunenih tkanina pamučnih tkanina gajtana kudelje

700.000 dinara 3,500.000 » 2 , 000.000 . 500.000 , 480.000 .

7,180.000 Cijena vune nije

Svega dinara Vunene tkačnice. mnogo varirala i održala *e na istoj visini kao, i u 1910. god. Srpske vune nije bilo u dovOljnoj mjeri pored toga Što ona ni po svome kvalitetu nije za finije tkanine. S toga se vuna uvozila sa strane i to: australijska, madjarska, vlaška i turska. Ove se godine otpočelo sa izradom kamgama, koji je stranoj robi uspješno konkurisao. Nije bilo novih investicija, jcr je ranijih godina mnogo lnvestirano. Bcoj vretena je

iznosio: za štrajhgarn 7.500 a za kamgarrt 2.080, svega 9 580. Broj razboja je bio 141 Od jzradjene količine državl je liferovano u vrijednosti 650.000 dinara. Ove je godine otpočela rad u Nkšu jedna predionica pa.nuka sa 3200 vretena. Posiovi su bili dobrL Kod pamučniii tkačnica bilo je nešfco novih investicija. U Leskovcu je podignuta fiiijaia beogradske tkačnice K. llića i Sinova sa 220 razboja, koja je već iduće godine otpcčeia irad a M. Ristić i Sinovi u Nišu povećali su tkačnicu na 150 razboja. U Beograđu je instalirana jedna predionica za potku porheta sa odjelenjem za bijelenje, bojenje i štampanje. Svc nove investicije iznose ioko 1 milijun dinara, a sa tim novim investicijama tkačnice su iinale svega 750 raz’ooja. Predivo va tkačnice je nabavljcno najviše dz Njemačke i Austro-Ugarske. Cijene isu bile u početku 1911. god. (za 450 gr.) No. 20, 116 hefera, a na kraiu godine po 85 helera. Berba pamuka u 1911. god. bila jc dobra. Najviše se uvo/.ilo predivo No. 8—34. Poslovi su bili bolji pošto su zbog pađanja cijene pamuku u opšte bi!i pos'ovi boiji iu pamučnim tkačnicama. Državi je liferovano za 600.000 dinara. (Svršiće se). Preizvodnja austrijskog ugljena u g. 1916. Proizvodnja „kamenog uglja“ iznosiia je 176 milijuna centi, i prema tome je za 15.2 milijuna centi veća, no ona u godini 1915. Prošlogodišnja je proizvodnja premašila šta više i dosada najveću proizvodnju, t. j. onu od gođine 1913., koja je iznosiia 164.6 milijuna centi. Proizvodnja ,,koksa“ iznosila je u godini 1916. koje 25.85 mihjuna centi. Godine 1915. ta je proizvođnja bila 19.07 miliiuna, a god. 1913., dakle u vrijeme mira, 25.6 milijuna. „Mrkog uglja“ proizvedeno ]e koje 232 lijuna). 1 u Rosicu i u Pizniu proizvodnja iznosila 220.3 milijuna, a god. 1914. od prilike 237.8 miiijuna. Ostrau - Kanvinski rtidokop proizveo Je god. 1916. ugljena za 109 miiijuna centi. Tim je premašio 1 proizvodnju od g. 1915. (95.7 nrilijiina) i onu od god. 1913. (93.6 milijuna). I u Rosicu i u Piznju proizvodnja Je uglja gođ. 1916. biia veća no ostalih godina. Naprotiv mdokopi u Kladnu proizvell su god. 1916. nešto manje ugija no god. 1915., ćo jest 25 6 milijuna centi prema 26 milijuna. Godine 1913. ta je proizvodtija iznosila 25.4 milijtma. Udara u oko proizvodnja Galici.ie, lcoja Je god. 1916. iznosila koje 18.7 milijuna centi, dok je god. 1915. Iznosila samo 16.5 milijuna centi. Dođuše god. 1913. — đakie u mirno doba — proizvođnja je Galicije bila veća: 19.7 milijuna centi. No kad se nzmu u obzir sve prilike, treba priznati, da galiciiska produkcija u mirno doba ne zaosfaje mnogo za produkcijom u mirno doba. Od ruđokopa mrkog ugliena proizveli su uglienici u BrCxu god. 1916. 149.2 miliiuna centi, a ugljenici u Falkenau 39.7 milijuna centi. Ugh'enid tih dvaju građova proizveii su skupa god. 1916. za 10.2 miiijuna centi više ugljena no god. 1915.

Prve posljcdice neogvaničcnog podmorskog rata. r Kb. Haag, 6. februara, Prema vijestima Jz Londona, nije od dana objavljenja neograničenog podmorBkog rata u engleske juke stigao ni jedan neutralni brod. Potopljenf fcrodovl. \ (Naroči'ti brzojav »Bcogradskih NoitTha«; London, 6. februara. Brod je „OannenthiU" potopljen, a kako ,,Times‘‘ javljaju —• smatra se izgubljcnim i veliki engleski parni brod „Matherau‘‘ (7654 tona). Amerika 1 eventualnl rat sa Njemačkora. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novma«; Kopenhagen, 6. februara. ,,Politiken“ donose ovaj brzojav iz New-Yorka: Amerika ne namjerava ni u slučaju rata otposlati u Evropu svoje čete, jerto prije 1918. ne bi bila ni u stanju učiniti. Naprotiv postojl namjera, da se u slučaju rata poveća broj municijonih tvornica, kako bi se umnožio izvoz. Zabruna plovidbe fz holatidijskih fnka(Naročiti brzojav „Beograd. Novina“J Haag, 6. februara. Holandska je vlada nekiin brodovima Iznimno dozvolila, da ispiove iz iuke; od ponedjeljka su medjutim opet sve luke zatvorene te nijedan brod ne smije više da isplovi. Čuvanje neutralnih interesa. Izjava državnog tajnika Zimmermanna. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Berlin, 6. februara. Državni jetajnik Zimmermann irjavio zastupniku holandskog ,,Nieuwe Biroa‘‘, da će Njemačka po faagućnosti ču-

vati Interese neutraiaca. ZinMaennann je izjavio svoje zadovoljstvo, št« je jedan dio holandske štampe sa zahvalom priznao brzu promjenu blokadnih linija. Nfemačka u pun °j rajfri shvaća težak položaj Holandije i učiniti će sve, da Holandiji oinogući saobraćaj s njeniiri kolonijama. WIIsonovo bluffiranje ratom. Kb. London, 6. februara. Reirterov ured javlja iz Washingtona, da je predsjednik Wi!son imao dogovore sa državnim tajnicima za mt i mornaricu ođnosno načina kojim bl sc zafcon protumačio u smislu, da se ovlasti vlada da u slučaju potrebe uzme u svoje ruke brodogradilišta, tvomice munica'je j/ dnige radionice vojnih potreba, Francuska štampa I Wilsonov poziv neulralcima, da se priključe AmericJ, Kb. Bem, 6. fabruara. Pariski ,,Journal“ piše: Pozivom \Vilsonovim ncutraicima, da se njemu priključe, stvara se veoma teža» položaj. Može se očekivati, da svi neutraiđ neće odgovoriti ovom pozivu, pošfco bi takovo priključivanje ga neke od njih, kao za Holandiju, skandinavske države i Svajcarsku predstaVljalo opasnost Zastupstvo engleskih lnteresa u Njemačkoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Berlin, 6. februaraAmerički poslanik Gerard ne će po svoj priliđ ostaviti Berlina prije nedjelje. Zastupništvo engieskih interesa preuzimije po engleskoj želji h o 1 a n d s k i poslanik, zaštitu interesa ostalih država, koje je do sada štitio američki poslanik, preuzimlje š p an j o 1 s k i poslanik. Sjedinjene Države i zarobljeni Nijemci, Kb. Lugano, 6 februara. ,,Seco!o“ saznaje iz Parisa, da je tamosnji američki poslanik dobto naredjenje od Wilsona, da obustavi zastupanje njemačkih zarobijenika i gradjanskih interniraca u Francuskoj. U ovoj se narcdbi ništa ne veli za internirane austro-ugarske i turske podanike, koji će i dalje uživati zaštitu američkog poslanika, Važna minlstarska sjednica u Švedskoj. Kb. Bem, 6. februara. Admiral Fournet smijenjea je sa svoga položaja, koji je bio do sada zapovjednik mornarice sila sporazuma-u grćkim vodama. Fournet smijenjen. Kb. Stockholm, 6. februara. Tek što se povratio ovamo iz Kopenhagena kraij je odni-dj održao nuutstvrsku »jednicu. • ^ Rusija I poljsko pitanje. Kb. Petnograd, 6- februara. Ruski car naredio je na 25. januara, da _se za riješenje poljskoga pitanja ima obrazovati posebna komisija pod predsjedništvom ministra predsjednika. Ovoj će komisiji osim toga pripadati ministar vojni, ministar spoljnih poslova i finansija, glavar vojnog stožera i predsjednik komore. Osim foga su u ovu komisiju pozvani prijašnji ministar predsjednik Goremijkin i sadanji poslanik u Londonu Sazanov.

iizne vijestL Novine za slijepe. U Pragu je izašao prvi broj novoga lista za siijepe pod nasiovom „Zora*. Štampa se točkastim siovima sistema .Braille", a člauci i vijesti izlaze u češkom jeziku. List ima za sada 71 pretplatnika, medju njima i 10 slijepih vojuika. Vukovl u Bosni. Iz Sarajeva javljaju, da su se u visočkoj okolini pojavih vukovi. Drži se da su to vuci s pogrmiičnoga gorja na Drini, odakle su ih ratne operacije bile u svoje doba poplašile, te su pobjegli na zapad. Isto se tako vidja dosta lisica. Nadjen starl ilirski novac. Javljaju iz Zadra: kod vile dr. N. B^elovučića u Sutvidu kod J an j i n e našao se ilirsld novac iz III. vijeka prije Hrista, koji je pripadao ilir•ekom plemenu Ardijcima. Posian je poznatom istonćaru i arheologu don Frani Buliču, ko;i će o njemu pisati.

DfT#nf n f Ntjbolje fT**«nrBttToo crvrUrro protf* *pld«rni(irife rU&lUu! bolesti (Oioiera. tlpbua 1t đ.) ieste prirođno člrts E5T KRONDORFER SAUElžBRUNN. «*• OJttJoJ* Ijaltovtto, oaviezuvaiućl l okrepljuja Q, hnmtđ dodsfah vtoo I latnpenjcu. Adresa; Kroadorfor, Budapoo* ZolUngaM« lik Olavno stovarlšte zm brbiju i Beogjrad t Apoteka Protić, - Beograd, Kralja Milana ullca 82.